Vlada Hondurasa uputila je ozbiljne optužbe prema Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdeći da su one orkestrirale pokušaj “državnog udara” nakon objave snimke stare deset godina. Sporna snimka, koju je objavila medijska kuća Insight Crime, prikazuje šogora aktualne predsjednice Hondurasa u razgovoru s dvojicom muškaraca koji su kasnije priznali da su sudjelovali u trgovini drogom. Incident je dodatno pojačao već prisutne diplomatske tenzije između Hondurasa i SAD-a, što je eskaliralo iskazivanjem prijateljskim odnosa vlade Hondurasa s Venezuelom nakon “spornih” izbora u srpnju.
Nekoliko dana prije objave snimke, predsjednica Hondurasa Xiomara Castro dala je naslutiti da će se dogoditi veliki politički potres, najavivši raskid dugogodišnjeg ugovora o izručenju između Hondurasa i SAD-a. “Neću dopustiti da se izručenje koristi kao alat za zastrašivanje ili ucjenjivanje honduraških oružanih snaga,” izjavila je, što su mnogi protumačili kao upozorenje na nadolazeće poteze iz Washingtona.
Mediji pod kontrolom američke vlade, kao što su Insight Crime, prikazali su ovaj događaj kao korupcijski skandal unutar Castrine vlade, a naslovi poput “‘Honduraška’ Castro možda je dio narko-korupcije kojoj je obećala stati na kraj” dominirali su javnim prostorom. Međutim, istraga nezavisne medijske kuće The Grayzone otkrila je drugačiju priču. Ispostavilo se da je Insight Crime, medijska kuća koja je snimku objavila, povezana s američkom vladom i financirana od strane State Departmenta. Prema istraživanju Grayzonea, snimka je objavljena kao dio strateškog plana da se oslabi sve neovisnija Castrina administracija i destabilizira njezina vlada.
Pokušaj promjene režima
Sama snimka, koja datira iz 2013. godine, bila je u vlasništvu američke Uprave za suzbijanje droge (DEA) i snimio ju je trgovac narkoticima koji je surađivao s DEA-om kao doušnik. Objavljena je upravo u trenutku kada su diplomatske tenzije između Hondurasa i SAD-a dosegnule vrhunac nakon sastanka vojnih zapovjednika Hondurasa i Venezuele. Američki veleposlanik odmah je javno optužio Carlosa Zelayu, šogora predsjednice Castra, za sastanak s dilerima droge. Zelaya negirao je bilo kakvu povezanost s trgovinom drogom i tvrdio da nije bio svjestan tko su ljudi s kojima je razgovarao te da nije primio nikakav novac. Ipak, Ipak, podnio je ostavku na svoju funkciju u honduraškom Kongresu, čekajući rezultate istrage.
Administracija predsjednice Castro interpretirala je američku diplomatsku ofenzivu kao pokušaj promjene režima, povlačeći paralele s tzv. “obojenim revolucijama” koje su se događale u prošlosti. Sumnje su dodatno pojačane kada se otkrilo da je Insight Crime posjedovao snimku još od 2022. godine, što je postavilo pitanje o pravom motivu objave baš sada. Izvori unutar Castrine administracije sugeriraju da se SAD okrenuo agresivnijoj taktici kako bi obuzdao sve suvereniji Honduras.
Carlos Estrada, savjetnik predsjednice Castro za međunarodne odnose, izravno je povezao objavu snimke s naporima SAD-a da destabiliziraju vladu. “Vrlo je jasno da su riječi američkog veleposlanika koincidirale s trenutkom kada je snimka trebala procuriti,” izjavio je Estrada za Grayzone. Prema njegovim riječima, komentar američkog veleposlanika, u kojem je kritizirao sastanak honduraškog ministra obrane s njegovim kolegom iz Venezuele, bio je antidiplomatski i motiviran željom da se oslabi Castrina administracija.
