Bez akcije, morat ćemo ugroziti ili našu dobrobit, naš okoliš ili našu slobodu – rekao je ovih dana Mario Draghi, kada je javnost doznala detalje iz njegova izvještaja o budućnosti Europe koji je pisao punih godinu dana.
A Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke, dobio je zadatak da osmisli plan kako da Europa više ne zaostaje za Amerikom i Kinom, i to mu nije bio nimalo lak zadatak. Dugo je razgovarao s ljudima koji vode Europu, pisao krunski dokument koji je napokon objavljen i u kojem između ostalog stoji da treba hitno povećati ulaganja za gotovo 900 milijardi dolara godišnje u sektorima poput tehnologije i obrane.
Izazov je za Europsku uniju egzistencijalan, tvrdi Draghi. “Ako se Europa ne može učinkovito natjecati i zauzvrat svojim građanima pružiti sigurnost i prosperitet”, rekao je, “izgubit će razlog svog postojanja.” Ne može biti konkretnije. A itekako upozoravajuće. Draghi je rekao da Europska unija treba dodatna godišnja ulaganja do 800 milijardi eura kako bi ispunila ciljeve koje je iznio u svom izvještaju. To je ekvivalent 4,5 posto prošlogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda Europske unije.
Jednogodišnja studija
Za usporedbu, ulaganja u sklopu Marshallova plana od 1948. do 1951. bila su ekvivalentna 1,5 posto europskog gospodarskog proizvoda. Analiza je rezultat jednogodišnje studije koju je zatražila Europska komisija o uzrocima europske krize konkurentnosti, a poslužit će kao vodič kreatorima politike u Bruxellesu, koji će se uskoro sastati kako bi utvrdili sljedeći petogodišnji strateški plan za blok 27 država članica. Europa više ne može čekati, sada joj zaista prijeti da izgubi razlog postojanja zajednice koja okuplja demokratske države Starog kontinenta. To se i dosad često čulo, ali Draghijev dokument dramatično upozorava da treba nešto brzo pokrenuti kako se ne bi izgubio smisao Europske unije. Kraće, da se ne se ne bi raspala.
“Uvjeti koji su pridonijeli prosperitetu kontinenta znatno su se promijenili od pandemije koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu. Jeftini ruski plin više nije dostupan, a cijene energije su skočile. Europske tvrtke još plaćaju dva do tri puta više za struju od američkih kompanija”, pokazao je izvještaj. Europska unija također je priznala da mora znatno povećati vojne izdatke. Istodobno, rast i ulaganja zaostaju za rastom i ulaganjem Sjedinjenih Država i Kine, dvaju najvećih svjetskih gospodarstava duboko angažiranih u ambicioznim naporima vrijednima više milijardi dolara da izgrade svoje tehnološke i zelene industrije.
“Europa je iskusila slabu potražnju za svojim izvozom, posebno iz Kine, a njezin položaj u naprednim tehnologijama opada: samo su četiri od 50 vodećih svjetskih tehnoloških kompanija europske. Gotovo trećina ‘jednoroga’ osnovanih u Europi, odnosno tvrtki čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu dolara, a koje su osnovane od 2008. do 2021., preselila je svoja sjedišta u inozemstvo, uglavnom u Sjedinjene Države”, konstatira New York Times.
Industrijska strategija
“Za budućnost EU-a ključno je pitanje može li Europa biti centar inovacija i proizvodnje. Naša Europa može umrijeti”, smatra francuski predsjednik Emmanuel Macron. Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke (EPP), desnog centra, rekao je novinarima da je Draghijev brifing na kojem je najavio svoj izvještaj bio “prilično nejasan”, dodajući da je Talijan “još raspoložen slušati” tuđe stavove. “Mislim da se svi slažemo da već imamo mnogo izvještaja u kojima imamo općenite i vrlo nejasne poruke. Pa je Draghi jasno dao do znanja da želi konkretne preporuke”, jedna je od reakcija iz Bruxellesa. Valérie Hayer, čelnica liberalne skupine Renew, rekla je da je jednostavno “pozdravila” razmjenu mišljenja s Draghijem i da se “raduje” objavljivanju izvještaja. Assita Kanko, potpredsjednica grupe ekstremno desničarskih europskih konzervativaca i reformista, rekla je novinarima da je razmjena bila “vrlo zanimljiva”, ali je odbila razraditi detalje sastanka na kojem je Draghi informirao europske zastupnike o svom izvještaju.
