• About
  • Advertise
Vijesti Hrvatska
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
Vijesti Hrvatska
No Result
View All Result
Home Dalmacija

Stambena kriza u Splitu sve izraženija: “Jedna plaća dijeli vas od ulice, a mladi sve teže mogu planirati budućnost”

CV by CV
November 20, 2026
in Dalmacija
0
Stambena kriza u Splitu sve izraženija: “Jedna plaća dijeli vas od ulice, a mladi sve teže mogu planirati budućnost”
13
SHARES
30
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter


Split se suočava sa sve ozbiljnijim problemima stanovanja. Dok mladi teško dolaze do vlastitog doma, podstanari se bore s visokim najamninama, zaštićeni najmoprimci strahuju od iseljenja, a socijalno ugroženim građanima prijeti beskućništvo. Istodobno velik broj stanova ostaje prazan ili se koristi za kratkoročni turistički najam. Na sve su to u petak upozorili sudionici konferencije za medije koju je organizirala Građanska inicijativa Stanari zajedno.

Na konferenciji se govorilo o dostupnom, priuštivom i održivom stanovanju, položaju mladih, beskućnika i drugih socijalno ugroženih skupina, ali i o neizvjesnoj sudbini zaštićenih najmoprimaca.

Predstavnici građanskih inicijativa, udruga i struke upozorili su da se stambena kriza ne može riješiti samo izgradnjom novih stanova, nego da su potrebne promjene u upravljanju postojećim stambenim fondom, regulaciji turističkog najma i razvoju socijalnog stanovanja.

„Živimo sa strancima u vlastitim zgradama, a izgubili smo mir i sigurnost”

Melis Mladineo Brničević, glasnogovornica Građanske inicijative Stanari zajedno, upozorila je na posljedice širenja kratkoročnog turističkog najma u stambenim zgradama.

„Svi smo već upoznati s problemima kroz koje stanari u stambenim zgradama prolaze zbog kratkoročnog najma. O tome govorimo već godinama. Osnovni je problem što stambena zgrada nije vlasništvo samo vlasnika apartmana, nego svih suvlasnika”, kazala je.

Naglasila je da je zgrada jedna cjelina, a njezina stubišta i ostali zajednički prostori pripadaju svim suvlasnicima.

„Svaki stan koji se kratkoročno iznajmljuje znači jednu obitelj manje u zgradi, a ono što mnogi zaboravljaju jest da su svi dijelovi zgrade zajednički”, upozorila je.

Prema njezinim riječima, prilikom izdavanja rješenja za turistički najam trebalo je tražiti suglasnost ostalih suvlasnika, i to ne samo prema novijim pravilima nego i kod rješenja izdanih prije deset ili dvadeset godina.

„Druga važna stvar jest kvaliteta života. Ona u našim stambenim zgradama nije samo narušena, nego je praktički više nemamo. Stalno živimo sa strancima u svojim zgradama. Stanove nazivamo domovima, ali oni sve manje predstavljaju topao dom u kojem imamo mir, sigurnost i dostojanstven obiteljski život”, poručila je Mladineo Brničević.

Podsjetila je i na načelo prema kojem se vlasništvom ne smije koristiti na štetu drugih.

„Zakon ima svoju obvezujuću formu. Ne možeš svojim vlasništvom raspolagati na štetu drugoga”, istaknula je.

O problemu govorili i u Bruxellesu: „Cijela Europa suočava se sa stambenom krizom”

Mladineo Brničević otkrila je da je ovoga tjedna sudjelovala na sastanku u Bruxellesu, gdje se raspravljalo o priuštivom stanovanju i utjecaju kratkoročnog najma.

„Ovog ponedjeljka pozvana sam kao predstavnica građanske inicijative u Bruxelles, gdje se na odboru koji se bavi priuštivim stanovanjem raspravljalo upravo o kratkoročnom najmu i njegovu utjecaju na priuštivo stanovanje”, kazala je.

Istaknula je da inicijativa ne osporava turističko iznajmljivanje u zasebnim objektima, nego upozorava na prenamjenu stanova u zgradama namijenjenima stalnom stanovanju.

„Mi govorimo isključivo o stanovima u stambenim zgradama. Ne govorimo o zasebnim privatnim objektima za turistički smještaj. Neka svatko svoju nekretninu iznajmljuje kako želi. Ali stalno slušamo kako je nemoguće pronaći dugoročni najam”, rekla je.

Posebno se osvrnula na studente koji se svake godine suočavaju s istim problemom.

