Čelnici Europske unije, koji se u petak okupljaju u Dublinu, nastavit će raspravljati o tome tko bi ih trebao predstavljati u pregovorima o budućnosti Ukrajine. Administracija Donalda Trumpa pojačava napore za postizanje sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, čini se da bi Europa napokon mogla dobiti mjesto za pregovaračkim stolom, no prepirke oko toga tko će predstavljati Europsku uniju već prijete zasjeniti summit u irskoj prijestolnici. Pritom taj sastanak prvotno uopće nije trebao biti posvećen Ukrajini. „Od toga biste čak mogli napraviti televizijsku emisiju”, našalio se u četvrtak u razgovoru za Politico estonski premijer Kristen Michal, dajući naslutiti koliko su duboke podjele među europskim čelnicima.
„Ali najbolje ćemo sačuvati za sutra.” Ruska invazija na Ukrajinu počela je u veljači 2022. godine, a dok je Trumpov entuzijazam za posredovanje u postizanju mira oscilirao, Europska unija postupno je potiskivana iz pregovaračkog procesa, unatoč tome što sve više financijski podupire Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se u četvrtak u Dublinu sastao s pedesetak čelnika država, upozorio je da Rusija pokušava preoblikovati europsku sigurnosnu arhitekturu. Pritom je inzistirao na tome da europske vlade moraju imati svoj glas u pregovorima, nakon dvodnevnih razgovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju, na kojima je Europska unija uglavnom bila isključena.
Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner o tom su pitanju ranije u četvrtak razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Američki dvojac potom je navečer stigao u Dublin kako bi Zelenskom prenio svoje stavove. Europska unija jedinstvena je u stavu da, kao glavni podupiratelj Ukrajine, mora imati mjesto za pregovaračkim stolom. Međutim, nema suglasnosti oko toga koga bi trebala poslati. Diplomati i dužnosnici rekli su za Politico da se Unija podijelila u najmanje tri tabora.
Europa se svađa koga poslati na pregovore
U jednom od njih sve veću potporu uživa predsjednik Europskog vijeća António Costa, čija ga funkcija čini prirodnim kandidatom za predstavljanje Unije. Drugi tabor predvode Francuska i Njemačka, koje se nerado odriču vlastitih mjesta za pregovaračkim stolom u korist Bruxellesa. A tu je i najmalobrojniji tabor – pristaše Kaje Kallas. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku bila bi očit izbor da nije njezina izrazito oštra politike prema Rusiji, zbog koje bi je, smatraju neki diplomati, Kremlj mogao odbiti i doživjeti kao prepreku pregovorima.
Kada je riječ o tome tko bi trebao govoriti u ime Europe, postoji jedan čovjek kojemu je to već dio službenog opisa posla. Costa se nameće kao kandidat koji bi mogao dobiti najširu potporu među državama članicama. Njegova institucionalna funkcija daje mu mandat da predstavlja čelnike Unije na međunarodnoj pozornici, dok mu položaj i iskustvo bivšeg portugalskog premijera osiguravaju određenu neutralnost, rekao je jedan europski diplomat. Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da bi joj Costa bio prihvatljiv izbor. Podržali su ga i čelnici Luksemburga i Poljske. I sam Costa jasno je dao do znanja da Europsku uniju na međunarodnoj razini predstavljaju njezine institucije, što znači da bi tu ulogu trebao preuzeti upravo on.
Kaja Kallas mnogo je kontroverzniji izbor. Neki diplomati smatraju da bi bivša estonska premijerka, za koju je jedan dužnosnik EU-a svojedobno rekao da „Ruse jede za doručak”, bila neprihvatljiva sugovornica Kremlju. „To je šala, zar ne?”, upitao je drugi europski diplomat komentirajući mogućnost da Kallas predstavlja EU u pregovorima od iznimne važnosti. Opisao ju je kao „vjerojatno najgoru osobu koju biste mogli odabrati”. Drugi, međutim, smatraju da je upravo njezin čvrst stav prema Rusiji razlog zbog kojeg bi bila pravi izbor za tu ulogu. „Putin bi postupio upravo tako. Odabrao bi osobu s kojom vi ne želite razgovarati.”
Pariz i Berlin nisu oduševljeni takvim rješenjem
Najveća prepreka izboru pregovarača možda ipak neće biti Putin, nego dvije najmoćnije europske prijestolnice. Njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak je jasno izrazio protivljenje promjeni dosadašnjeg formata, nazvavši sudjelovanje država skupine E3 u pregovorima o Ukrajini dobro ustaljenim formatom. „Na ovom zadatku surađujemo i s pet predstavnika iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Poljske. Ne vidim apsolutno nikakav problem u tome da tako i ostane”, izjavio je.
Ni Francuska nema mnogo razloga odreći se svojeg mjesta za pregovaračkim stolom. Francuska je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i jedina europska država s nuklearnim arsenalom, što joj daje diplomatsku i vojnu moć koju nijedna institucija EU-a ne može nadomjestiti. To je izjavio francuski zastupnik u Europskom parlamentu Fabrice Leggeri iz Nacionalnog okupljanja, dodajući da „teško može zamisliti” Costu ili Kallas kako govore u ime Pariza. „Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo”, odnosno države skupine E3, „uvijek će ostati Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo”, ustvrdio je estonski premijer Michal. Dodao je da ih ništa ne sprječava da bilateralno razgovaraju s Moskvom, ali da se u donošenje odluka koje utječu na cijeli europski kontinent moraju uključiti svi i postići dogovor.
„To je ono što Europska unija jest. To je temelj takve politike postizanja konsenzusa i očuvanja jedinstva u stavu prema Rusiji”, rekao je. Malo je vjerojatno da će čelnici EU-a na današnjem sastanku službeno imenovati posebnog izaslanika, no razgovori bi mogli rezultirati širim dogovorom o načinu na koji bi Europa trebala biti predstavljena, rekao je visoki dužnosnik EU-a. No, možda neće imati previše vremena za raspravu. Zelenski je ovog tjedna pozvao Europsku uniju da požuri s izborom predstavnika, bilo koga tko bi mogao govoriti u njezino ime. „Mislim da u studenome, a ne kasnije, moramo odlučiti tko će predstavljati Europu u pregovorima”, poručio je.