Da bi transformirala europsko gospodarstvo, Europska unija mora razviti industrijsku strategiju kako bi osigurala da Europa ima dovoljno zaposlenika s potrebnim radnim vještinama. Otprilike četvrtina europskih kompanija rekla je da ima poteškoća u pronalaženju odgovarajućih zaposlenika, posebno na menadžerskoj razini, pokazao je izvještaj.
“U izvještaju gospodina Draghija ponavlja se poziv na jedinstveno europsko tržište kapitala te se dodaje da zemlje reagiraju na nedostatke u konkurentnosti fragmentirano, što sprečava koordinaciju velikih fondova kapitala. Ali politika je sada složenija. Stranke krajnje desnice koje su bile neprijateljski nastrojene prema nekim inicijativama Europske unije i oprezne u pogledu proširenja ovlasti na Bruxelles sada su u vladama nekoliko europskih zemalja i osvojile su mjesta na izborima ovog ljeta. Mnogi Draghijevi prijedlozi zahtijevali bi jednoglasan pristanak država članica, a nekoliko je zemalja iznijelo primjedbe na neke politike. Političke podjele unutar Njemačke i Francuske, dvaju najvećih igrača u bloku, dodatno kompliciraju napore da se financira dugoročni investicijski program.”
Europska unija nije spremna za borbu s katastrofičnim posljedicama: Hrvati također na udaru
Goruća kriza
I tu počinju problemi. Više nego ikad Europa je nejedinstvena, ne samo kada je riječ o politici nego i o ekonomiji. Svatko vuče na svoju stranu, malo tko razmišlja o europskoj budućnosti. “Može li Draghijev izvještaj dovoljno usmjeriti pozornost na tu sporogoruću krizu da bi se EU trgnuo iz paralize”, upitao je Nicolai von Ondarza, voditelj istraživanja Europe na njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove. “Jaz u bruto domaćem proizvodu između Europske unije i Sjedinjenih Država, prilagođen za inflaciju, povećao se na 30 posto u 2023., s 15 posto u 2002., ponajviše potaknut nižom produktivnošću u Europi. Znatan dio razlike u produktivnosti proizlazi iz toga što neki Europljani radije rade manje sati, prema izvještaju McKinsey Global Institutea”, piše NYT.
Nema uopće dileme, Europa kaska za SAD-om i Kinom. Analitičarka Patricia Cohen tako konstatira da se udio Europe u globalnom gospodarstvu smanjuje, a strahovi da kontinent više ne može držati korak sa Sjedinjenim Državama i Kinom produbljuju se. “Premali smo“, rekao je Enrico Letta, bivši talijanski premijer koji je nedavno podnio izvještaj o budućnosti jedinstvenog tržišta Europskoj uniji. “Nismo baš ambiciozni”, rekao je za The Financial Times Nicolai Tangen, čelnik norveškog državnog imovinskog fonda, inače najvećeg na svijetu. “Amerikanci samo više rade.” “Europska poduzeća moraju vratiti samopouzdanje”, objavljeno je.
“Naša organizacija, donošenje odluka i financiranje dizajnirani su za ‘svijet od jučer’ — prije covida, prije Ukrajine, prije požara na Bliskom istoku, prije povratka rivalstva velikih sila”, kaže Mario Draghi. U isto vrijeme, Peking i Washington usmjeravaju stotine milijardi dolara u širenje vlastite industrije poluvodiča, alternativne energije i električnih automobila te rušenje svjetskog režima slobodne trgovine.
Svijet od jučer
Privatna ulaganja također zaostaju. Velike su korporacije, primjerice, u 2022. uložile 60 posto manje od svojih američkih kolega, a rasle su dvije trećine brže, prema izvještaju McKinsey Global Institutea. Kad je riječ o dohotku po glavi stanovnika, on je u prosjeku 27 posto manji nego u Sjedinjenim Državama. A rast produktivnosti sporiji je od ostalih velikih gospodarstava, dok su cijene energije mnogo više.
