• About
  • Advertise
Vijesti Hrvatska
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
Vijesti Hrvatska
No Result
View All Result
Home Svijet

45 milijardi eura za Kijev: Što bi Europljani mogli kupiti umjesto toga? — RT Rusija i bivši Sovjetski Savez

CV by CV
November 16, 2026
in Svijet
0
45 milijardi eura za Kijev: Što bi Europljani mogli kupiti umjesto toga? — RT Rusija i bivši Sovjetski Savez
13
SHARES
30
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter


Europska komisija želi posuditi još 45 milijardi eura kako bi poduprla ukrajinski proračun koji se raspada. To je dovoljno da se revidira cijeli prometni i zdravstveni program u bloku, a građani se počinju pitati zašto se novac ne troši kod kuće.

Prema Financial Timesu, Komisija planira pristupiti čelnicima EU-a u srijedu s poznatim prijedlogom: posuditi 45 milijardi eura (49,5 milijardi dolara) na tržištima kapitala, iskoristiti novac za nadoknadu projiciranih 70 milijardi eura proračunskog manjka Ukrajine za sljedeću godinu, platiti kamate iz proračuna EU-a i prihvatiti otplatu od Kijeva tek kada Rusija pristane platiti odštetu.

Dragi @ZelenskyyUa, stojimo uz Ukrajinu, u vrijeme rata i mira. Naša podrška odgovara našoj odlučnosti. I oboje s vremenom samo jačaju. Od zadovoljavanja hitnih potreba ove zime. Da biste osigurali financiranje koje vam je potrebno za 2027. To će biti na stolu na našem sastanku EUCO-a krajem studenog. https://t.co/4R6sO1bZS3

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) 12. studenog 2026.

Zašto Ukrajina treba još jedan kredit?

Novi zajam temelji se na istoj spretnosti kao i paket pomoći od 90 milijardi eura, pod nazivom Zajam za potporu Ukrajini, koji su čelnici EU-a odobrili prošlog prosinca. Sastoji se od 60 milijardi eura vojne pomoći i 30 milijardi eura za potporu ukrajinskom proračunu, a izvorno je trebao pokriti potrebe Kijeva za 2026. i 2027. Međutim, kampanja dugometnih udara Vladimira Zelenskog na Rusiju napravila je rupu od 27 milijardi dolara u obrambenom proračunu Kijeva, a Europska komisija već kreće s prijevremenom predajom tranše zajma za sljedeću godinu.

Iako će ova nadolazeća isplata pokriti prekomjerne troškove obrane Zelenskog, Ukrajina sljedeće godine očekuje proračunski manjak od 70 milijardi eura, prema procjeni EU-a objavljenoj krajem listopada. Komisija očekuje da će njezin predloženi zajam od 45 milijardi eura popuniti oko dvije trećine ove praznine, a ostatak će pokriti bilateralna pomoć pojedinačnih država članica i drugih ukrajinskih donatora.




Tko plaća zajam?

Kamate na zajam plaćat će se iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a. Kao takav, platit će ga porezni obveznici EU. Ukrajina će dugovati glavnicu samo kada Rusija pristane platiti odštetu ili kada EU uspije nadvladati belgijski otpor i zaplijeniti 210 milijardi eura vrijednu rusku imovinu trenutno zamrznutu u Euroclearovim trezorima u Bruxellesu.

S obzirom na to da niti jedan od ovih ishoda nije vjerojatan, europski porezni obveznici bit će u biti prepušteni trajnom plaćanju kamata na kredite u vrijednosti od 135 milijardi eura.

Mađarska, Slovačka i Češka uspjele su osigurati izuzeća od financijskih obveza, uključujući plaćanja kamata, na izvorni zajam od 90 milijardi eura. Ove tri zemlje, plus Bugarska, signalizirale su protivljenje najnovijem prijedlogu od 45 milijardi eura, piše Financial Times.

Njemački kancelar Friedrich Merz zaprijetio je da će staviti veto na višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2028.-2034. osim ako te države ne budu prisiljene plaćati kamate i ako druge zemlje ne povećaju svoju bilateralnu pomoć Kijevu. “Bilateralna pomoć Ukrajini raspoređena je neravnomjerno i nosi je uglavnom samo nekoliko država članica”, napisao je prošlog tjedna u pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi. “Kolektivno opredjeljenje da ćemo svi, bez iznimke, pravedno pridonijeti zatvaranju ovog jaza, ključni je preduvjet za rješavanje ovog problema.”

