Slovački premijer Robert Fico optužio je njemačkog kancelara Friedricha Merza za “ucjenu” nakon što su se četiri države članice Europske unije usprotivile njegovu zahtjevu da se odobravanje sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a uvjetuje novom i zajedničkom financijskom pomoći Ukrajini, prenosi Euronews.
Čelnici Slovačke, Češke, Mađarske i Bugarske odbacili su ultimatum njemačkog kancelara Friedricha Merza prema kojem bi odobravanje sljedećeg dugoročnog proračuna Europske unije trebalo biti uvjetovano osiguravanjem dodatne financijske potpore Ukrajini.
Dva ‘osjetljiva’ pitanja Merz pokušava spojiti u jedno
Slovački premijer Robert Fico osudio je takav potez nazvavši ga “školskim primjerom ucjene” te zaprijetio korištenjem prava veta. “Oko ovog pitanja imamo jednako pravo glasa”, izjavio je Fico danas prilikom susreta s češkim premijerom Andrejem Babišem u Bratislavi. “Baš kao što gospodin Merz govori o korištenju prava veta, isto mogu reći i ja. Imamo jednako pravo veta kao i njemački savezni kancelar”, tvrdi,
Babiš se pritom našalio kako Merz “vjerojatno nije svjestan” da je u prijedlogu proračuna EU-a za Ukrajinu već predviđeno 100 milijardi eura. Međutim, taj novac neće biti dostupan prije 2028. godine, dok se Ukrajina već sljedeće godine suočava s financijskim manjkom od 70 milijardi eura. “Danas neće biti uobičajenog poslovanja, ni približno. Danas moramo odgovoriti na ucjenu”, poručio je nezadovoljni Fico. “Ono što savezni kancelar radi školski je primjer ucjene i ja to odbacujem. Mi smo suverena država. Mi smo Slovačka Republika. Imamo vlastita stajališta”, tvrdi.
Merz je poslao pismo predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi, u kojem je poručio da je nova pomoć Ukrajini “nužan preduvjet” za odobravanje sljedećeg proračuna EU-a. Time je praktički povezao dva izrazito osjetljiva politička pitanja, od kojih oba zahtijevaju jednoglasnu odluku.
Konkretnije, Merz je uvjetovao podršku Berlina Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028.-2034. time da svih 27 članica podijeli troškove ukrajinskog financijskog jaza od 70 milijardi eura za 2027. i njegovog financiranja od 2028. nadalje. Berlin također želi da se o budućoj pomoći Kijevu odlučuje kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno, kako nijedan glavni grad ne bi mogao staviti veto, izvijestio je Financial Times.
Bruxelles je već obećao pokriti dvije trećine ukrajinskog financijskog manjka od 70 milijardi eura, odnosno približno 45 milijardi eura, putem financijskog instrumenta čiji detalji još nisu definirani. S obzirom na goleme potrebe, kao najizglednije rješenje ubrzo se nametnulo novo zajedničko zaduživanje.
Čak i obećani novac sporo stiže…
Čak i EU novac namjenjen za Ukrajinu ove godine sporo pristiže. Do posljednje isplate 5. studenog Komisija je isplatila 24,1 milijardu eura tranše za 2026. i još uvijek je dugovala 20,9 milijardi eura, što ovisi o reformama koje je ukrajinska Rada sporo usvojila. Glasnogovornik Komisije Balazs Ujvari nije obećao da će sav iznos biti isplaćen do 31. prosinca. Plan je izgrađen na pretpostavci da će rat završiti 2026., a to se nije dogodilo. Kijevska obrambena potrošnja premašila je budžet, prije svega na dronove.
Europa plaća Ukrajini više jer su SAD prestale plaćati. Washington je zaustavio izravno financiranje, a Europa još uvijek ne može nadoknaditi kraj američke vojne pomoći u protuzračnoj obrani, obavještajnim aktivnostima i satelitskim komunikacijama, gdje presretači Patriot i Starlink nemaju gotovu europsku zamjenu.
Nova financijska sredstva bila bi dodatak već postojećem zajmu za potporu u iznosu od 90 milijardi eura, od kojeg su Slovačka, Češka i Mađarska uspjele ishoditi izuzeće.
Njemačka je najveći neto donator EU-a i njezino odobrenje je neophodno za proračun koji zahtijeva potpise svih 27 država. Merz sada taj teret prebacuje na četiri članice koje su rekle da neće plaćati više za Ukrajinu.