„Studenti pronalaze stanove od 1. listopada do 1. svibnja, a oni koji imaju malo više sreće mogu ostati do 1. lipnja. Ali tada počinju ispitni rokovi i studenti ponovno imaju problem. Vlasnicima su studenti često poželjni upravo zato što mogu iseliti prije turističke sezone”, objasnila je.

Na pitanje imaju li druge europske zemlje slične probleme, odgovorila je potvrdno.

„Članovi smo europske inicijative Right to Housing Now and Forever, koja se bavi priuštivim stanovanjem. Problem koji imamo u Hrvatskoj prisutan je gotovo u cijeloj Europi. U Bruxellesu su bili predstavnici Italije, Francuske, Irske i drugih zemalja. Svi govore o velikoj stambenoj krizi”, navela je.

Prema njezinim riječima, pojedine europske zemlje već primjenjuju različite modele ograničavanja kratkoročnog najma.

„Negdje su obvezne suglasnosti suvlasnika, negdje je ograničeno razdoblje tijekom kojeg se stan može turistički iznajmljivati, primjerice na dva, tri ili četiri mjeseca godišnje. Neke zemlje uvode potpune zabrane, druge vremenska ograničenja, a neke zahtijevaju registraciju poslovne djelatnosti i veće poreze”, pojasnila je.

Upozorila je i da Splitu nedostaje precizan registar apartmana u stambenim zgradama.

„Već dugo tražimo uspostavu registra kako bismo točno znali koliko apartmana postoji u stambenim zgradama. Želimo da se apartmani u stambenim zgradama jasno odvoje od turističkog smještaja u zasebnim privatnim objektima. Tada bismo imali mnogo jasniju sliku”, kazala je.

Dodala je da je u Bruxellesu čula podatak prema kojem Split i Zadar imaju među najvećim udjelima stanova u kratkoročnom najmu, pri čemu se spominjao udio veći od deset posto stambenog fonda. Naglasila je da je riječ o informaciji koju je ondje čula, a ne o podatku koji je sama provjerila.

Tukić: „U Splitu još 128 obitelji čeka rješenje, a riječ je uglavnom o starijim ljudima”

Iva Tukić, predsjednica Udruge zaštićenih najmoprimaca grada Splita, upozorila je na položaj građana koji desetljećima žive u stanovima sa statusom zaštićenih najmoprimaca.

Prema podacima koje je iznijela, 44 obitelji prihvatile su novčanu naknadu od približno 60 tisuća eura, za 58 obitelji osigurani su zamjenski stanovi na Sirobuji, dok još 128 obitelji čeka rješenje svojeg stambenog pitanja.

„U Splitu je ostalo 128 neriješenih obitelji, odnosno obitelji koje još nisu stambeno zbrinute. Osim njih, za 58 obitelji država je osigurala zamjenske stanove na Sirobuji. Ondje je izgrađena zgrada u koju bi se trebali preseliti zaštićeni najmoprimci”, objasnila je.

Naglasila je da su među onima koji su prihvatili novčanu naknadu uglavnom starije osobe.

„Oko 44 obitelji prihvatile su novčanu naknadu, koja iznosi približno 60 tisuća eura. Uglavnom je riječ o starijim osobama koje su otišle u domove ili kod rodbine, a taj će im novac pomoći tijekom preostalog života”, rekla je.

Smatra da je važeći zakonski okvir teško provediv u stvarnim okolnostima splitskog tržišta nekretnina.

„Zaštićeni najmoprimci domicilni su stanovnici Splita. Dugi niz godina imali su dostupno i priuštivo stanovanje, imali su dom. Vlada je donijela zakon koji nije moguće provesti i tako ugrozila njihovo stanovanje. Da pitate vladajuće, rekli bi vam da nitko neće na ulicu. To stalno ponavljaju u medijima i na naše upite. Međutim, stvarnost je drukčija”, ustvrdila je Tukić.

stanari-zajedno 6

„Država kaže da nitko neće na ulicu. Ali gdje će ti ljudi pronaći stan?”

Tukić je objasnila da zakon predviđa mogućnost da zaštićeni najmoprimac na zahtjev vlasnika mora napustiti stan te pronaći smještaj na tržištu dok mu država ne osigura zamjenski stan.

Iako država u međuvremenu plaća najamninu, upozorava da to ne rješava problem nedostatka stanova.

„Svi znamo kakva je situacija na tržištu. Stanova za dugoročni najam gotovo da nema. Ti ljudi lutaju i ne znaju kamo bi otišli. Uglavnom je riječ o osobama starije životne dobi”, rekla je.

Istaknula je da od nadležnog Ministarstva nisu dobili zadovoljavajuće objašnjenje kako će se takve situacije rješavati.

