Kada vam netko spomene izraz „ljubavna zamka”, možda ćete pomisliti na neki film o Jamesu Bondu gdje neka lijepa, tajanstvena žena svojim šarmom zavodi osobu koja ništa ne sluti, glumi zaljubljenost i pritom pokušava doći do vrijednih informacija. No, ova taktika nije samo motiv iz špijunskih trilera. Ima dugu povijest, a špijuni diljem svijeta i danas je koriste. Posljedice za tvrtke i pojedince koji se u takvim zamkama nađu mogu biti goleme. Glavni direktor Nvidije Jensen Huang možda je to upravo naučio na teži način. U četvrtak je podnio ostavku u svojoj tvrtki, najvećem svjetskom proizvođaču čipova za umjetnu inteligenciju. Kriza je u početku izbila nakon izvješća da je imao ljubavnu aferu sa ženom za koju američki dužnosnici vjeruju da je kineskoj vladi prosljeđivala informacije.
Mnogi detalji još nisu poznati, primjerice kako su i kada kineski obavještajci možda vrbovali Alice Huang, koja nije u rodbinskoj vezi s Jensenom Huangom, kao ni koje su informacije, ako ih je uopće bilo, procurile. Peking je optužbe da je špijunirala za Kinu nazvao „neutemeljenim nagađanjima”. Međutim, ova afera ima ozbiljne posljedice koje nadilaze Nvidiju i Jensena Huanga, a osobito se tiču odnosa SAD-a i Kine, dviju velikih suparnica u utrci za dominaciju u području umjetne inteligencije, piše CNN.
„Vrlo je zabrinjavajuće što direktor jedne od najvažnijih svjetskih kompanija pokazuje toliko lošu prosudbu upuštajući se u aferu s osobom za koju se sumnja da je agentica Komunističke partije”, rekao je Isaac Stone Fish, osnivač tvrtke za poslovno-obavještajne analize Strategy Risks. „Možda joj nikada nije odao nijednu važnu informaciju. No, sam odnos s takvom osobom već je problem.” Brojne poznate i utjecajne osobe u prošlosti su postale žrtve obavještajnih operacija poznatih kao „ljubavne zamke”. Takva metoda jedna je od najstarijih špijunskih taktika i još uvijek je iznimno raširena, osobito među kineskim i ruskim agentima, rekao je Stone Fish.
Jensen Huang and Alice Huang at 三六食府 in Taipei on May 22, 2025… https://t.co/iAjDbuPELr
— Byron Wan (@Byron_Wan) November 3, 2026
Kako se postavlja ljubavna zamka?
Obavještajne službe svih država ciljaju osobe koje bi mogle imati pristup važnim informacijama, rekao je John Sipher, bivši obavještajac CIA-e koji je služio u Aziji i Europi, a danas je viši suradnik Centra Michael V. Hayden za obavještajne poslove, politiku i međunarodnu sigurnost. Međutim, autoritarne države često imaju veće mogućnosti prisiliti svoje agente na zahtjevne operacije koje uključuju seksualne i ljubavne odnose. „Kinezi, Rusi i drugi mogu se koristiti mnogo intenzivnijim metodama manipulacije i pritiska kako bi nekoga vrbovali za špijuna”, objasnio je Sipher.
„Mogu vam reći: ‘Slušajte, nećemo vam dopustiti povratak kući ili vam nećemo dopustiti da viđate svoju obitelj ako ne budete surađivali s nama’.” Ljubavna zamka može se postaviti na više načina. Jedna je metoda namamiti metu u kompromitirajuću situaciju, a zatim je ucjenjivati ili joj prijetiti. Primjerice, ako osoba posjeti bordel ili ima spolni odnos sa seksualnom radnicom, obavještajna služba može se pojaviti i poručiti: „Možemo vas uhititi ili nam možete pomoći”, objasnio je Peter Mattis, predsjednik zaklade Jamestown, washingtonskog istraživačkog centra za obrambenu politiku.
Druga metoda, koja se najčešće prikazuje u filmovima i medijima, ali je u stvarnosti rjeđa, uključuje izravno približavanje posebno obučene agentice ili agenta meti, s namjerom da je zavede i iskoristi. Jedan takav primjer dogodio se kada je agentica izraelskog Mossada, predstavljajući se kao američka turistkinja pod imenom „Cindy”, zavela, a zatim otela bivšeg nuklearnog tehničara Mordechaja Vanunua. On je prethodno britanskim medijima otkrio šokantne tajne o izraelskom nuklearnom programu, čije postojanje Izrael službeno nikada nije potvrdio. Ipak, mnogo je vjerojatniji drukčiji scenarij: muškarac ili žena prirodno razvije ljubavni odnos s osobom koja je zanimljiva nekoj obavještajnoj službi. Služba dozna za njihovu vezu, a zatim tu osobu vrbuje, bilo novčanom nagradom ili prisilom, kako bi od partnera prikupljala informacije.
