Želite li označiti svoje omiljene članke i priče za kasnije čitanje ili referencu? Započnite svoje Nezavisno članstvo danas.
Pridružite se danas
Već ste član? Prijavite se
Pet europskih zemalja u ponedjeljak će predstaviti planove za prebacivanje odbijenih tražitelja azila u središte za deportaciju u Ruandi, prema dva izvora upoznata s prijedlogom.
U rujnu su Austrija, Njemačka, Grčka, Danska i Nizozemska rekle da rade na postizanju dogovora sa zemljom koja nije članica EU da ugosti takozvana čvorišta za povratak.
Plan je dio šireg europskog nastojanja da se povećaju deportacije i obuzdaju neregularne migracije, nakon odobrenja nove Uredbe o vraćanju u EU, koja nastoji ubrzati deportacije i dopušta državama članicama da uspostave središta povratka izvan bloka.
Dolazi dvije godine nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo ukinulo svoj kontroverzni program deportacije u Ruandi nakon što ga je Vrhovni sud proglasio “nezakonitim”.

Ruanda se pozicionirala kao odredište za migrante koje zapadne zemlje žele ukloniti, unatoč dugotrajnoj zabrinutosti oko ljudskih prava.
Shema se razlikuje od britanskog napuštenog plana deportacije u Ruandi u jednom ključnom aspektu: primjenjivala bi se samo na migrante koji su iscrpili sve pravne načine da ostanu u Europskoj uniji, a ne na one čiji se zahtjevi još obrađuju.
Prema izvješćima, tijekom rujanskog posjeta Kigaliju, dvojici zastupnika Europskog parlamenta pokazani su objekti predviđeni za napuštenu britansku shemu koja bi potencijalno mogla smjestiti migrante prebačene iz zemalja EU-a, uključujući hotel.
Čelnici pet zemalja opetovano su rekli da će njihovi planovi biti u skladu s EU i međunarodnim pravom, no kritičari su postavili pitanje mogu li se povrijediti prava migranata ako ih se prebaci u zemlju s kojom nemaju nikakve veze.
“Koje sredstvo imaju ljudi ako su njihova prava povrijeđena i tko je za to odgovoran?” rekla je Céline Mias, direktorica EU-a pri Danskom vijeću za izbjeglice. “Ako je odgovornost na europskoj državi članici, kako bi to funkcioniralo u praksi?”
Vijeće Europe, paneuropsko tijelo za ljudska prava, izjavilo je u srpnju da povratnička središta predstavljaju “značajne rizike za ljudska prava”.
Europski dužnosnici koji podržavaju čvorišta kažu da je glavna svrha te politike odvraćanje, a ne uklanjanje velikih razmjera. Tvrde da bi mogućnost plaćanja tisuća eura krijumčarima za opasno putovanje u Europu, samo da bi bili poslati u treću zemlju, mogla odvratiti neke migrante od putovanja.
Kritičari, međutim, kažu da je malo dokaza da strože mjere provedbe i programi deportacije dugoročno smanjuju migraciju.
“Provedba mijenja način na koji ljudi putuju, a ne hoće li putovati”, rekao je Roberto Forin iz Mixed Migration Centre, istraživačkog instituta koji prikuplja podatke duž migracijskih ruta.
“Neki zastanu ili promijene rutu, a krijumčari se prilagode i podignu cijene.”

Predsjednik Ruande Paul Kagame dobio je pohvale zapadnih i regionalnih čelnika za pomoć u okončanju genocida u zemlji 1994. i ponovnoj izgradnji nacije u odredište za ulaganja i pomoć.
Kritičari optužuju njegovu vladu za suzbijanje neslaganja i podupiranje pobunjeničke skupine M23 u susjednoj Demokratskoj Republici Kongo.
Skupine za ljudska prava kažu da je M23 počinio ubojstva, silovanja i druga zlostavljanja u sukobu u toj zemlji.