„Kada smo od Ministarstva tražili pisano objašnjenje kako će se ta odredba provoditi, nikada nismo dobili odgovor. Usmeno nam govore da nitko neće završiti na ulici jer će država plaćati najamninu. Ali gdje će ljudi pronaći stan? Stanova nema!”, upozorila je.

Poseban problem predstavlja činjenica da mnogi zaštićeni najmoprimci u svojim stanovima žive desetljećima.

„Čak i kada bi pronašli stan za dugoročni najam, postavlja se pitanje što će učiniti sa svojim stvarima. Riječ je o ljudima koji u postojećim stanovima žive desetljećima. Imaju vlastiti namještaj i kućanske aparate, a država im nije osigurala ni prostor za privremeno skladištenje stvari”, kazala je.

Strahuje da bi dio tih ljudi mogao završiti u beskućništvu.

„Ti su ljudi izloženi velikom psihičkom, fizičkom i financijskom pritisku. Neki bi mogli postati beskućnici i završiti među korisnicima udruge MoSt jer jednostavno neće imati gdje živjeti”, rekla je.

Osvrnula se i na najavljenu izgradnju zamjenskih stanova na Korešnici.

„Navodno će se problem riješiti izgradnjom novih stanova na Korešnici. Tako su nam obećali. Ali kada će Korešnica biti izgrađena? Sumnjam da će se to dogoditi u roku od tri godine”, izjavila je.

Prisjetila se i ranijih razgovora u Ministarstvu.

„Kada sam prije nekoliko godina bila u Ministarstvu, tijekom razgovora o ovom zakonu, rekli su mi da od Korešnice neće biti ništa. Sada se Korešnica ponovno spominje. Daj Bože da se projekt što prije ostvari, da ti ljudi konačno usele i riješe svoje probleme”, poručila je.

Lelas: „Od početka godine imali smo sedam upita ljudi kojima prijeti deložacija”

Drago Lelas iz splitske udruge MoSt upozorio je da Hrvatska nema dovoljno razvijenu politiku socijalnog stanovanja te da se problem ne odnosi samo na beskućnike.

„Iako su u fokusu našeg rada beskućništvo i osobe koje žive u siromaštvu, danas želim upozoriti na potrebe svih socijalno ugroženih skupina. Hrvatska nema razvijenu politiku socijalnog stanovanja”, kazao je.

Istaknuo je da je potrebno aktivirati postojeći stambeni fond države, gradova i županija.

„Kada govorim o tim skupinama, prvenstveno mislim na osobe u beskućništvu i siromaštvu, ali i na žene žrtve nasilja. Krizni smještaj u sigurnim kućama traje određeno vrijeme, nakon čega žene, često i s djecom, mogu ostati bez odgovarajuće podrške”, upozorio je.

Dodao je da pomoć trebaju i osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, osobe koje izlaze iz institucija te odrasle osobe s invaliditetom koje nakon smrti roditelja ostaju bez podrške.

„Od 2003. godine na razini socijalnih politika govorimo o deinstitucionalizaciji i razvoju usluga u zajednici, ali smatram da su učinjeni koraci nedostatni”, kazao je.

Kao primjere dobre prakse naveo je Sloveniju i Austriju, gdje postoje razvijeniji modeli socijalnog stanovanja.

„Ono što je posebno važno jest koncept stanovanja uz podršku. Budući da govorimo o ljudima koji imaju različite socijalne i životne teškoće, nevladine i humanitarne organizacije pružaju im pomoć pri stanovanju, reintegraciji i svakodnevnom funkcioniranju. Dakle, nije riječ samo o tome da nekome osigurate stan, nego i o podršci koja mu omogućuje samostalan život”, pojasnio je.

Posebno je upozorio na mlade koji izlaze iz alternativne skrbi, a kojima podrška u stambenim zajednicama uglavnom prestaje s navršenih 26 godina.

„Ako se mlada osoba do tada nije snašla na tržištu rada i stanovanja, s navršenih 26 godina može ostati bez podrške. Bolje je mladoj osobi pomoći još dvije godine, primjerice do 28. godine, nego je dovesti u situaciju u kojoj bi dugoročno mogla ovisiti o sustavu socijalne skrbi”, rekao je.

stanari-zajedno 4

„Doslovno vas jedna plaća dijeli od ulice”

Lelas je iznio i zabrinjavajuće podatke iz svakodnevnog rada udruge MoSt.

„Kod nas je uvijek puno. Imamo 35 ljudi i velik broj dodatnih upita. Od početka godine imali smo sedam upita osoba kojima prijeti deložacija”, otkrio je.