Narko-dikatatura
U kontekstu političke povijesti Hondurasa, ova situacija predstavlja povratak napetostima koje su obilježile ranije godine. Castrin suprug, bivši predsjednik Manuel Zelaya, je to doživio na vlastitoj koži 2009. godine kada je vojnim pučem, uz podršku SAD-a, svrgnut s vlasti. Nakon toga, Honduras je prošao kroz 12 godina tzv. “narko-diktature”, razdoblje u kojem je bivši predsjednik Juan Orlando Hernandez vladao zemljom, a kojem se sudilo u SAD-u zbog trgovine drogom. Hernandez je u lipnju 2024. osuđen na 45 godina zatvora u New Yorku. No, otkriveno je kako je američka vlada godinama štitila Hernandeza, zatvarajući oči pred njegovim zločinima dok je koristio svoj položaj za krijumčarenje droga u SAD.
Američka veleposlanica u Hondurasu, Laura Dogu, također igra ključnu ulogu u ovoj priči. Dogu je ranije bila veleposlanica SAD-a u Nikaragvi, gdje je nadgledala pokušaj državnog udara 2018. godine. Njezino imenovanje u Honduras, koje se dogodilo neposredno prije Castrove izborne pobjede, mnogi vide kao strateški potez Washingtona za nadzor nad državom. Estrada optužuje Dogu za agresivno promicanje američkih interesa i destabilizaciju Hondurasa, uspoređujući njezinu ulogu u Nikaragvi s onom koju sada igra u Hondurasu.
Dodatno, Insight Crime, koji je objavio snimku, poznat je po financiranju od strane američke vlade, ali i drugih međunarodnih organizacija poput Zaklade otvorenog društva Georgea Sorosa. Iako se medij predstavlja kao nezavisna istraživačka organizacija, njegova bliska suradnja s američkim vladinim agencijama, ukazuje na dublje političke veze. Istraživači Insight Crimea održavaju kontakte s brojnim državnim tijelima, uključujući američku vladu, a jedan od osnivača organizacije, Jeremy McDermott, ima vojnu pozadinu kao bivši časnik britanske vojske.
Priznanje motivacije
Objava snimke izazvala je burne reakcije unutar Hondurasa, gdje je opozicija iskoristila priliku da pozove na ostavku predsjednice Castro. No, čak je i suosnivač Insight Crimea, Steven Dudley, priznao da snimka ne sadrži konkretne dokaze o Zelayinoj krivici. “Kako možemo biti sigurni da je znao s kim razgovara?” upitao je Dudley, dodajući da će osiguranje pravosudne osude biti izuzetno teško.
Međutim, iako snimka ne sadrži jasne dokaze, Dudley je priznao da je njezin cilj stvoriti negativnu percepciju o Castrinom užem krugu, što bi moglo imati političke posljedice. “Video stvara dojam koji se razlikuje od drugih oblika dokaza,” rekao je Dudley, dodajući kako bi snimka mogla promijeniti političku dinamiku u zemlji, čak i ako ne dovede do pravosudnih procesa.
Za Castrin tim, ovaj razvoj događaja jasno ukazuje na pokušaj ocrnjivanja stranke Libre, koja je preuzela vlast nakon godina narko-diktature. Estrada vjeruje da su snage koje su vladale Hondurasom tijekom Hernandezove ere, uključujući bogate oligarhe, duboko zabrinute zbog popularnosti Castrove administracije. Ove elite strahuju da bi Castrina socijalna i ekonomska politika mogla osigurati još dva mandata njezinoj stranci, čime bi dugoročno ugrozila njihove interese. Na čelu tih elita su i američki diplomati, koji, prema Estradi, ustraju na održavanju kontrole nad Hondurasom, jednim od ključnih partnera u njihovoj strategiji za Srednju Ameriku.
SAD uvaćen s prstima u južnoameričkom medu: ‘Oni tako održavaju dominaciju u regiji’