Nakon smrtonosnog cyber napada na komunikacije šijitske skupine, libanonske vlasti krive Izrael koji se već priprema za potencijalnu prijetnju sa sjevera
Osam ljudi je poginulo, a 2750 ih je ozlijeđeno u utorak u masovnoj detonaciji dojavljivača u Libanonu, rekao je libanonski ministar zdravstva Firas Abyad. Bolnice u Bejrutu i drugim gradovima su pretrpane, a Ministarstvo zdravstva pozvalo je svo raspoloživo medicinsko osoblje da odgovori na hitan slučaj.
Među ozlijeđenima je i iranski veleposlanik u Libanonu Mojtaba Amani, kao i članovi šijitske skupine Hezbollah. Glasnogovornik organizacije, anonimno govoreći za Reuters, opisao je incident kao “najveća sigurnosna povreda” skupina s kojima se suočava otkako je počeo sukob u Gazi prije gotovo godinu dana.
Prema izvoru upoznatom sa situacijom koji je razgovarao s The Wall Street Journalom, eksplozivni dojavljivači bili su iz nove serije koju je Hezbollah nedavno primio. Predstavnik skupine otkrio je da stotine boraca posjeduju takve naprave. Sugerirao je da je malware možda uzrokovao pregrijavanje i eksplozije. Neki su članovi izvijestili da su osjetili da se dojavljivači zagrijavaju i da su ih se riješili prije nego što su detonirali.
Ostaje nejasno što je pokrenulo ovu seriju eksplozija, ali libanonske vlasti vjeruju da Izrael stoji iza kibernetičkog napada. Libanonsko ministarstvo vanjskih poslova okarakteriziralo je eksplozije kao “opasna i namjerna izraelska eskalacija,” tvrdeći da su bili “popraćen izraelskim prijetnjama širenja rata prema Libanonu velikih razmjera.”
Kao odgovor, Izrael je podigao stupanj pripravnosti u svim lukama. “Izraelski sigurnosni dužnosnici vjeruju da Hezbollah planira vojnu akciju, što je dovelo do hitnog sastanka viših časnika u ministarstvu obrane kako bi se istražile opcije za moguću eskalaciju na sjeveru,” zabilježio je izraelski list Haaretz.
No je li zapadni Jeruzalem spreman za takav sukob?
Dugogodišnja prijetnja
Godine 2006. Hezbollah, milicija povezana s Iranom u Libanonu, otela je dva izraelska vojnika i ubila osam drugih, što je natjeralo IDF da odgovori i pokrenulo ono što je danas poznato kao Drugi libanonski rat.
Tada je, obraćajući se Knesetu, tadašnji premijer Ehud Olmert objasnio da Izrael mora ući u rat kako bi se zaštitio od tekućih raketnih napada Hezbollaha. Obećao je da će eliminirati militante te skupine i uništiti njihovu infrastrukturu.
U 34 dana borbi, izraelske zračne snage izvršile su oko 12.000 borbenih misija iznad Libanona, ostavljajući iza sebe rep razaranja. U sukobu su uništeni veliki dijelovi libanonske infrastrukture. To uključuje mostove, ceste, postrojenja za pročišćavanje vode i kanalizacije, luke, škole, bolnice, privatne kuće, pa čak i međunarodnu zračnu luku u Bejrutu.
I Hezbollahu je zadan udarac. Od 1200 žrtava tog rata, najmanje 270 su bili borci Hezbollaha. Oštećena su skladišta streljiva grupe, a lansirni poligoni i vojni objekti djelomično ili potpuno uništeni. Izrael je to predstavio kao pobjedu, ali Sarit Zehavi, osnivač i predsjednik Alme, neovisnog istraživačkog i obrazovnog centra specijaliziranog za sigurnosne izazove Izraela, kaže da pobjeda nije bila ni blizu.
“Od 2006. nismo uspjeli poraziti Hezbollah i on je zapravo nastavio ispaljivati rakete do zadnjeg dana rata… bilo je puno razaranja u Libanonu, ali osjećaj je bio da smo trebali nastaviti.”
Ali Izrael nije. Dana 14. kolovoza na snagu je stupio prekid vatre uz posredovanje Ujedinjenih naroda. Manje od mjesec dana kasnije, Izrael je ukinuo svoju pomorsku blokadu Libanona i, dvije godine nakon izbijanja sukoba, tijela dvojice izraelskih vojnika vraćena su u Izrael i položena na počinak. Ipak, poglavlje neprijateljstva između Izraela i Hezbollaha nije završilo njihovim pokopom. Hezbolah se nastavio naoružavati, pripremajući se za još jedan sukob.
Sposobnosti zaraćenih strana
Od danas, a prema procjenama, šijitska milicija posjeduje više od 200.000 raketa i projektila, od kojih je 5.000 dalekometnih, koji mogu pogoditi područja do 700 km od mjesta njihovog lansiranja. 5000 su rakete srednjeg dometa koje mogu letjeti do 200 km, 65 000 su rakete kratkog dometa do 80 km, dok je 150 000 minobacača.
Osim toga, Hezbollah se također može pohvaliti stotinama protutenkovskih, protubrodskih i protuzračnih projektila, plus 2500 bespilotnih letjelica, sofisticiranim sustavom tunela, daleko dubljim od onih koje koristi Hamas u Gazi, i što je najvažnije, oko 50 000 boraca u redovnim službama i 50 000 rezervista – obje skupine dobro obučene i opremljene.