Tajni ljubavnici i lažna djeca
Ovakve taktike imaju dugu povijest. Istočna Njemačka tijekom Hladnog rata bila je poznata po obučavanju zgodnih i šarmantnih muškaraca koji su postajali takozvani „Romeo špijuni”. Rusi su se tijekom tog razdoblja neprestano koristili sličnim metodama, šaljući muške i ženske agente da pokucaju na vrata hotelskih soba zapadnih diplomata i novinara, rekao je Sipher. Jedan osobito bizaran slučaj, koji je trajao od 1960-ih do 1980-ih, uključivao je pjevača pekinške opere koji je francuskog diplomata Bernarda Boursicota, zaposlenog u Pekingu, uvjerio da je žena. Između njih se razvila tajna ljubavna veza. Pjevač Shi Pei Pu gotovo je dva desetljeća uspijevao održavati tu obmanu. Čak je tvrdio da je Boursicotu rodio sina. Dječak je, međutim, zapravo pripadao kineskoj ujgurskoj manjini, a njegova ga je majka, zbog krajnjeg siromaštva, prodala, prema arhivskim izvješćima New York Timesa.
U jednom trenutku kineska tajna služba kontaktirala je Boursicota i poručila mu da će se moći nastaviti viđati sa Shijem samo ako im bude dostavljao informacije iz francuskog veleposlanstva. Strahujući za Shijevu sigurnost, Boursicot je pristao te im godinama predavao dokumente, sve dok naposljetku nije uspio dovesti Shija i dječaka u Francusku. Ondje su ljubavnici uhićeni i zatvoreni, a poslije su pomilovani. Tada je otkriven i Shijev stvarni spol, što je Boursicota potpuno slomilo. Još jedan poznati slučaj dogodio se početkom 2000-ih, a uključivao je Kineskinju američkog podrijetla Katrinu Leung. FBI joj je izdašno plaćao kako bi špijunirala Kinu.
U stvarnosti je, međutim, bila dvostruka agentica koja je Pekingu dostavljala povjerljive informacije. Istodobno je bila u ljubavnim vezama s dvojicom agenata FBI-a, uključujući i svojeg dugogodišnjeg obavještajnog nadzornika. Ona i njezin nadzornik uhićeni su 2003. godine. Na temelju nagodbe o priznanju krivnje, u zatvoru je provela najviše tri mjeseca. Kineski špijuni „ciljaju svakoga”, rekao je Sipher. „Ciljaju Australce, Vijetnamce, Singapurce… Na koga god Komunistička partija usmjeri pozornost, pronaći će način da dođe do njega.” Stone Fish složio se s tom procjenom, dodajući da se slične metode vjerojatno primjenjuju i na japanske, korejske i europske mete. Kineske kompanije čak se koriste ljubavnim zamkama i u industrijskoj špijunaži, kako bi došle do informacija o domaćim konkurentima.
Što je sve na kocki u slučaju Nvidije?
Sipher procjenjuje da ljubavne zamke uspijevaju u samo oko 10 posto slučajeva. No, kako je objasnio, „u svijetu špijunaže dovoljno je pridobiti nekoliko ključnih ljudi na ključnim položajima”. Čak i jedna uspješna operacija na tisuću pokušaja može se smatrati velikim uspjehom ako su mete imale pristup važnim tajnama. A u današnjem geopolitičkom i tehnološkom okruženju tajni koje bi se mogle ukrasti ne nedostaje. „Umjetna inteligencija prepoznata je kao jedna od ključnih tehnologija o kojima ovisi sve ostalo. Ona omogućuje proizvodnju, znanstvena otkrića, društvenu kontrolu i odabir vojnih ciljeva”, rekao je Mattis.
„Ako pogledate cijelu industriju, shvatit ćete da su čelnici tih kompanija, odnosno svi članovi njihovih najviših upravljačkih struktura, potencijalne mete obavještajnih službi.” Napeti odnosi između SAD-a i Kine dodatno povećavaju rizik, a posljedice slučaja povezanog s Nvidijom mogle bi produbiti međusobno nepovjerenje, upozorio je Stone Fish. Za SAD je navodno ciljanje Jensena Huanga „vrlo očit primjer špijunaže”, dok bi se Kina mogla pribojavati da bi Nvidia, kao jedan od najmoćnijih igrača u području umjetne inteligencije, mogla djelovati protiv interesa Pekinga.
Ipak, na kraju, kako su istaknuli Stone Fish i Mattis, svi smo mi ljudi. Svatko od nas ima odnose koji bi se mogli iskoristiti za ucjenu ili manipulaciju, bilo da je riječ o ljubavnim, prijateljskim, poslovnim ili nekim drugim vezama. Jedini potpuno siguran način da izbjegnete da postanete meta jest da se povučete iz društva i živite kao pustinjak. Zato je najbolje što pojedinci i kompanije mogu učiniti ostati oprezni i svjesni mogućih opasnosti. Ili, kako je to sažeo Mattis: „Vi ste meta. Nemojte biti naivni. I ne zaboravite postavljati pitanja.”
