• About
  • Advertise
Vijesti Hrvatska
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
Vijesti Hrvatska
No Result
View All Result
Home Morski

Dr. Romana Lekić za Morski HR: “Turistički se proizvod treba prilagoditi ritmu mjesta, a ne cijelu destinaciju mijenjati zbog turista!”

CV by CV
November 21, 2026
in Morski
0
Dr. Romana Lekić za Morski HR: “Turistički se proizvod treba prilagoditi ritmu mjesta, a ne cijelu destinaciju mijenjati zbog turista!”
13
SHARES
30
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter


Doc. dr. sc. Romana Lekić sveučilišna je profesorica na Veleučilištu Bernays i članica Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a. Autorica je relativno nedavno objavljene knjige „Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu – fenomenologija turističkog doživljava“ (Jesenski i Turk), u kojoj o turizmu progovara kao o iskustvu i nudi vrlo konkretne i jasne upute kako nematerijalnu baštinu promovirati, kako oživjeti turističke potencijale nekih regija u Hrvatskoj, ali i kako to postići bez narušavanja kvalitete života lokalne zajednice.

U razgovoru za Morski.hr govori o tome koliku snagu ima transformativni turizam, kako nematerijalnu baštinu i storytelling možemo koristiti u promociji turističkih potencijala i destinacija. 

Transformativni turizam – odmak od masovnosti 

Transformativni turizam kakav nam je potreban, smatra Lekić, predstavlja potpunu promjenu paradigme – odmak od onog masovnog gdje su u pitanju isključivo tržište ponude i potražnje. 

“Pogled u čisto nebo, gdje se mogu vidjeti zvijezde postaje dodana vrijednost u sve većem zagađenju, tako i naša domaća hrana koja je bez pesticida, čista voda koju se može popiti u bilo kojem kafiću ili u restoranima i hotelima je zapravo čudo kojeg nismo svjesni i to je dodana vrijednost. Važnosti je atrakcijske osnove i prirodne i kulturne baštine kao materijala odnosno resursa za interpretaciju kroz kreiranje vrhunskog doživljaja i iskustva, te važnost simbola, rekvizita, rituala i suvenira u kreiranju doživljaja te motivaciji i aktiviranju osobnih talenata sudionika u kreativnom procesu interpretacije razvoja turističkog doživljaja”, kaže Lekić napominjući kako je kroz interpretaciju bitno razviti svijest o zaštiti i povijesne i prirodne i kulturne baštine. 

– Da bi se pozitivno djelovalo na osobni razvoj naših gostiju treba razvijati kružnu  kreativnost. Kružna kreativnost je održiv i kolaborativan proces stvaranja sadržaja koji uključuje lokalnu zajednicu, potiče razmjenu znanja i njeguje višesmjeran protok ideja i vrijednosti s gostima. Za razliku od linearnog pristupa, temelji se na suradnji, multidisciplinarnosti, osnaživanju žena i stalnoj priagodbi – dodaje Lekić. 

Foto: Depositphotos

Slavenska mitologija i baština u Hrvatskoj 

U ovom kontekstu, slavenska mitologija, odnosno mitovi, mogu spajati i povezivati i samu zajednicu ali i turističku ponudu. 

– Točno je da je  ‘vjerojatnost’ mita odvojena od ‘istine’ čiste znanosti jer mit je funkcija poimanja svijeta – stvaralački, proizvođački i oblikujući motiv a  mitska svijest u koju sam ušla nije se željela zadovoljiti samo  analitičkim  već  je žudila za sintetičkim promatranjem. U tome su mi pomogli i  Sveti mitski trokuti koji su vezani za dolazak Slavena na naše prostore a  brojni su. Rodila sam, provela djetinjstvo a i  sada živim u jednom takvom mitskom trokutu čije su strane: Vrh Perun na Učki, Volosko  i crkva Sv. Jurja na Trsatu u Rijeci”, kaže Lekić za Morski.hr napominjući kako “ako smo svjesni mitskih poveznica neće biti banalizacije ni gubitka autentičnosti u turističkoj ponudi.  

Mitsko-povijesna staza Trebišća – Perun sve više atraktivnija među turistima 

Podsjeća i na mitsko-povijesnu stazu „Trebišća – Perun“ koja se nalazi na istočnim padinama Parka prirode Učka, iznad Mošćeničke Drage koja oduševljava i domaće i turiste jer im se nude i drugi prigodni sadržaji – radionice, manifestacije. Mitologija potencijalnim putnicima i turistima može biti jako zanimljiva, smatra Lekić, te ističe kako je danas sve atraktivnija među turistima. 

