Najnoviji preliminarni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) donose zabrinjavajuću sliku smrtnosti od tumora u dijelu Dalmacije. Tijekom 2025. godine u Šibensko-kninskoj županiji od tumora su umrle 353 osobe, među kojima 218 muškaraca i 135 žena. Prema objavljenoj analizi zdravstveno-statističkih podataka, upravo je ta županija imala najvišu opću stopu smrtnosti od tumora među četirima dalmatinskim županijama, premda je ukupan broj umrlih bio manji nego godinu ranije.
Od ukupno 1.427 umrlih stanovnika Šibensko-kninske županije tijekom prošle godine, približno 24,7 posto umrlo je od bolesti koje pripadaju statističkoj kategoriji tumora. Riječ je o drugoj najčešćoj skupini uzroka smrti, odmah nakon bolesti srca i krvnih žila, koje su bile uzrok smrti 576 osoba. Podaci još jednom pokazuju koliko velik zdravstveni i društveni teret predstavljaju tumorske bolesti, osobito u populaciji starije životne dobi, u kojoj se rizik obolijevanja i smrtnosti od mnogih bolesti povećava.
Od tumora u Dalmaciji umiru stotine ljudi: Objavljeni novi podaci, evo kakva je situacija u Splitu i okolici
Šibensko-kninska županija iznad hrvatskog prosjeka
Prema objavljenim podacima, opća stopa smrtnosti od tumora u Šibensko-kninskoj županiji iznosila je 367 umrlih na 100.000 stanovnika, dok je hrvatski prosjek bio 345,8. U Zadarskoj županiji zabilježena je stopa od 347,8, u Splitsko-dalmatinskoj 326,1, a u Dubrovačko-neretvanskoj 311,5 umrlih na 100.000 stanovnika. Takva usporedba pokazuje da među dalmatinskim županijama postoje razlike, ali one same po sebi ne otkrivaju uzroke niti dokazuju da stanovnici jedne županije nužno imaju veću individualnu vjerojatnost obolijevanja.
Posebno se ističu podaci za mušku populaciju. U Šibensko-kninskoj županiji stopa smrtnosti muškaraca od tumora bila je gotovo 13 posto viša od hrvatskog prosjeka, dok je kod žena bila približno četiri posto niža od nacionalne vrijednosti. Razlike između muškaraca i žena u smrtnosti od pojedinih bolesti mogu biti povezane s više čimbenika, uključujući životnu dob, zdravstvene navike, izloženost rizicima i pravodobnost otkrivanja bolesti, no bez detaljnije analize nije moguće utvrditi koliki je utjecaj pojedinog čimbenika u ovoj županiji.
Broj umrlih smanjen je za gotovo deset posto
Unatoč nepovoljnijoj usporedbi općih stopa smrtnosti, podaci donose i jedan pozitivan pokazatelj. Tijekom 2024. godine od tumora su u Šibensko-kninskoj županiji umrle 392 osobe, dok je 2025. zabilježeno 353 smrtnih slučajeva. To znači da je broj umrlih smanjen za 39 osoba, odnosno približno 9,9 posto, što je razlika koja zaslužuje pozornost.
Međutim, iz usporedbe samo dviju uzastopnih godina ne može se pouzdano zaključiti da je riječ o početku dugoročnog poboljšanja. Na godišnje podatke mogu utjecati demografske promjene, broj stanovnika, njihova dobna struktura i druge okolnosti. Za utvrđivanje dugoročnog trenda potrebna je analiza duljeg razdoblja, a po mogućnosti i usporedba dobno standardiziranih stopa smrtnosti, koje omogućuju pravednije uspoređivanje područja s različitom starosnom strukturom stanovništva.
Važno je razumjeti što statistika zapravo pokazuje
Pri tumačenju ovih rezultata posebno je važno naglasiti da prikazane stope nisu prilagođene dobnoj strukturi stanovništva. Šibensko-kninska županija ima relativno visok udio starijih stanovnika, što može utjecati na njezinu ukupnu stopu smrtnosti. Osim toga, statistička kategorija tumora obuhvaća i određene dobroćudne novotvorine, pa se prikazani podaci ne mogu jednostavno poistovjetiti isključivo sa smrtnim slučajevima od zloćudnih bolesti.

Objavljeni podaci HZJZ-a za 2025. godinu također su preliminarni i mogu biti predmet naknadnih izmjena. Zbog toga ih treba promatrati kao važan pokazatelj zdravstvenog stanja stanovništva, ali ne i kao konačan dokaz o kvaliteti zdravstvene skrbi ili uspješnosti liječenja u pojedinoj županiji. Za takve zaključke potrebni su dodatni pokazatelji, uključujući podatke o učestalosti bolesti, stadiju u kojem se otkrivaju i ishodima liječenja.
Rano otkrivanje bolesti ostaje iznimno važno
Osim statističkih pokazatelja, važno je pitanje dostupnosti preventivnih pregleda, dijagnostičkih postupaka i pravodobnog liječenja. Nacionalni programi ranog otkrivanja pojedinih zloćudnih bolesti imaju za cilj prepoznati bolest u fazi u kojoj su mogućnosti uspješnog liječenja veće, zbog čega su informiranost građana i njihov odaziv na preglede iznimno važni. Jednako je važno da građani s upozoravajućim simptomima pravodobno potraže liječnički savjet, bez odgađanja pregleda.
Nova zdravstvena statistika stoga otvara šire pitanje dostupnosti onkološke skrbi u Dalmaciji. Usporedba svih četiriju županija pokazuje razlike koje zaslužuju dodatno istraživanje, ali i potrebu za pažljivim tumačenjem podataka. Najvažniji cilj takvih analiza trebao bi biti utvrđivanje gdje postoje mogućnosti za bolju prevenciju, bržu dijagnostiku i kvalitetnije liječenje, a ne samo uspoređivanje županija prema broju umrlih.
Moja reakcija na članak je…
