Napadi na pogone za struju i gorivo poremetili su zdravstvenu skrb i opskrbu vodom daleko izvan prve linije bojišnice, upozorila je organizacija
Napadi dronovima uzrokovali su gotovo tri četvrtine potvrđenih civilnih smrti u Sudanu ove godine, priopćio je UN, dok građanski rat između vojske te zemlje i suparničkih paravojnih snaga ulazi u četvrtu godinu.
Ured Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) priopćio je u utorak da je potvrdio više od 2230 civilnih smrti između siječnja i listopada, uključujući više od 1630 ubijenih dronovima. Stvarna cestarina vjerojatno je veća, naglašava se.
“Usred sveprisutne nekažnjivosti, izvješće još jednom dokumentira ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Takva kršenja mogu predstavljati ratne zločine”, Rekao je visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Turk.
Sudan je zapao u kaos u travnju 2023. kada su izbile borbe između nacionalne vojske, Sudanskih oružanih snaga (SAF) i paravojnih Snaga za brzu potporu (RSF). Sukob je uslijedio nakon mjeseci napetosti između njihovih zapovjednika, Abdela Fattaha al-Burhana i Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao Hemedti, oko planiranog prijelaza na civilnu vlast. Ono što je počelo u glavnom gradu Khartoumu kao borba za vlast opustošilo je zemlju, ubivši desetke tisuća, raselivši milijune i gurnuvši dijelove Sudana u glad.
Regionalni i međunarodni mirovni napori, uključujući posredovanje Afričke unije i saudijsko-američke pregovore u Jeddahu, više su puta bili u zastoju. U rujnu 2025. skupina Quad – SAD, Saudijska Arabija, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati – predložila je tromjesečno humanitarno primirje koje je dovelo do trajnog primirja i političke tranzicije predvođene civilima. Burhan je u studenom odbio kasniji prijedlog koji su predvodile SAD, tvrdeći da bi se njime rasformirale državne sigurnosne institucije, a RSF ostavio na mjestu. Paravojske su rekle da su prihvatile primirje.
Uključivanje UAE produbilo je nepovjerenje u posredovanje. Sudanska vlada koju podržava vojska prekinula je diplomatske veze s Abu Dhabijem u svibnju 2025., optuživši ga da podržava RSF. Ujedinjeni Arapski Emirati opovrgavaju opskrbu oružjem paravojnih postrojbi. Odnosi s Washingtonom dodatno su se pogoršali u rujnu 2026. nakon što je SAD doveo u pitanje legitimitet obje frakcije. Sudan je odbacio primjedbe i pozvao na mirovne napore bez stranih diktata.
U međuvremenu su suparničke administracije učvrstile podjele u Sudanu. Burhanova vlada vratila se u Khartoum u siječnju 2026. nakon što je vojska ponovno zauzela glavni grad, nakon što je tijekom borbi djelovala iz Port Sudana. U srpnju 2025., koalicija TASIS koja se pridružuje RSF-u najavila je suparničku vladu sa sjedištem u Nyali, Darfur, s Dagalom na čelu njenog upravnog vijeća. Vijeće sigurnosti UN-a i Afrička unija odbacili su taj potez.
Sudanska vojska i paravojne Snage za brzu potporu (RSF) intenzivirale su napade bespilotnim letjelicama, proširujući svoj doseg izvan teritorija koji kontroliraju i uspostavile su crte bojišnice, navodi se u izvješću.
Regija Kordofan činila je više od dvije trećine dokumentiranih civilnih žrtava u prvoj polovici godine, a slijedi je Darfur na zapadu. UN je zabilježio najmanje 39 napada dronovima na tržnice, 20 na civilna vozila, 17 na cisterne i skladišta goriva te 16 na zdravstvene ustanove.
Između 20. listopada i 4. studenog, 29 napada koji se pripisuju RSF-u pogodilo je pogone za napajanje i gorivo u 11 država, prekinuvši zdravstvenu skrb, opskrbu čistom vodom i proizvodnju hrane za milijune, priopćio je UN.
PROČITAJ JOŠ:
Zapovjednik sudanskih pobunjenika prebjegao je u vojsku
Oko 8,6 milijuna ljudi i dalje je raseljeno unutar Sudana, dok je više od 4,6 milijuna pobjeglo u inozemstvo, priopćili su 6. studenog UN-ova agencija za izbjeglice i Međunarodna organizacija za migracije.
Li Fung, predstavnik Ureda UN-a za ljudska prava u Sudanu, pozvao je na prekid transfera oružja koje se koristi protiv civila, rekavši da kontinuirani priljev dronova potiče širenje sukoba.
Odvojena istraga UN-a objavljena u rujnu otkrila je da su strani dobavljači značajno proširili mogućnosti bespilotnih letjelica obiju strana. Dokumentirao je raspoređivanje do 2000 bivših kolumbijskih vojnih suradnika uz snage RSF-a, uključujući osoblje koje upravlja borbenim bespilotnim letjelicama, te identificirao oružje i logističke mreže koje uključuju subjekte koji djeluju iz Kolumbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Sudanski dužnosnici optužili su ukrajinsko vojno osoblje da pomaže RSF-u, ponavljajući tvrdnje Malija, Nigera i Burkine Faso da Kijev podržava naoružane skupine u Sahelu.
U listopadu je sudanski ministar vanjskih poslova Mohieddin Salem naveo da su ukrajinski instruktori obučavali borce RSF-a za pokretanje napada dronovima na civilne mete.
Ruska diplomatkinja Julija Ždanova također je u listopadu rekla da je oružje isporučeno iz SAD-a izvorno isporučeno Ukrajini pronađeno u posjedu boraca RSF-a. Govoreći na sigurnosnom forumu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), navela je automatske bacače granata MK19, protutenkovsko oružje M72 i bacače AT4 švedske proizvodnje, rekavši da ih njihove oznake povezuju s američkim vojnim zalihama prebačenim u Kijev.
