Gotovo dva desetljeća nakon zatvaranja nekadašnjeg Salonita u Vranjicu, pitanje prava bivših radnika ponovno je otvoreno. Dok država priprema izmjene zakona kojima želi proširiti krug osoba koje mogu ostvariti pravo na obeštećenje zbog izloženosti azbestu, dio nekadašnjih zaposlenika upozorava da bi mogao ostati izvan novog sustava naknada.
Prema podacima iz Hrvatskog sabora, riječ je o približno 134 bivša radnika, a u središtu spora nalazi se naknada od 29.100 eura. Radnici smatraju da bi ih predloženo zakonsko rješenje moglo staviti u neravnopravan položaj u odnosu na nekadašnje kolege koji su radili u istim proizvodnim pogonima i bili izloženi istim štetnim tvarima.
Jedna naknada zbog gubitka posla, druga zbog azbesta?
Spor proizlazi iz različitog tumačenja razloga zbog kojih su pojedini radnici već primili obeštećenje. Zakonom iz 2011. godine pravo na naknadu ostvarilo je 179 radnika koji su 14. veljače 2006. godine bili zatečeni u radnom odnosu u Salonitu. Tvornica je prestala s radom u okolnostima zabrane korištenja azbestnih vlakana i proizvoda koji ih sadrže.
Odvjetnik skupine radnika Ivan Primorac upozorio je da su njegovi klijenti tada dobili naknadu povezanu s gubitkom zaposlenja, a ne zasebno obeštećenje zbog profesionalne izloženosti azbestu. Upravo zato smatra da ranije ostvareno pravo ne bi smjelo automatski isključivati mogućnost dobivanja naknade prema novom zakonskom modelu.
Novi zakon predviđa 29.100 eura po radniku
Prema prijedlogu izmjena zakona, pravo na obeštećenje trebalo bi se proširiti na osobe koje su u razdoblju od 8. listopada 1991. do 14. veljače 2006. najmanje pet godina radile izložene azbestu u Salonitu ili njegovim pravnim prednicima, pod propisanim uvjetima. Predviđena je i mogućnost ostvarivanja prava za određene nasljednike bivših radnika.
Ukupan iznos obeštećenja iznosio bi 29.100 eura, a isplata je zamišljena u tri obroka. Međutim, sadašnji prijedlog isključuje radnike koji su prethodno ostvarili naknadu na temelju zakona iz 2011. godine, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela bivših zaposlenika.
O problemu raspravljala tri saborska odbora
Važnost slučaja potvrđuje i sastanak održan 27. listopada 2026. godine, kada su predstavnici radnika Salonita svoje zahtjeve iznijeli pred predstavnicima triju saborskih odbora. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Odbora za europske poslove, Odbora za zaštitu okoliša i prirode te Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Prema službenom priopćenju Hrvatskog sabora, okupljeni zastupnici izrazili su razumijevanje za zahtjev da se i radnicima koji su ranije primili naknadu zbog gubitka zaposlenja omogući ostvarivanje prava na novo obeštećenje zbog izloženosti azbestu. Najavljeno je da će o tome biti izviještena nadležna ministrica te da će se, bude li potrebno, pokušati djelovati amandmanima.
Konačna odluka još nije donesena
Hrvatski sabor 30. listopada prihvatio je prijedlog zakona u prvom čitanju, sa 85 glasova za i 38 suzdržanih. To ipak ne znači da je konačni zakonski tekst usvojen, nego da se postupak nastavlja pripremom prijedloga za drugo čitanje.
Upravo zato postoji mogućnost da se sporne odredbe još izmijene. Za bivše radnike Salonita pitanje je mnogo šire od samog novčanog iznosa jer se odnosi na priznavanje posljedica dugogodišnjeg rada u industriji koja je ostavila dubok trag na zdravlje ljudi i okoliš Vranjica.
Hoće li država prihvatiti njihovo tumačenje i proširiti pravo na obeštećenje, pokazat će konačni zakonski prijedlog.
Moja reakcija na članak je…
