Ako je vjerovati Allanu Lichtmanu, povjesničaru s američkog sveučilišta kojega zovu i Nostradamusom za predsjednička izborna predviđanja, Kamala Harris bit će nova predsjednica Sjedinjenih Američkih Država. Savršeno točno posljednjih je četrdeset godina predvidio tko će pobijediti na izborima, predvidio je i pobjedu Donalda Trumpa i Joea Bidena. Koristi metodu trinaest ključeva Bijele kuće, a u videu koji je objavljen u Americi analizira sadašnje stanje kampanje i kaže: Harris će biti prva žena u Bijeloj kući.
Ali stvarnost je puno ozbiljnija nego što to pokazuju razni nostradamusi. Ankete pokazuju da će predsjednička borba biti tijesna, s neizvjesnim ishodom. Slijede veliki sukobi, a u gotovo svim američkim državama krajnje je neizvjesno i za Trumpa i za Harris. Dok je dosad bilo gotovo “dosadno”, ako se tako može reći (nekako isto kao u Hrvatskoj, gdje se vodi dosadna pretkampanja), ubuduće će biti sve samo ne dosadno.
Predviđaju to i ugledni američki analitičari, pa Nick Corasaniti piše: “Ne izgledaju svi američki izbori isto. Svaka država provodi vlastite izbore, što znači da će se svaka vjerojatno suočiti sa svojim jedinstvenim nizom pravnih izazova u studenome. Glasački listići poslani poštom postali su mete u Pennsylvaniji i Nevadi. Priručnik koji upravlja izborima u Arizoni suočava se s više tužbi. Republikanci kažu da se birački popisi u nekoliko država, uključujući i Michigan, nepropisno vode. Kontroverzije bi mogle nastati na bilo kojem od tih mjesta.”
Prljavi veš
Nije nemoguće da izbori u studenome opet završe “neriješeno”, da oba kandidata tvrde da su pobijedila ili da je netko nepravedno izgubio. Novi zakoni mogli bi potaknuti poslijeizborni spor. Trumpovi saveznici mogli bi tvrditi, na primjer, da su neriješeni izazovi ili nepropisno vođeni birački popisi dokaz nezakonitih glasova. Ta pitanja tradicionalno rješavaju sudovi, državni tajnici i policija jer lokalni dužnosnici nisu suci; u gotovo svim državama moraju potpisati izbore do određenog roka. Ali ove se godine desničarski aktivisti nadaju da će uspostaviti veću kontrolu nad certificiranjem, što će im omogućiti traženje prevara ili odgađanje rezultata.
Siva zona poslije glasanja mogla bi nastupiti ako se u nekim državama na vrijeme ne završi sve što dovodi do ovjere rezultata pa možda slijedi i poništenje nekih rezultata. Dakle, kaos je moguć, isti ili gori nego na prošlim izborima. Pravni timovi demokrata i republikanaca već rade punom parom. Svađaju se zbog svega, glasačkih listića i biračkih popisa. Na dugom popisu kontroverzija spominju se i Rusi i Iranci, jer Teheran se uključio u širenje dezinformacija koje mogu pomrsiti izbore. Ministarstvo pravosuđa optužilo je dvojicu zaposlenika ruske televizijske kuće da šire propagandne videomaterijale.
Prije godinu dana seizmolozi su zabilježili neobičan signal, sad su otkrili o čemu je riječ
Izvlači se prljavi veš, a toga će tek biti. Senator J. D. Vance, Trumpov kandidat za potpredsjednika, povukao je poteze koji su loše primljeni i sada je krajnje nepopularan. Trampizam je u krizi, više ni šou-program Donalda Trumpa ne izaziva reakcije, ni pozitivne ni negativne. Ali ni Kamala Harris dosad nije imala neke senzacionalne poteze i poruke koje bi osvojile srca Amerikanaca, prije svega onih koji nisu ni za demokrate ni za republikance. Bez obzira na sve, američki izbori bit će najznačajniji događaj u svjetskoj politici ove godine i dobrim dijelom označit će ono što nas u budućnosti čeka.
Idealan premijer
Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je u četvrtak Michela Barniera, desničarskog veterana i bivšeg glavnog pregovarača Europske unije o Brexitu, novim premijerom u nadi da će razbiti politički “ćorsokak” koji je zahvatio zemlju. Njegov je zadatak formiranje vlade jedinstva, ako je to uopće moguće. Dugo je Macron čekao, u međuvremenu su bile i Olimpijske igre, pa ljeto, i sve je to bio razlog odugovlačenja francuskog predsjednika u donošenju odluke o premijeru. Barnier, konzervativac, član stranke koja je tek četvrta u parlamentu, za Macrona je idealan premijer, kada već predsjednik neće pobjednicima, ljevici, dati priliku da izabere svog kandidata.
