Europska unija priprema zakon koji bi obvezao pružatelje usluga privatnih poruka i chatova da pretražuju sve poruke u potrazi za sumnjivim sadržajem, uključujući seksualno zlostavljanje djece. Ovaj prijedlog, poznat kao “propis o seksualnom zlostavljanju djece” ili “kontrola chata”, izazvao je val kritika zbog potencijalnih kršenja privatnosti i ugrožavanja sigurnosti komunikacije putem interneta.
Prema najnovijem nacrtu zakona, pružatelji usluga imat će mogućnost odlučiti hoće li koristiti umjetnu inteligenciju za identifikaciju sumnjivih slika i tekstualnih razgovora, ali će biti obavezni pretraživati sve poruke u potrazi za poznatim ilegalnim sadržajem, čak i ako to znači razbijanje sigurne end-to-end enkripcije. Ova mjera bi mogla ozbiljno ugroziti sigurnost i privatnost digitalnih komunikacija, što je izazvalo zabrinutost među pružateljima usluga poput Signala i Threeme, koji su već najavili da će radije povući svoje usluge iz EU nego implementirati takve rutine nadzora.
Kritičari zakona, poput Patricka Breyera, bivšeg zastupnika Piratske stranke u Europskom parlamentu, upozoravaju da bi ova mjera mogla dovesti do masovnog nadzora milijuna građana i pretrpavanja policije uglavnom irelevantnim informacijama o starim, već poznatim slučajevima. Breyer je istaknuo da zakon ne bi doveo do učinkovitije zaštite djece, već bi zapravo smanjio kapacitet policije da se bavi stvarnim predatorima. On također napominje da bi implementacija takvih mjera mogla rezultirati gubitkom sigurnih komunikacijskih alata koje građani svakodnevno koriste za kontaktiranje s prijateljima i kolegama.
Ključni datum
Jedan od ključnih problema koji Breyer vidi u ovom zakonu je taj što bi se omogućilo pretraživanje svih privatnih poruka bez konkretne sumnje, što smatra ekvivalentnim tome da poštanska služba otvara i pregledava svako pismo koje građani šalju, bez opravdanog razloga. On također upozorava da trenutni sustavi koji pretražuju poznati ilegalni sadržaj već masovno razotkrivaju potpuno legalne privatne razgovore, što dovodi do preopterećenja policije i nepotrebnog kriminaliziranja maloljetnika.
Breyera posebno zabrinjava mogućnost da zakon bude usvojen bez dovoljno pozornosti javnosti, zbog čega poziva građane EU-a da se hitno obrate svojim vladama i predstavnicima. U lipnju ove godine, javni pritisak uspio je osigurati krhku većinu koja je blokirala usvajanje zakona i očuvala digitalnu privatnost. No, kako je odlučujući datum sve bliže, Breyer poziva na novi, učinkovitiji pristup koji će osigurati sigurnost djece na internetu, ali istovremeno poštivati prava na privatnost i sigurnost komunikacije.
Zakon bi trebao biti predstavljen vladama EU-a 23. rujna, dok bi ministri unutarnjih poslova trebali glasovati o njemu 10. listopada. Ovisno o ishodu, ovaj zakon bi mogao imati dalekosežne posljedice za sigurnost digitalne komunikacije u Europi, čime se otvara ključno pitanje odnosa između privatnosti i borbe protiv zlostavljanja na internetu.
Sve je bila velika ruska farsa: osnivač Telegrama je Putinov agent i obučeni propagandist?