Sve su to bili razlozi zbog kojih je Ursula von del Leyen prije godinu dana zatražila od Draghija da napiše svoje viđenje Europe danas i što bi trebalo učiniti da ne dođe do raspada EU-a. Izvještaj je rađen iza strogo zatvorenih vrata, ništa dosad nije procurilo u javnost, i sada je napokon pred Europljanima. Politico navodi pet glavnih tema oko kojih se i vrti Draghijev izvještaj. Na prvome je mjestu, naravno, novac. Draghi je od samog početka jasno davao do znanja da EU treba uložiti “ogroman novac u relativno kratkom vremenu” kako bi financirao ekonomsku dekarbonizaciju, digitalne inovacije i svu infrastrukturu koja se može smatrati zajedničkim europskim dobrom. Više je puta istaknuo kako najveću ulogu treba imati privatni kapital.
No uoči objavljivanja izvještaja, izbjegavao je konkretizirati gdje bi javno financiranje moglo ući u to. Zemlje EU-a jesu i uvijek su bile duboko podijeljene u tom pogledu, dok Komisija razmatra veliku reorganizaciju proračuna EU-a. To će vjerojatno samo pojačati neslaganje, konstatira Politico. Slijedi konstatacija “pobjednik uzima sve”. Draghi predstavlja nova pravila opreza za bankarstvo i ulagače kako bi im se olakšala rizična ulaganja. Europska investicijska banka, kreditno tijelo EU-a, već radi na tome. Ali Europa treba više od zanemarive promjene: veliki zaokret u tehnološkoj strategiji koji uključuje pronalaženje načina za dosljedno dovođenje tehnologija na tržište ključni je izazov u godinama koje dolaze. Može biti i egzistencijalni.
Zajednički dug
Na trećem su mjestu tehnologija i energija, a Draghi je nagovijestio povećanje ulaganja u energetske mreže i bit će mu lako postići konsenzus o tome. Ali to nije cijela priča. Energetski intenzivne industrije traže konkretne promjene u mehanizmima određivanja cijena koji se sada temelje na skupljim i zagađujućim fosilnim gorivima. Zatim, “priče o trgovini”, pa izvještaj predlaže strategiju za smanjenje ovisnosti putem trgovinskih dogovora, posebno o sirovinama, i povećanje zajedničke nabave. I na kraju, uvjerenje o jedinstvu Europe. Njegov se rad temelji na europskim vrijednostima kao što su socijalna jednakost, pravednost i kvalitetne javne usluge.
Draghi se zalaže za izdavanje novog zajedničkog duga EU-a za financiranje industrijskih i obrambenih potreba, čemu se protivi nekoliko vlada, a što ga je već dovelo u sukob s von der Leyen kada su se zajedno pojavili na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu. Priznao je da je tema “vrlo osjetljiva”.
“No čini se da postoji sve veća suglasnost o potrebi reforme proračuna EU-a od 1,2 trilijuna eura, preusmjeravanjem sredstava iz siromašnijih regija Europe prema industrijskim politikama, politikama digitalizacije i inovacijama. Time bi se Draghi uskladio s planovima koje Komisija već iznosi i na koje u Berlinu gledaju blagonaklono. Izvještaj sadrži mnoge preporuke specifične za sektor. Draghi je primijetio da cilj Europe da svede svoje emisije stakleničkih plinova na nulu do sredine stoljeća nudi bloku priliku za izgradnju i izvoz čistih tehnologija diljem svijeta. Umjetnu inteligenciju vidi kao priliku da Europa ‘ispravi svoje nedostatke u inovacijama i produktivnosti te da obnovi svoj proizvodni potencijal’. Pozvao je da se umjetna inteligencija integrira ‘u naše postojeće industrije kako bi mogle ostati na čelu’”, piše Politico.