– Prema mome iskustvu  ono što daje određenu motivaciju svakako je to u slavenskoj mitologiji svijet koji  se prikazivao kao golem hrast u čijem je korijenu bio podzemni svijet –hrast  je tako  sveto drvo. Boga groma i munje Peruna simbolizirao je orao koji je sjedio na najvišim granama dok je Velesa, boga podzemnog svijeta, simbolizirala zmija (ili zmaj) koja se ovijala među korijenjem svetog hrastova drveta.  Majka Mokoš bila dio godine s jednim a dio godine s drugima. Mitološki simbol Drvo života je bio veoma snažan u slavenskoj mitologiji dug niz godina, čak i poslije pokrštavanja. 

Sve je popularnije što onda isto uključujem i kroz praktični dio – dendroterapiju –  koja je holistička praksa a  temelji se  na povezivanju s energijom stabala radi smanjenja stresa, opuštanja i poboljšanja općeg stanja ali i povezivanja s našom slavenskom predajom.  To obogaćujem  pričama narodnih vjerovanja     i  običaja gdje se npr. pod starim hrastovima obavljali obredi i vijećanja.  Tu je svakako i  lipa, po kojoj se zove i mjesec lipanj.  Smatrana je  svetim, nježnim i zaštitničkim drvetom, često vezana uz ženska božanstva i dom, te korištena kao zaštita od gromova i uroka.  I danas  se u nekim dijelovima naše zemlje slave proljetni i životni ciklusi, npr. Jurjevo, u kojima ta naša slavenska predaja i dalje postoji – kaže Lekić. 

Foto: Morski HR

Potrebno je stvarati ’emotivne veze’ s destinacijom i lokalcima 

U Hrvatskoj postoji više od osamnaest tzv. Svetih mitskih trokuta koji se kroz određene ture i manifestacije uključuju u redovitu turističku ponudu. 

– Da bi turistički proizvod nadišao puko razgledavanje i samo boravak i stvorio duboku emotivnu vezu s destinacijom i njezinim ljudima, mora se temeljiti na iskustvenom turizmu, autentičnosti i ljudskoj interakciji. Gost se tada ne osjeća kao prolazni promatrač, već kao privremeni član zajednice. Treba imati priču koja objašnjava povijest, mitove, borbe ili uspjehe lokalnog stanovništva. Ljudi se vežu uz emocije i sudbine, a ne uz suhoparne povijesne činjenice. Prikaz stvarnog života bez pretjerane komercijalizacije i   glumljene autentičnosti”, dodaje Lekić navodeći kako “posjetitelji cijene iskrenost i jednostavnost svakodnevice stoga je bitna ko-kreacija i  uključivanje svih osjetila. 

„Proizvod se prilagođava ritmu mjesta umjesto da se destinacija mijenja zbog turista“ 

– Masovnost uništava emotivnu povezanost, dok individualni pristup ili male grupe omogućuju opuštenu atmosferu, prilagodbu tempa i iskrenu komunikaciju. To je otvaranje vrata obiteljskih imanja, OPG-a, radionica ili mjesta koja nisu dostupna masovnom turizmu i stvara osjećaj povjerenja i posebnosti. Proizvod se prilagođava prirodnom i društvenom ritmu mjesta (npr. godišnjim dobima, lokalnim blagdanima), umjesto da destinaciju mijenja zbog turista. Sve je popularniji ruralni turizam i manifestacije vezane za godišnje cikluse ali i crkvene blagdane – kaže Lekić navodeći projekt Zelinskog kraja koji je kreiran kroz otvorene prostore u kojima su  kuće za odmor umrežene kroz storytelling u kreativni čarobni „vilinski“ park. 

– Posebno su imenovane i interpretirane kuće za odmor gdje svaka ima svoju priču  koja je istaknuta kroz simbol sa QR kodom tako da se povezuju online i offline. U interpretaciju je uključen i horoskopski znak vlasnika/vlasnice kuće što daje posebnu privlačnost. To  je  i platforma i za razvoj dodatnih  turističkih atrakcija kako se budu uključivale nove kuće za odmor. 

Kuće za odmor povezane su kroz  primjere drveća, biljaka i cvijeća koji nose simboličke i značenjske funkcije koje se mogu detektirati proučavanjem korpusa mitskih motiva i elemenata u okviru botanike, tako dobivaju i posebno značenje i odlična su atrakcijska osnova za različite priče. To je prednost iza cijelu regiju  i to kroz  razvoj novih usluga, zaštita prirodne i kulturne baštine. Ističe se i  povećanje lokalnog sudjelovanja u aktivnostima i događanjima, jačanje regionalnih vrijednosti i tradicije i svakako i  porast životnog standarda, porast investicija, mogućnost zapošljavanja i ostanka u rodnom kraju – dodaje Lekić. 

Foto: Morski HR

Od Štagalj teatra do Mirila 

Osim toga, transofmacijski koncept bazira se na etičkim i održivim principima – međusobno poštovanje između turizma i korisnika s prirodnim i kulturnim naslijeđem. 

