Orban posebno stavlja ‘šapu’ na ovaj hrvatski grad: Izvalio je glupost, nikad nije bio mađarski

Mađarski premijer Viktor Orban mnogo je puta svojim istupima sablaznio javnost, no najviše su odjeknule njegove pretenzije na terirorije susjednih zemalja. “Velika Mađarska”, koju Orban nije prežalio, uključuje dijelove današnje Austrije, Slovačke, Rumunjske, Hrvatske, Srbije i Ukrajine. Što se tiče nas, upamtili smo mu izjavu da njegova zemlja ne bi imala problema s embargom na uvoz ruske nafte da ‘joj nisu oduzeli more’.

Sve je, naime, počelo 2020. godine kad je Orban na svom Facebook profilu objavio snimku s otvaranja spomenika posvećenog 4. lipnju 1920. Riječ je o danu koji Mađari smatraju jednim od najmračnijih datuma u svojoj povijesti kad je u palači Trianon u Versaillesu potpisan sporazum kojim je nakon raspada Austro-Ugarske znatno umanjen mađarski teritorij. Tako je sto godina nakon potpisivanja ‘Trianona’ nekim Mađarima rana još uvijek svježa.

No, neobično je kako mađarski premijer tu ranu svake godine kopa sve dublje, štoviše, dao ju je izraditi u kamenu na mađarsko-slovačkoj granici. Na spomen ploči kojom Orban opet “otima” dio Hrvatske, na mađarskom jeziku jasno stoji: “Rijeka – mađarsko more”.

Mađarska nakon Trianona

Sveukupno, od teritorija uoči svjetskog rata od 325.000 kvadratnih kilometara, nova nezavisna Mađarska zadržala je samo 93.036, dok je Rumunjska dobila 103.093, Čehoslovačka 61.633, Jugoslavija 63.092, a Italija, Austrija i Poljska manje dijelove. Mađarska s više od 20 milijuna stanovnika postala je mala država s manje od osam milijuna, Mađarska kakvu poznajemo danas. Javno je mnijenje kod naših sjevernih susjeda da Trianonski ugovor nije bio pravedno rješenje za narode koji su živjeli pod Austro-Ugarskom monarhijom, posebno za Mađare. Prema mišljenju iredentista, Mađarskoj je oduzeto 70% službenog teritorija kojim je dominirala gotovo tisućljeće, od osnivanja kršćanske države.

Mađarski čelnik između dva rata Miklos Horthy ušao je u savez s nacističkom Njemačkom, dijelom i kako bi povratio izgubljene teritorije. Novi sporazum potpisan 1947. potvrdio je ipak granice određene u Trianonu. Tijekom 40 godina komunističke vladavine u Mađarskoj bilo kakvo spominjanje sporazuma iz 1920. bilo je zabranjena tema. Nakon preuzimanja vlasti 2010., Orban je pokrenuo nametljivu “nacionalnu politiku” kojoj je cilj jedinstvo Mađara nakon onoga što on smatra “komadanjem” zemlje. 4. lipnja proglašen je “Danom nacionalnog jedinstva” te se raznim školama, kulturnim i vjerskim skupinama u dijaspori šalje izdašna financijska potpora.

Milijunima stanovnika drugih država, pripadnika mađarske manjine, dao je dvojno državljanstvo i glasačko pravo na izborima u Mađarskoj. Zauzvrat, su se u velikoj mjeri odužili glasanjem za njegovu stranku Fidesz. U proljeće 2020. godine Orban je na svom Facebook profilu, uoči državne mature iz povijesti, podijelio sliku mađarskog teritorija prije Trianona.

Hrvatska reakcija

Na natpis “Fiume – tengerre magyar” što u doslovnom prijevodu znači “Rijeka – na more Mađar(i)”, hrvatska vlastodršci imali su što reći. Ministar prometa Oleg Butković osudio je provokaciju. “Stavovi mogu biti različiti, ali povijest je povijest. Ne odobravam i osuđujem provokacije koje se tiču temeljnih načela državnosti poput teritorijalnog ustroja. Rijeka, kao i cijelo područje Primorja, s obzirom na bogatu povijest zaslužuje isključivo poštovanje i dijalog s ciljem napretka, a ne nacionalističko veličanje i simbolične provokacije. Rijeka je uz Istru prva pružila otpor fašizmu, stoga želim odnos prema njoj kakav i zaslužuje – državnički i pun poštovanja”, rekao je Butković za RTL.

U intervjuu o zajedničkom embargu Europske unije, kojem se Mađarska protivi, Orban je te 2020. govorio da zemlje koje imaju more i luke mogu donijeti naftu na tankerima. Potom je izrekao rečenicu kojom je implicirao da je hrvatsko more oduzeto Mađarskoj. “Da nam nisu uzeli more, i mi bismo imali luku”, rekao je Orban. Na ovu izjavu stigao je niz reakcija iz Hrvatske. Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je mađarskog veleposlanika na razgovor, a predsjednik Zoran Milanović ustvrdio je da Orban plače za morem, ali da je bezopasan.

Na Orbanovu izjavu reagirao je i Hrvatski državni arhiv. Mađarskom predsjedniku su poručili da Mađarskoj more nije moglo biti oduzeto jer ga nikada nije ni imala. “Gospodin Orban očito je zalutao u jednom ‘bljesku’ povijesti koji mu, jamačno, nije jasan”, stoji u priopćenju iz državnog Arhiva.

Rusi letjeli iznad NATO članice, poslani avioni u izvidnicu: ‘Sklonite se u podrume’

Iz Arhiva su poručili da Orbanovoj zemlji more nitko nije mogao oduzeti jer ga nikada nije niti imala. “Čak ni u tom povijesnom “bljesku”, koji Orbanu očito nije jasan, Rijeka nije bila mađarska, već je njome upravljao Riječki provizorij. Budući da je pitanje Rijeke i nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe ostalo neriješeno (“Riječka krpica”), Hrvatski je sabor 20. srpnja 1870. prihvatio takvo stanje (Provizorij) pod uvjetom da to bude privremeno, a to je potvrđeno vladarovom odlukom od 28./29. srpnja 1870. Prema toj odluci, gradom i kotarom riječkim upravljao je guverner “Rijeke i hrvatsko-ugarskoga primorja” kojega je na prijedlog predsjednika vlade imenovao kralj”, stoji u priopćenju Hrvatskog državnog arhiva.

“Dakle, Orban nešto što je privremeno i o čemu u konačnici odlučuje kralj, naziva mađarskim. Istinu o ovim događajima najbolje je potražiti u Hrvatskome državnom arhivu iz čijih se dokumenata može iščitati da niti jedan milimetar hrvatske obale nikada nije bio mađarski. Hrvatsko-ugarska nagodba s famoznim dodatkom ‘Riječkom krpicom’ čuva se u Hrvatskome državnom arhivu. Ona je samo jedan od podsjetnika kako su se hrvatske granice pokušavale prekrajati i diplomatskim prevarama”, priopćili su.