S uvođenjem poreza na nekretnine postat ćete podstanari u vlastitom domu – tako dio nezadovoljnika analizira najave koje sa zakašnjenjem od sedam godina stižu iz Vlade premijera Plenkovića. Riječ je o porezu koji Plenković stidljivo najavljuje od početka svojeg prvog mandata, u kojem se za njega posebno snažno zalagao bivši ministar financija Zdravko Marić. Zbog velikog otpora javnosti Plenković je na koncu odustao od njega, no posljednjih tjedana strastveno ga promiče ministar graditeljstva Branko Bačić predstavljajući ga kao rješenje problema sve slabije priuštivosti stanovanja u Hrvatskoj.
Dok tako gorljivo brani porez čija se provedba razrađuje i u njegovu resoru, Bačić još jednom potvrđuje da je Plenkovićev gromobran jer pred predstavnike medija izlazi u kriznim situacijama i onda kada i samom Plenkoviću treba zaštititi leđa.
Pomalo nerazumljivim, otočnim rječnikom, uz dozu humora Bačić doista i jest postao jedan od stupova Plenkovićeve vlade, pa i same stranke, a kao plus svakako mu se upisuje i to što je, pita li se Plenkovića, upravo on riješio jedan od gorućih problema zbog kojih se dovodila u pitanje opstojnost njegove vlade, obnovu potresom porušenih područja, prije svega Banovine.
Na meti kritika
Kako je riješio problem s obnovom, tako Plenković sada od Bačića očekuje da i priču s uvođenjem poreza na nekretnine “istjera” do kraja jer to od premijera očekuje i Europska komisija. Upućeni tvrde da je taj porez doista dio dogovora između vlasti u Hrvatskoj i EU-a, te podsjećaju da smo zbog izbjegavanja uvođenja poreza na nekretnine bili na meti europskih kritika. Dobra strana poreza na nekretnine jest to što bi se iz tih prihoda u konačnici trebala financirati infrastruktura, gradnja i održavanje onih nekretnina koje svi koristimo.
Zagovornici ove vrste poreza smatraju da nekretnine uz ostalo služe i kao kapitalna štednja. Kako se na prihode od kapitala odavno plaćaju porezi, tako bi se to trebalo primijeniti i na nekretnine jer bi se na taj način moglo spriječiti i pranje novca, ali i to što se sada događa, da Hrvatska ima najskuplje nekretnine u EU-u. Jedna od posljedica poreza trebala bi biti i ta da nekretnine koje nisu u funkciji počnu stvarati trošak svojim vlasnicima, koji će ih u tom slučaju biti prisiljeni staviti u ekonomsku funkciju odnosno u najam, ili u krajnjem slučaju u prodaju. S druge strane, oni neskloni uvođenju ovog poreza napominju da su nekretnine jedina vrijednost koja je preostala hrvatskim građanima te da to ipak treba imati u vidu.
Porez na nekretnine će riješiti problem zbog kojeg su tisuće Hrvata otišle u dijasporu
Prema prvim neslužbenim informacijama, ideja je da se ne oporezuju samo prazni nego svi stanovi cjelovitim porezom na nekretnine koji bi objedinio postojeće poreze i naknade vezane uz vlasništvo nad nekretninama. No kako za prve nekretnine koje služe za stanovanje te kuće za odmor nema prostora za značajnije povećanje poreznog opterećenja, može se očekivati da će novi porez prije svega biti usmjeren na nekretnine koje su prazne. Porez će se razrezivati prema vrijednosti nekretnine, a ne prema kvadraturi kao što je to bilo s komunalnom naknadom i porezom na kuće za odmor. Međutim, brojne nekretnine nisu likvidne, ne ostvaruju prihod, pa bi njihovo oporezivanje moglo imati negativan učinak, a osim toga, često ga se kritizira i zbog dvostrukog nameta jer je njihovo stjecanje ionako oporezovano drugim poreznim oblicima.
Prazni stanovi
Kada bi se Vlada doista željela približiti prosjeku EU-a, novim oporezivanjem imovine trebala bi prikupiti oko 900 milijuna eura godišnje, no ako se porezni udar usmjeri isključivo na prazne stanove kojih ima oko 400 tisuća, tada bi po stanu trebalo naplatiti oko 2250 eura da bi se postigao taj europski prosjek. Trenutno se nagađa da bi porez po praznoj nekretnini trebao iznositi od 100 do maksimalno 250 eura, iz čega se lako zaključuje da prihodima od tog poreza ipak nećemo dosegnuti europski prosjek.
Dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a i vlasnik agencije Opereta Boro Vujović u svojim je medijskim istupima upozorio kako je za uvođenje poreza nužno imati sređenu zemljišnoknjižnu situaciju te da je nužno napraviti procjenu nekretnina, evidentirati njihov broj i odrediti osnovicu za porez. Velik broj praznih nekretnina, prema njegovim riječima, u gradskom je i državnom vlasništvu te je pitanje što će biti s njima, baš kao što je upitno što učiniti s nekretninama koje se ne koriste zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa ili su neuseljive zbog posljedica potresa.
Stručnjak do detalja raskrinkao novi namet koji se Hrvatima sprema: ‘Ovo je prevara’
“Oni koji imaju puno nekretnina, i na koje se ponajprije cilja, ljudi su koji će naći način da ublaže porezni udar ili da čak ne plate porez. Primjerice, osnuju fond i u njega stave sve svoje nekretnine”, rekao je Vujović koji smatra da bi uvođenje poreza na nekretnine moglo pogoditi srednji sloj stanovništva. Što god u svojim analizama tvrdili razni stručnjaci, uvođenje poreza na nekretnine građane čeka od iduće godine, unatoč tomu što su HDZ-ovci prije izbora tvrdili da je za to još rano.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.