“Ovo imenovanje dolazi nakon neviđenog ciklusa konzultacija tijekom kojih je, u skladu sa svojom ustavnom obvezom, predsjednik nastojao osigurati da premijer i vlada budu što stabilniji i daju sebi priliku za što širu podršku”, poruka je iz Elizejske palače. Nikada u šezdeset i šest godina dugoj povijesti Pete Republike zemlja nije bila tako dugo – više od 50 dana – bez aktivne vlade. Barnier se dosad iskazao kao vješt pregovarač s Velikom Britanijom o Brexitu pa Macron želi da svoju diplomatsku vještinu koristi i dalje kako bi ojačao francuski utjecaj u Europskoj uniji. Koju već najesen čekaju brojni izazovi, a sve je više onih koji vuku nerazumne poteze koji nisu koordinirani s Bruxellesom.
Neka vrsta političkog kaosa u Francuskoj ne samo da ne odgovara Emmanuelu Macronu, ne odgovara ni Bruxellesu ni novoj Europskoj komisiji koja nije ni počela s radom. Ali čini se da predsjednikov prijedlog neće tako lako proći jer ljevica najavljuje prosvjede koji bi mogli dodatno destabilizirati zemlju. Macron je odgodio odluku odmah nakon izbora, vođen odlučnošću da postigne stabilnost i zaštiti svoje glavne ekonomske mjere, uključujući i podizanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu. Ljevica je obećala poništiti tu i druge odluke za koje Macron kaže da su francusko gospodarstvo učinile konkurentnijim, poput nižih korporativnih poreza. “Vrhunac ‘makronizma’, centrističke mješavine promjenjivih politika bez učinkovite političke stranke i posvećene marginalizaciji tradicionalne desnice i ljevice, odavno je prošao”, tvrde analitičari.
Krajnji cilj
Rusi i Ukrajinci su pred zidom, ili će prevladati razum pa će se dogovor postići za zelenim stolom ili će sukob kulminirati, uz nove žrtve. Volodimir Zelenski provodi veliku rekonstrukciju kabineta nakon što je najmanje šest ministara i viših čelnika ponudilo ostavke.
“Naše državne institucije moraju biti postavljene na takav način da Ukrajina postigne sve rezultate koji su nam potrebni”, reakcija je Zelenskog koja ujedno pokazuje da postoje razne struje u Ukrajini, iscrpljenoj dugim ratom i strašnim žrtvama. Koji je krajnji cilj Zelenskog, ratnog predsjednika, može se samo nagađati. Kao i na početku ruske agresije, kontradiktorne su vijesti o tome što se događa na bojišnicama, gdje razni vojni “stručnjaci” iznose svoje teorije koje obično nemaju veze sa stvarnim stanjem. Vladimir Putin očito pojačava pritisak na istočni dio Ukrajine, a Ukrajina želi po svaku cijenu zadržati stotine kilometara ruskog teritorija u regiji Kursk.
Moguće je da obje strane nastoje ojačati položaj prije pregovora koji jednom moraju nastupiti. Samo je pitanje hoće li to biti sada ili će se ovaj krvavi sukob nastaviti, uz stalnu prijetnju da izmakne kontroli. Operacija Kursk i dalje ima potencijalne diplomatske koristi, čak i ako se ne postignu svi vojni ciljevi, upozoravaju zapadni vojni stručnjaci koji tvrde da se i teorija pobjede Vladimira Putina temelji na ideji da on može nadživjeti spremnost Zapada da pruži snažnu vojnu potporu Kijevu dok istovremeno lomi sposobnost Ukrajine da funkcionira razbijanjem kritične infrastrukture, gušenjem gospodarstva i teroriziranjem i kažnjavanjem stanovništva raketnim i napadima bespilotnim letjelicama. Zelenski ima vlastitu viziju kako bi Ukrajina mogla postići pobjedu, a svoj će plan predstaviti ovog mjeseca, kada planira otići u SAD. Razgovarat će i s Bidenom i s Trumpom, ali i s Kamalom Harris.
“Mi definitivno želimo da rat završi”, tvrdi Zelenski. “Plan pobjede isključivo ima cilj prisiliti Rusiju da prekine rat.”
Kompromisno rješenje
Američki izvori tvrde, što je Izrael brzo demantirao, da se rat u Gazi bliži kraju. A kako su Amerikanci glavni financijeri događaja na Bliskom istoku, moguće je da će se stanje u tom najtrusnijem dijelu svijeta barem na neko vrijeme smiriti. Zasad ni Iran ne pokazuje interes za rat svih protiv svih, ali to zatišje može biti i varljivo. Bliski istok godinama živi ni u ratu ni u miru i takvo je stanje gotovo uobičajeno. Nema prave želje svih aktera da se postigne kompromisno rješenje pa više ni jedna opcija ne može iznenaditi. Velike sile, duboko infiltrirane u događaje u tom dijelu svijeta, vode svoje igre, a povremene eskalacije uvijek su povod teorijama da će upravo ondje izbiti veliki rat koji može prerasti u svjetski sukob.