Naglasio je da se te deložacije zasad nisu realizirale, ali da je riječ o ljudima koji dosad nisu bili korisnici sustava socijalne skrbi.

„To su potencijalni novi korisnici koji dosad nisu imali nikakav kontakt sa sustavom socijalne skrbi. To dovoljno govori o ozbiljnosti situacije”, rekao je.

Posebno ga zabrinjava ranjivost starijih samaca koji žive u podstanarstvu.

„Ako se ozbiljno razbole ili izgube mogućnost plaćanja najamnine, vrlo brzo mogu ostati bez doma. Podstanarstvo je izrazito skupo. Doslovno vas jedna plaća može dijeliti od ulice”, upozorio je.

„Dovoljni su teža bolest, odlazak na bolovanje ili gubitak posla da se čovjek nađe u situaciji u kojoj više ne može plaćati stan. Upravo nas to najviše zabrinjava”, poručio je Lelas.

Terzić: „Split ima tisuće praznih stanova, a mlade guramo na periferiju”

Arhitekt Sandi Terzić upozorio je da se pitanje priuštivog stanovanja često svodi na ekonomske pokazatelje, dok se zanemaruje njegov utjecaj na svakodnevni život mladih.

„Pojam priuštivog stanovanja često se u javnosti koristi kao floskula. Uglavnom se govori o ekonomskim, matematičkim i brojčanim pokazateljima, a zanemaruje se činjenica da visoki troškovi stanovanja mladima otežavaju pristup kulturnim, sportskim i drugim sadržajima potrebnima za normalan život i razvoj”, kazao je.

Smatra da je stambena kriza istodobno i društvena kriza jer utječe na kvalitetu života, profesionalni razvoj i mogućnost osamostaljenja.

„Osnovno pitanje priuštivog stanovanja nije koliko stanova imamo ili gradimo, nego kakvo stanovanje želimo”, naglasio je.

Prema njegovim riječima, mladima nisu potrebni samo četvorni metri nego i kvalitetno urbano okruženje.

„Za mlade je važno da stanovanje omogućuje pristup zelenim površinama, prometnoj infrastrukturi, kulturnim sadržajima i drugim uslugama koje su potrebne za kvalitetan život”, rekao je.

Upozorio je na posljedice širenja grada izgradnjom novih stambenih naselja na područjima koja nemaju razvijenu infrastrukturu.

„Često slušamo o širenju gradova i izgradnji novih stambenih kapaciteta kao jedinom načinu rješavanja stambenog pitanja mladih. Međutim, stanovi se često grade na područjima s nedovoljno razvijenom infrastrukturom. Urbanistički je poznato da je takvo raspršeno širenje grada vrlo skupo i sporo”, objasnio je.

Prema podacima koje je iznio, u Splitu postoji više od 17 tisuća praznih stanova i više od sedam tisuća stanova koji se koriste za kratkoročni turistički najam.

„Zato smatram da bi bilo racionalnije iskoristiti postojeći stambeni fond i infrastrukturu unutar grada, umjesto da mlade ljude potiskujemo na periferiju”, kazao je.

„Ne mogu svi mladi biti kreditno sposobni, niti bi kupnja stana trebala biti jedino rješenje”

Terzić smatra da se dosadašnja stambena politika previše oslanjala na poticanje kupnje nekretnina.

„Dosadašnje mjere priuštivog stanovanja uglavnom su se temeljile na poticanju kupnje nekretnina. Takav pristup problematičan je iz više razloga”, rekao je.

Prvi je problem, pojasnio je, što nisu svi mladi kreditno sposobni.

„Nisu svi mladi kreditno sposobni i ne mogu svi kupiti stan s plaćama koje imaju. Takve mjere obuhvaćaju samo manji dio mladih, dok većina ostaje isključena”, istaknuo je.

Smatra i da dugoročno kreditno zaduživanje ne bi smjelo biti jedini način osiguravanja doma.

„Čak i kada su mladi kreditno sposobni, nije pošteno očekivati da im jedini način rješavanja stambenog pitanja bude dugoročno kreditno zaduživanje. Takav model smanjuje njihovu profesionalnu i osobnu mobilnost, a time i kvalitetu života”, upozorio je.

Kritizirao je i dosadašnje subvencije za kupnju nekretnina.

„Najpoznatiji primjer jest APN-ovo subvencioniranje stambenih kredita. Smatram da je ta mjera tijekom godina povećavala potražnju bez odgovarajućeg povećanja ponude, što je pridonijelo rastu cijena stanova”, rekao je.