– Turisti uslijed turističkih iskustava često i sami mijenjaju svoje stavove te pri povratku kući traže mogućnosti smislenog rada i djelovanja u svom okruženju. Oni često postaju i sami ponuđači novog osviještenog turizma jer istraživanje ukazuje da činiti dobro je dobro i za biznis, što ilustrira da transformativni turizam nema samo jaku društvenu nego i ekonomsku moć održivog razvoja za budućnost. Mogućnost da  izađu iz svakodnevnog života i uđu u drugačiju ulogu. Tu je posebno interesantan i volonterski oblik turizma jer tada je iskustvo i doživljaj ujedno i način osobnog razvoja i interkulturalne povezanosti – kaže Lekić navodeći obiteljsko imanje i agroturizam “Na Malenom brijegu” u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kojem rade tri generacije, a održavaju i interaktivne šumske radionice kroz priče – Staza začudnih bića, Legenda Bilogorskih divova i Štagalj teatar koji nudi predstave za djecu. 

Također, Lekić ističe kako postoji potencijal i za arheološki i spiritualni oblik turizma na Velebitskom području, i to na Mirilima koji su smješteni unutar Nacionalnog parka Paklenica. 

– Mirila su nastajala su u razdoblju od 17. do 20. stoljeća, a vezana su za pogrebni običaj stanovništva koje je zbog udaljenosti od župne crkve i groblja svoje mrtve moralo nositi do groblja. Mirila su prostor koji se obilježavao od  uzglavnog i uznožnog kamena s popločenjem između njih. Položeni se mrtvac ‘izmjerio’ po dužini tijela i mjera bi se „zabilježila“ s dvije kamene ploče, pa se tek nakon pokapanja mrtvaca izrađivalo mirilo. Rješenjem Ministarstva kulture RH od 27. prosinca 2007. posmrtni običaji vezani uz mirila imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ali su i jedinstveni na svijetu, a to je i  direktan kontakt s prirodom.

Poveznica  je to i sa otudoor oblikom turizma ali i s arheološkim i spiritualnim oblikom turizma. Tu je atraktivna i  poučna pješačka staza  koja je poveznica i s  virtualnim muzejom a obuhvaća  različite zaustavne točke  na kojima su očuvana mirila. Magijski uvid u cijeli ritual odlično je objasnio Deniver Vukelić ( 2018) u svojoj doktorskoj disertaciji gdje je naglasio poveznicu magijskih vjerovanja koja su bitna za hrvatsku kulturnu svijest. A bitno je kako naglašava  i Valentić (2013)   da su mirila jedinstveni pogrebni svjetski fenomen. U Europi sličnost ovih običaja je  u alpskim dijelovima stare rimske provincije Norik, među današnjim jodlarima a zatim, na Tibetu i u Nepalu u Aziji – objašnjava Lekić. 

Foto: Morski HR

„Motivi putovanja su se promijenili“ 

Također, naglašvava Lekić, postoje i odlični primjeri transofrmativnog turizma u Međumurju, koje je jedina regija   u Europi koja je tri puta osvojila titulu Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) te prva regija u Hrvatskoj s certifikatom održivosti Green Destinations,. Status je uspješno potvrđen i kasnijih godina, a projekt“ Ekomuzej Međimurje malo“ uvršten je na listu „Green Destination 10 Top  Stories“. 

– Kontinent ima  veliki dio UNESCO nematerijalne zaštićene baštine čovječanstva. Od Muzeja bećarca u Pleternici, do Muzeja Vučedolske kulture pa do Muzeja krapinskih neandertalaca – dodaje Lekić. 

Na koncu razgovora zaključuje kako je su za razvoj transformativnog turizma važni menadžeri doživljavaja, odnosno, educirani turistički vodiči koji će kreirati doživljaje, a ne samo promovirati turističke proizvode. 

– To znači kreairati s lokalnom zajednicom sadržaje, osvijestiti da postoji nematerijalna baština koja je atraktivna i može pomoći u izgradnji autentičnosti. Motivi putovanja su se promijenili, ne možemo više s drugačijim turistima postupati kao što smo mogli prije nekoliko godina – zaključuje Lekić.

Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.

Gloria Lujanović





Izvor: Morski

CV

CV

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Login
Notify of
guest

guest

0 Comments
Oldest
Newest Most Voted

POPULAR NEWS

Plugin Install : Popular Post Widget need JNews - View Counter to be installed
  • About
  • Advertise

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Nacional
    • Morski
    • Slavonija
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Svijet
  • Geopolitika
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Košarka
    • Sport Strani
    • Strani Sport
  • Vjera
  • Poslovni
  • Tehnologija
  • Auto Klub

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

wpDiscuz
0
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x
| Reply