Naravno, ni ta teorija nije isključena, ali u ovom je trenutku nešto manje vjerojatna. Sve ovisi o mnogim faktorima i procjenama, a moguće je da će doći do neke vrste primirja i nalaženja rješenja za razorenu Gazu. Neće ni to značiti trajni mir i odustajanje od govora oružja, ali Bliski istok na to je naučen. Izrael je pod sve većim pritiskom Sjedinjenih Država i drugih saveznika da postigne dogovor o prekidu vatre u Gazi, ali premijer Benjamin Netanyahu inzistira na zahtjevu koji se pokazao kao glavna točka spora u pregovorima – nastavku izraelske kontrole nad koridorom i uskim pojasom duž granice Gaze s Egiptom, gdje prema izraelskim tvrdnjama, Hamas krijumčari oružje u Gazu. Egipat i Hamas to poriču. Hamas je ponudio oslobađanje svih talaca u zamjenu za okončanje rata, potpuno povlačenje izraelskih snaga i oslobađanje velikog broja palestinskih zatvorenika, uključujući i militante visokog profila. Dakle, sve po starom s neizvjesnom budućnošću.
Rastuća prijetnja
Ako nekom nije bilo jasno, sada je mnogo jasnije da su klimatske promjene stvarni problem i da će godine koje dolaze promijeniti sliku svijeta u kojem živimo. Ovo ljeto najbolji je dokaz, a iz Amerike dolaze vijesti da su vrućine ugrozile i stare mostove. Nobelovac Paul Krugman tako piše: “Ovo možda zvuči pomalo čudno, ali kad razmišljam o svojim pubertetskim godinama, ponekad ih povezujem s blagim mirisom kanalizacije.
Vidite, kad sam bio u srednjoj školi, moja je obitelj živjela na južnoj obali Long Islanda, gdje je nekoliko domova imalo kanalizacijske priključke. Većina je imala septičke jame, a uvijek se činilo da negdje uz vjetar postoji prepuna jama. Veći dio okruga Nassau na kraju je dobio kanalizaciju. Ali mnogi američki domovi, posebno na jugoistoku, nisu spojeni na kanalizacijske vodove, a sve se više i više septičkih jama prelijeva, u razmjerima znatno većim od onoga čega se sjećam iz svog nejasno smrdljivog rodnog grada – što je i odvratno i prijetnja za javno zdravstvo. Uzrok? Klimatske promjene.
Uz obalu Meksičkog zaljeva i južnog Atlantika razina mora porasla je od 2010. godine. Sve to dovodi do porasta podzemnih voda i povećanog rizika od prelijevanja spremnika. … Nadolazeća kriza s kanalizacijom samo je jedna od mnogih katastrofa koje možemo očekivati dok se planet nastavlja zagrijavati, a ni blizu vrha popisa. Ali čini mi se da nudi posebno slikovitu ilustraciju dviju točaka. Prvo, šteta od klimatskih promjena vjerojatno će biti ozbiljnija nego što su čak i pesimisti vjerovali. Drugo, ublažavanje i prilagodba — koji će biti nužni jer bismo i dalje bili na putu k velikim učincima klimatskih promjena čak i ako bismo odmah poduzeli mjere za znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova, vjerojatno će biti mnogo teži, kao političko pitanje, nego što bi trebalo biti.” Tako Krugman predviđa val klimatskih izbjeglica, koji će od posljedica klimatskih promjena spašavati živu glavu.
Neviđen porast
“Postojala je desetljećima duga kampanja čiji je cilj bio diskreditirati istraživanje klime i u nekim slučajevima klevetati pojedine znanstvenike. Ali klimatologija je bila jedan od najvećih analitičkih trijumfa u povijesti. Znanstvenici koji se bave klimom točno su predvidjeli, desetljećima unaprijed, neviđen porast temperatura. U svemu su bili u pravu. Stoga sam jako zabrinut za klimatsku budućnost”, piše uvaženi kolumnist New York Timesa i profesor na Sveučilištu u New Yorku.
“Vjerojatno nećemo učiniti dovoljno da ograničimo emisije. Predsjednik Biden učinio je mnogo više od bilo kojeg od svojih prethodnika, ali to još nije dovoljno, a Donald Trump je obećao da će, ako pobijedi, preokrenuti mnogo toga što je Biden učinio. Osim toga, malo je vjerojatno da ćemo učiniti dovoljno da ograničimo štetu. Ukratko, nije teško vidjeti neke strašne ishode u ne tako dalekoj budućnosti, čak i prije nego što stigne potpuna globalna katastrofa. Loše stvari dolaze, a mi to već osjećamo.”
Kriza zbog ekstremnih vremenskih prilika
Nagle promjene vremena i bujice koje slijede ugrožavaju infrastrukturu pa sada i Amerikanci postaju svjesni posljedica. Rezultat je tiha, ali rastuća prijetnja sigurnom kretanju ljudi i robe diljem zemlje i još jedan primjer kako klimatske promjene mogu preoblikovati svakodnevni život Amerikancima koji to možda ne shvaćaju dovoljno.
“Imamo krizu s mostovima koja je posebno povezana s ekstremnim vremenskim prilikama”, rekao je Paul Chinowsky, profesor građevinarstva na Sveučilištu Colorado Boulder, koji istražuje učinke klimatskih promjena na infrastrukturu. “To nisu stvari koje bi se dogodile u normalnim klimatskim okolnostima. Ovo nisu stvari koje smo ikada vidjeli ovom brzinom.”
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.