Zato predlaže razvoj različitih modela stanovanja, od studentskog smještaja i priuštivog javnog najma do zadružnog stanovanja.

„Različite društvene skupine imaju različite potrebe. Stanovanjem se treba baviti sustavno, a ne površno”, poručio je.

stanari-zajedno 3

„Gradnja 30, 50 ili 100 stanova neće riješiti problem”

Terzić je upozorio da se stambena kriza u Splitu ne može riješiti samo novogradnjom.

Prema procjenama koje je iznio, gradu nedostaje između devet i deset tisuća stanova.

„Zbog geografskih ograničenja i visokih troškova gradnje nije moguće u kratkom roku izgraditi toliki broj stanova i tako riješiti stambenu krizu”, kazao je.

Smatra da bi aktiviranje postojećih praznih stanova moglo dati brže rezultate.

„Istodobno imamo velik broj praznih stanova ili stanova koji se koriste na načine koji ne pridonose rješavanju stambenih potreba građana. Pametnije je aktivirati postojeći stambeni fond i koristiti postojeću infrastrukturu nego širiti grad na periferiju”, rekao je.

Kritički se osvrnuo i na manje stambene projekte koji se predstavljaju kao velika rješenja.

„Izgradnja 30, 50 ili 100 stanova neće bitno promijeniti situaciju. Takvi se projekti često koriste kao prilika za političku promociju, ali ne rješavaju temeljni problem”, ustvrdio je.

Na pitanje kako potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u dugoročni najam, odgovorio je da je potrebno kombinirati različite mjere.

„Ne govorimo o prisiljavanju vlasnika, nego o stvaranju uvjeta u kojima bi im se isplatilo aktivirati stanove koji stoje prazni. Postoje različiti načini poticanja dugoročnog najma u odnosu na kratkoročni turistički najam, primjerice porezne mjere, subvencije i druge vrste poticaja”, pojasnio je.

Smatra da dosadašnje državne mjere nisu dale očekivane rezultate i zbog nepovjerenja građana prema institucijama.

„Prvi je razlog, sigurno, nepovjerenje prema institucijama. Drugi je problem što mjere iz nacionalnog plana nisu dovoljno sveobuhvatne. Riječ je o parcijalnim mjerama koje se ne temelje na sustavnoj promjeni pristupa stanovanju”, kazao je.

stanari-zajedno 2

„Grad u kojem je nemoguće pronaći dom teško može očekivati da će mladi ostati”

Zaključno je Terzić upozorio da se stanovanje ne smije promatrati isključivo kao tržišna roba.

„Jedini način da ozbiljno pristupimo rješavanju stambene krize jest da stanovanje prestanemo promatrati isključivo kao tržišni mehanizam. Stanovanje moramo shvatiti kao ljudsko pravo i društveni prioritet, poput pristupa čistoj vodi ili javnom zdravstvu”, poručio je.

Podržao je i međunarodni štrajk mladih, istaknuvši da se mladi diljem svijeta bore za društvo u kojem stanovanje neće biti privilegij.

„Moji vršnjaci bore se za društvo koje čuva okoliš, omogućuje dostupno stanovanje i brine o svojim članovima”, rekao je.

Za kraj je uputio poruku o budućnosti Splita.

„Stambena politika mora biti usmjerena prema potrebama građana, a ne kratkoročnom profitu i financijalizaciji prostora. Grad u kojem je nemoguće pronaći dostupan, kvalitetan i siguran dom teško može očekivati da će mladi u njemu graditi svoju budućnost”, zaključio je Terzić.

Sudionici konferencije složili su se da Splitu trebaju dugoročna i sveobuhvatna stambena politika, bolja regulacija kratkoročnog turističkog najma, aktiviranje praznih stanova te razvoj socijalnog i priuštivog stanovanja. Upozorili su da bez takvih promjena sve više građana riskira gubitak sigurnog doma, dok mladi sve teže pronalaze razlog i mogućnost za ostanak u gradu.

Pratite portal Dalmacija Danas na GoogleuDodajte nas među omiljene izvore↗

Moja reakcija na članak je…





Izvor: Dalmacija Danas

CV

CV

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Login
Notify of
guest

guest

0 Comments
Oldest
Newest Most Voted

POPULAR NEWS

Plugin Install : Popular Post Widget need JNews - View Counter to be installed
  • About
  • Advertise

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Nacional
    • Morski
    • Slavonija
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Svijet
  • Geopolitika
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Košarka
    • Sport Strani
    • Strani Sport
  • Vjera
  • Poslovni
  • Tehnologija
  • Auto Klub

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

wpDiscuz
0
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x
| Reply