Hrvati bijesni kad su čuli koliku mirovinu dobivaju EU zastupnici: Svota je nevjerojatna
Poticanje rasta
“Čini se da prolazi era otvorene globalne trgovine kojom upravljaju multilateralne institucije”, kaže Mario Draghi i otvara bolno pitanje s kojim se susreće Kina. Kritičan je i prema uređenju samog EU-a, prije svega Europske komisije. “Zakonodavna aktivnost Komisije pretjerano raste”, kaže i iznosi iskustvo malih i srednjih poduzeća koja se guše u traženju raznih dozvola, papirologiji, birokraciji.
“Talijan koji je, dok je bio na čelu Europske središnje banke, obećao da će učiniti ‘što god je potrebno’ da spasi euro također je predložio podrezati krila Vijeću, tijelu koje predstavlja države članice, a koje je često blokiralo reforme EU-a. Postojeće ugovorne mjere ‘trebalo bi iskoristiti za generaliziranje glasanja kvalificiranom većinom u svim političkim područjima u Vijeću’, udaljavajući se od sustava koji dopušta pojedinačnim vladama da stave veto na ekonomske ili vanjskopolitičke planove. Mađarska je posljednjih mjeseci blokirala paket pomoći Ukrajini vrijedan 50 milijardi eura, a Estonija je kočila reforme poreza na dodanu vrijednost. Von der Leyen je obećala da će poticanje rasta biti prioritet u njezinih sljedećih pet godina na čelu izvršne vlasti EU-a, nakon prvog mandata koji se bavio rješavanjem klimatskih promjena, suočavanjem s pandemijom koronavirusa i odgovorom na rat u Ukrajini”, konstatiraju mediji i pritom često koriste izraz Super Mario, koji je proslavio Draghija kada se borio za euro.
“Okrenuli smo se unutra, vidimo svoje konkurente među sobom, čak i u sektorima poput obrane i energetike, gdje imamo duboke zajedničke interese. Istodobno, nismo dovoljno gledali prema van: uz pozitivnu trgovinsku bilancu, naposljetku, nismo posvetili dovoljno pozornosti svojoj vanjskoj konkurentnosti kao ozbiljnom političkom pitanju. U benignom međunarodnom okruženju vjerovali smo globalnoj jednakosti i međunarodnom poretku koji se temelji na pravilima, očekujući da će i drugi učiniti isto. Ali sada se svijet ubrzano mijenja i to nas je iznenadilo”, poručuje.
Posebne reforme
“Kina, na primjer, ima cilj uhvatiti i internalizirati sve dijelove opskrbnog lanca u zelenim i naprednim tehnologijama te osigurava pristup potrebnim resursima. Ovo brzo širenje ponude dovodi do značajnog viška kapaciteta u više sektora i prijeti potkopavanjem naših industrija. SAD, sa svoje strane, koristi industrijsku politiku velikih razmjera kako bi privukao visokovrijedne domaće proizvodne kapacitete, uključujući i one europskih tvrtki, dok koristi protekcionizam kako bi isključio konkurente i svoju geopolitičku moć da se preorijentira i osigura opskrbne lance.”
Sada je i vrlo jasno rekao, bolno zaostajemo i na osjetljivim poljima kao što je obrana. Draghi tvrdi da Europa ima četiri globalna europska tehnološka igrača među 50 najboljih u svijetu. “U konačnici ćemo morati postići transformaciju u cijelom europskom gospodarstvu. Moramo se moći osloniti na dekarbonizirane i neovisne energetske sustave, integrirani i primjereni obrambeni sustav temeljen na EU-u, domaću proizvodnju u najinovativnijim i najbrže rastućim sektorima i vodeću poziciju u dubokoj tehnologiji i digitalnoj inovaciji koja je blizu naše proizvodne baze.” Svaki sektor traži posebne reforme, a u tom smislu Draghi smatra da su Europljani tradicionalno jaki u istraživanju, ali ne uspijevaju iznijeti inovacije na tržište i unaprijediti ih.