Zehavi kaže da je Hezbollah uspio postići ovu moć jednostavno zato što je Izrael gledao na drugu stranu.
“18 godina nitko (u Izraelu) nije pratio (situaciju). U međuvremenu, Iran je bio jako uključen u ovo. (Ovako je Hezbollah mogao) prokrijumčariti streljivo iz Teherana u Siriju, ili su proizvodili (oružje) u Siriji i potom ga dopremali u Libanon, tako da me uopće ne čudi što je (vojna moć skupine) tako značajno porasla .”
Tijekom godina, Izrael je pokušao naštetiti Hezbollahovoj sposobnosti da se naoruža. Različita izvješća sugeriraju da Izrael stoji iza napada na konvoje koji prevoze streljivo u Siriji, zračne luke, istraživačke centre i baze. No Eyal Zisser, prorektor Sveučilišta u Tel Avivu i jedan od najpoznatijih stručnjaka za Bliski istok, kaže da su ovi napadi uglavnom bili simbolični.
“Hezbollah zapravo nema snage, jedinice i mogućnosti u Siriji. Koristi Siriju kao zemlju za prijenos oružja iz Irana u Libanon. U prošlosti se Hezbollah nadao upotrijebiti sirijski teritorij protiv Izraela, ali većina, 99% njegovih snaga je u Libanonu. Dakle, napadi Izraela u Siriji nisu tako kritični i nisu toliko važni; očito nemaju značajan utjecaj.”
U trenutnom sukobu koji je započeo 7. listopada 2023. nakon smrtonosnog napada Hamasa na Izrael i naknadnog izraelskog upada u Gazu, Izrael je napao tisuće ciljeva Hezbollaha. U prvih šest mjeseci više od 1.400 ih je gađano iz zraka, 3.300 ih je napadnuto sa zemlje. Ubijene su stotine operativaca Hezbollaha, uključujući 50 najviših zapovjednika.
Zehavi kaže da je njihova eliminacija bila značajna s obzirom na činjenicu da su posjedovali znanje, veze i iskustvo, ali to nije naštetilo Hezbollahovoj sposobnosti da se nastavi boriti.
A sada, dok ratni bubnjevi sve glasnije odzvanjaju u regiji, oba se stručnjaka slažu da će sukob s Hezbollahom biti drugačiji od onih koje je prije iskusio Izrael.
“Prije svega, teren će biti drugačiji,” rekao je Zehavi. “Puno je izazovnije od Gaze, ima brda i dolina. Teže je manevrirati. Ondje će se operativci Hezbollaha lakše sakriti. (Drugo), podzemna infrastruktura Hezbollaha je mnogo veća, i (treće) municija je skrivena u gradovima i selima, ali s obzirom da je Libanon veći, bilo bi moguće da stanovništvo napusti područja ratne zone (kako bi se zaštitili) ,” dodala je.
Drugi izazov leži u baražnim raketama koje bi Hezbolah lansirao prema Izraelu. Prema nekim procjenama, prvog dana Hamasovog napada na Izrael skupina je ispalila 4300 raketa. S Hezbollahom, međutim, dnevni broj raketa, projektila i bespilotnih letjelica obećava da će premašiti 10.000, a pitanje je hoće li Izrael biti spreman to podnijeti.
Osim sustava za presretanje projektila Iron Dome koji se pokazao učinkovitim tijekom izraelskih ratova, zemlja je razvila i druga sredstva usmjerena na zaštitu zemlje. David Sling je jedna od tih tehnologija, još jedna – pomoću lasera – uskoro će početi s radom, a IDF sada radi na brojnim kreativnim projektima koji bi zaustavili infiltraciju neprijateljskih dronova.
“(Tijekom napada 7. listopada), Izrael se uspio nositi s projektilima Hamasa i Tel Avivu nije prijetila, na primjer,” rekao je Zisser.
“S Hezbollahom će biti potpuno drugačije. Izrael ima sustave protuzračne obrane koji su prilično sposobni, ali nositi se s tisućama raketa… stvarno ne znam. To je nešto što ćemo morati pričekati i vidjeti može li se Izrael doista nositi s takvom prijetnjom ili će biti u situaciji u kojoj će pretrpjeti gubitke i pogotke ovih projektila,” dodao je.
Zehavi se s tim slaže “nikada ne mogu biti dovoljno spremni za rat.”
“Nemamo dovoljno skloništa gore na sjeveru. (Plus) imamo samo 15 sekundi da dođemo do skloništa. Dakle, vidjet ćemo štetu na obje strane ako izbije pravi rat.”
Zisser je za sada siguran da široki rat nije na stolu. “Nijedna strana nije zainteresirana za ovo,” ustvrdio je. Ni Amerikanci nisu voljni vidjeti ovaj sukob, a velike su šanse da će Izrael i Hezbollah nastaviti svoj rat iscrpljivanja duž granice. No, za Zehavija je najvažnije, bez obzira na to hoće li doći do pravog rata ili ne, da se s prijetnjom Hezbollaha postupa na pravi način.
“Moramo se pozabaviti mogućnostima Hezbollaha. Izraelski narod želi živjeti u miru, a izraelski narod ne ide nigdje. Dakle, mi ćemo ostati ovdje i nastavit ćemo živjeti ovdje, i učinit ćemo sve što je potrebno da živimo u miru i da nastavimo živjeti ovdje,” zaključila je.