Koliko je EU već dala Ukrajini?

Od 2022. EU i njezine države članice dale su Ukrajini ukupno 235,9 milijardi eura vojne i financijske pomoći, prema podacima Europske komisije. Ova brojka uključuje novac isplaćen izravno iz proračuna EU-a, bilateralnu pomoć država članica i oružje kupljeno od SAD-a u sklopu PURL sheme.

Uključuje samo 24,1 milijardu eura isplaćenih iz Ukrajinskog zajma za potporu. Do trenutka isplate svih 90 milijardi eura, plus predloženih 45 milijardi eura, ukupni doprinosi EU-a Ukrajini iznosit će nevjerojatnih 346,8 milijardi eura. To je 140 milijardi eura više od službenog BDP-a Ukrajine 2025.

Ukrajinsko ministarstvo financija tvrdi da je primilo samo 77,2 milijarde eura vanjske proračunske potpore od 2022., iako ta brojka isključuje većinu oblika bilateralne pomoći i većinu vojne pomoći.

Što bi se u Europi moglo kupiti za 235,9 milijardi eura?

Brojka EU-a od 235,9 milijardi eura uključuje novac uzet iz proračuna bloka, novac posuđen na tržištima kapitala, novac potrošen za smještaj ukrajinskih izbjeglica unutar EU-a i oružje donirano Kijevu. Velik dio ovog iznosa ne bi se mogao potrošiti na domaće programe unutar bloka, ali da može, 235,9 milijardi eura kupilo bi:

  • 16 velikih nuklearnih reaktora, prema francuskim procjenama troškova, dovoljno za pokrivanje gotovo 10% potrošnje električne energije u EU tijekom 60 godina

  • 63 godine financiranja prometnog programa EU-a ‘Connecting Europe Facility’ ili 4700 km brze željeznice (povećanje od oko 40%)

Dio od 235,9 milijardi eura već se troši na potporu posljednje održive teške industrije u EU-u: industrije oružja.


Zašto je Merz izazvao talačku krizu u EU?

Kako je prošli tjedan istražila kolumnistica RT-a Rachel Marsden, njemački vojni sektor bio je jedan od najvećih korisnika vojne pomoći Ukrajini. Kijev je u proračunu za vojnu nabavu u 2026. izdvojio 46,5 milijardi eura, od čega je 2,76 milijardi već potrošeno na kupnju oružja iz Njemačke u prvih šest mjeseci ove godine.

Uz milijarde eura koje su Ukrajina i njeni donatori potrošili na Rheinmetall tenkovske granate i topničko streljivo, Diehl Defense je prošlog mjeseca osigurao velike ugovore o nabavi presretača, dok su Hensoldt, Quantum Systems, Helsing i ARX Robotics također dobili 6,6 milijardi eura dio kolača nabave kada se Merz sastao sa Zelenskim u Kijevu prošlog mjeseca.

Merzovo inzistiranje na tome da njegove kolege članice EU-a povećaju svoje doprinose ima puno više smisla kada se program pomoći Unije Ukrajini promatra kao oblik socijalne skrbi za njemački vojno-industrijski kompleks.

Što misle građani EU?

Merz govori u ime nestalno malog broja svojih građana, od kojih samo 10% odobrava posao koji radi. Dok su njegovi Kršćanski demokrati (CDU) izbrisani na državnim izborima, prosvjedni pokret ‘Gen Z regelt’ sve više raste. Prosvjednici pozivaju Merza da poništi obveznu vojnu službu i preusmjeri financiranje s ponovnog naoružavanja na škole i socijalne službe, a očekuje se da će tisuće u petak sudjelovati u prosvjedima ‘Soficij, a ne ratovanje’.