Zajednički dug je najvjerojatnija opcija za novu pomoć Ukrajini jer su sve alternative blokirane. Nacionalni proračuni u većem dijelu EU-a već su rastegnuti, a Belgija, koja drži većinu od otprilike 210 milijardi eura imobiliziranog ruskog novca u Euroclearu, još uvijek odbija dirati tu glavnicu. Novi zajam bio bi najnoviji krug zajedničkog zaduživanja EU-a, nakon fonda za oporavak od Covida i zajma od 90 milijardi eura, a dug EU-a prikupljen za Ukrajinu mogao bi premašiti 200 milijardi eura, prema Welt am Sonntag. Diplomati EU-a rekli su Kyiv Independentu da zamrznuta ruska imovina zasad nije kao opcija na dnevnom redu i da je fokus isključivo na novom zajmu.
Njemačka je najveći donator Ukrajini
Njemačka je od ruske invazije u veljači 2022. Ukrajini pružila ukupno 101 milijardu eura: oko 43,3 milijarde eura civilne podrške i 57,6 milijardi eura vojne pomoći do 30. lipnja 2026., prema podacima njemačke vlade.
Od toga je 35,9 milijardi eura zapravo potrošeno unutar Njemačke, uglavnom na socijalnu pomoć ukrajinskim izbjeglicama, a oko 22 milijarde eura su buduća obećanja koja se mogu, ali i ne moraju ostvariti. Od bilateralne gotovine koja je stvarno poslana Ukrajini, ukupno iznosi 31 do 42 milijarde eura, prema podacima Instituta Kiel.
Merz: Teret potpore Ukrajine moramo ravnomjerno dijeliti
“Potpora Ukrajini pitanje je naše nedjeljive europske sigurnosti, pa se i teret njezina financiranja mora ravnomjerno dijeliti”, napisao je Merz.
Merz je u utorak u Berlinu primio mađarskog premijera Pétera Magyara, samo dan nakon što je njegovo pismo postalo javno.
Nakon bilateralnog sastanka Magyar je jasno dao do znanja da se protivi povezivanju proračuna EU-a s pomoći Ukrajini, istaknuvši kako je riječ o dvama bitno različitim pitanjima. “Očito je da to može imati mnogo veze s politikom. Ne smatram da je riječ o ucjeni, pa se ne koristim takvim izrazima jer je u današnjem svijetu sve povezano sa svime”, izjavio je, osvrćući se na ranije Ficove komentare. “No mislim da takva poruka nije nužno dobra”, ipak tvdi.
Magyar je istaknuo da se Mađarska ne može obvezati na novo zaduživanje na europskoj razini jer se već sada teško nosi s obuzdavanjem naglog rasta proračunskog deficita. “U tom je pogledu takav prijedlog za nas očito neprihvatljiv iz unutarnjopolitičkih razloga, ali o tome ćemo pregovarati u Berlinu, Dublinu i Bruxellesu”, rekao je. “Pronaći ćemo rješenje za proračun EU-a. U to sam siguran”, obećaje Magyar, nešto pomirljivije.
Govoreći u Varni, bugarski premijer Rumen Radev također je upozorio na visoku razinu proračunskog deficita kao razlog zbog kojeg bi njegovu zemlju trebalo izuzeti iz budućih kreditnih aranžmana namijenjenih Ukrajini. Pritom je naglasio da će Bugarska nastaviti pružati potporu drugim oblicima, primjerice isporukom energenata.
Dovode se u pitanje i poljoprivredni i kohezijski fondovi
“Bugarska ni na koji način ne blokira odluke koje se na razini Vijeća donose jednoglasno, a kojima se od svih očekuje da pruže potporu (Ukrajini) u skladu sa svojim mogućnostima”, izjavio je Radev.
Slovačka, Češka, Mađarska i Bugarska članice su skupine “Prijatelji kohezije”, koja okuplja 17 država i zalaže se za očuvanje kohezijskih i poljoprivrednih fondova u sljedećem dugoročnom proračunu Europske unije.
Zbog toga su se našle na suprotnoj strani od takozvanih “štedljivih zemalja”, koje zagovaraju opće smanjenje proračunskih izdvajanja.
Među štedljivijim državama nalaze se i neki od najvećih donatora pomoći Ukrajini, poput Njemačke. Njima smeta što Slovačka, Češka, Mađarska i Bugarska nastoje izbjeći sudjelovanje u financiranju potpore Ukrajini, a istodobno se zalažu za očuvanje sredstava iz kohezijskih fondova.
Govoreći uz Magyara u Berlinu, Merz je ustrajao na stajalištu da se teret potpore Ukrajini mora pravednije raspodijeliti među državama članicama. “Nastavak ovakvim putem nije dobra opcija. Politika potpore Ukrajini mora biti u cijelosti uključena u proračun Europske unije”, izjavio je. “Najmanje četiri države imaju drukčije mišljenje, ali o tome je svakako važno razgovarati”, najavljuje Merz.
Ultimatum šest država EU-u: smanjenje novca farmerima i subvencija siromašnim zemljama ili slijedi ovo