“Vraćanje naše konkurentnosti nije nešto što možemo postići sami ili samo pobjeđujući jedni druge. Zahtijeva od nas da djelujemo kao Europska unija, onako kako nikada prije nismo. Suparnici nas opterećuju jer mogu djelovati kao jedna država s jednom strategijom i uskladiti sve potrebne alate i politike iza toga. Ako im želimo parirati, trebat ćemo obnovljeno partnerstvo među državama članicama – redefiniranje naše Unije koje nije ništa manje ambiciozno od onoga što su očevi utemeljitelji učinili prije 70 godina stvaranjem Europske zajednice za ugljen i čelik.”
Draghi je studirao na rimskom sveučilištu
Mario Draghi ima impresivnu biografiju, zovu ga i “političkom životinjom”. On je političar koji je postao središnji bankar, a ne obrnuto, često kažu. Draghi je bio glavni direktor talijanske riznice tijekom turbulentnih ranih 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je Italija bila usred vala privatizacije i potresena antikorupcijskim istragama koje su izbrisale velik dio političke elite.
Njegov otac Carlo također je bio dužnosnik u talijanskoj središnjoj banci, Banca d’Italia, a Mario je profesionalno odrastao unutar malog geografskog trokuta u Rimu koji čine središnja banka, Ministarstvo financija i predsjednička palača. Uvijek je imao vrlo jasan proeuropski politički stav, ali ne ideološki, federalistički proeuropski. Rano je ostao bez roditelja i morao se naučiti plaćati račune. Studirao je na rimskom sveučilištu La Sapienza, gdje mu je mentor bio Federico Caffe, ključna figura među kejnzijanskim ekonomistima, koji je misteriozno nestao 1987.
Draghi je nastavio svoje obrazovanje na Massachusetts Institute of Technology studirajući kod Franca Modiglianija, koji je kasnije osvojio Nobelovu nagradu, i bio je prvi Talijan koji je doktorirao na MIT-u. Draghi je bio izuzetan student, rekla je Fiorella Kostoris Padoa Schioppa, ekonomistica koja je s njim studirala. Ipak, nikada se nije uključio u stranačku politiku. Kad ga je pozvao predsjednik Sergio Mattarella i zatražio da sastavi vladu, mnogi Talijani nisu znali je li desničar ili ljevičar. “Moja su uvjerenja bila uz ono što biste danas nazvali idejama liberalnog socijalizma, koje nisu baš prikladne za ekstremističke skupine”, govorio je.
Protivnik je dugih sastanaka, nije aktivan na društvenim mrežama, vrlo je rezerviran i kontroliran. Govorilo se da nije zainteresiran za talijansku vladu, nego da postane predsjednik.
Sada je pitanje svih pitanja hoće li ga europske vlade poslušati, iako ga prati glas da je spasio euro i izvukao Europu iz krize koja je prijetila da će progutati europsku valutu.
Europa je u fazi uništenja, Hrvati dobili ozbiljno upozorenje: ‘Vaša uloga još nije ostvarena’
Srž je problema u nerealnim cijenama energije
Srž europskih gospodarskih problema, tvrdi se u izvještaju, jest cijena energije za industriju, koja je trenutno prisiljena plaćati 158 posto više za električnu energiju nego u SAD-u i 345 posto više za prirodni plin. Europski farmaceutski sektor gubi tlo u odnosu na SAD zbog niskih ulaganja i nejednakih propisa, rekao je Draghi. Američki privatni sektor troši 0,45 posto BDP-a na farmaceutska istraživanja u usporedbi s 0,11 posto u EU-u. SAD je također puno brži u izdavanju odobrenja za nove lijekove, s prosječnim vremenom odobrenja od 334 dana u usporedbi s 430 dana u Europi.
Bivši talijanski premijer i političar koji je uvijek bio rado viđen u Bruxellesu iznio je svoje viđenje problema, svjestan da će sve što predlaže biti i teško realizirati. Dolazi to prije usvajanja još jednog važnog dokumenta, plana Ursule von der Leyen za sljedećih pet godina. Svi prijedlozi, najave “radikalnih promjena”, sada se mjere i važu u središtima europske moći, a što će biti na kraju, teško je reći. Možda i ništa, jer Europa je i dosad željela hvatiti korak s Kinom i Sjedinjenim Državama, ali nikad nije uspjela. Sada kada su i politički odnosi zakomplicirali stvari, bit će još teže.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.