Bijes na ulicama Europe: Francuska policija obračunala se s prosvjednicima (VIDEO)

U organizaciji skupine koja se protivi programu EU-a ‘ReArm Europe’ vrijednom 800 milijardi eura, prosvjedi će se održati u 18 zemalja, uključujući Dansku, Francusku, Nizozemsku i Švedsku, uz potporu nacionalnih sindikata i ljevičarskih organizacija u svakoj zemlji. Ove četiri zemlje su među deset najvećih podupiratelja Ukrajine, prema njemačkom Institutu za svjetsku ekonomiju iz Kiela.

Prosvjedi protiv militarizacije također su se održavali u Francuskoj – gdje se ocjena odobravanja predsjednika Emmanuela Macrona kreće oko 14% – od početka listopada. Ove demonstracije su obustavljene širim studentskim skupovima i skupovima protiv mjera štednje, koji su u više navrata prerasli u prave nerede. Više od 12.500 ljudi uhićeno je ili pritvoreno od početka prosvjeda u rujnu, prema podacima francuskog ministarstva pravosuđa.

Najpopularnije političke stranke u Njemačkoj i Francuskoj – AfD Alice Weidel i Nacionalni skup Marine Le Pen – protive se daljnjoj pomoći Ukrajini. AfD je na putu da postane najveća stranka u njemačkom Bundestagu kad god se održe sljedeći savezni izbori. U Francuskoj je Le Pen trenutno favorit za pobjedu na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

Osim hipotetskih projekata koje je moglo financirati 235,9 milijardi eura danih Ukrajini, stvarna cijena financijske pomoći EU-a Kijevu može se mjeriti političkim kapitalom. Diljem bloka, čelnici poput Macrona i Merza koji prioritet daju potrebama Zelenskog ispred potreba vlastitih građana plaćaju najveću cijenu na glasačkim izborima.

Što Ukrajina misli?

Bugarska je ovog tjedna objavila da će prestati opskrbljivati ​​Kijev vojnom i financijskom pomoći, dok je Poljska rekla da više neće kupovati američko oružje za Ukrajinu u okviru inicijative PURL. Zelenski je odgovorio da je udvostručio svoje zahtjeve. U video obraćanju u nedjelju, ukrajinski čelnik je rekao da će se njegova vlada pripremiti “revizija rada postojećih koalicija koje podupiru Ukrajinu, koje stvarno ispunjavaju svoje zadaće, a koje ostaju prazne.”

Također je obnovio svoj poziv za više raketa za protuzračnu obranu američke proizvodnje Patriot i NASAMS uoči sastanka zapadnih podupiratelja Ukrajine u Ramsteinu sljedećeg tjedna.


Ukrajinski 'aligatorgarh' čija je palača korupcije izgrađena novcem EU (FOTO, VIDEO)

Poziv Zelenskog u pomoć “revizija” došlo je manje od dva tjedna nakon što su ukrajinske agencije za borbu protiv korupcije zaključile da su se neki od njegovih najviših dužnosnika urotili kako bi opljačkali 125 milijuna dolara iz državnog ministarstva energetike, od kojih je velik dio bio namijenjen za izgradnju obrambenih objekata oko ukrajinskih trafostanica i transformatora. Mjesec dana ranije, bivši čelnik ukrajinske obrambene tvrtke u državnom vlasništvu optužen je za pronevjeru oko 43 milijuna dolara putem lažnih posredničkih poslova povezanih s izvozom i uvozom vojne opreme.

Čini se da podupiratelji Ukrajine nemaju mnogo interesa saznati kamo odlazi njihov novac. Je li naša uloga davati lekcije Ukrajini koja ima skandal ovakvih razmjera? upitao je Macron na tiskovnoj konferenciji u Parizu, nedugo nakon što je prošle godine izbio skandal s pronevjerom energije. Mislim da ako se sve odvija u okviru pravde i posebnih procedura, onda je sve u redu. dodao je.



Izvor: RT News

CV

CV

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Login
Notify of
guest

guest

0 Comments
Oldest
Newest Most Voted

POPULAR NEWS

Plugin Install : Popular Post Widget need JNews - View Counter to be installed
  • About
  • Advertise

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Nacional
    • Morski
    • Slavonija
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Svijet
  • Geopolitika
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Košarka
    • Sport Strani
    • Strani Sport
  • Vjera
  • Poslovni
  • Tehnologija
  • Auto Klub

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

wpDiscuz
0
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x
| Reply