U poplavama u srednjoj Europi sve je više mrtvih i nestalih, a naređene su evakuacije. Situacija nije dobra u velikom broju zemalja, od Austrije i Poljske, do Češke, Slovačke, Rumunjske, Mađarske… Neki meteorolozi ove su užase opisali kao najgore poplave u regiji u gotovo 30 godina. Broj poginulih u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Austriji, prema posljednjim informacijama, narastao je na 21.
Branko Grisogono, klimatolog i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smatra kako je najgore zasad prošlo, no ističe kako mi u Hrvatskoj “imamo više sreće nego pameti”.
“Nismo se dovoljno pripremili, nemamo ozbiljan klimatski centar. Mi nemamo ozbiljno posložene sve struke zajedno i financirane na način da to nije takmičenje za projekte – godinu, dvije, tri, nego da je to kontinuum, da je to stalno”, rekao je Grisogono u središnjem Dnevniku HRT-a.
Najveći izazov čovječanstva
Upozorio je da se nikada ni za jedan slučaj vremenskih nepogoda ne može odmah reći da je uzrokovan recentnim klimatskim promjenama. “To se može provjeravati aposteriori, znači raznim numeričkim simulacijama. Međutim, to isto dodaje kap u istu statistiku, tako da je vrlo vjerojatno da je to posljedica recentnih klimatskih promjena”, istaknuo je.
Pojasnio je i kako su ekstremni vremenski uvjeti češći nego prije jer se smanjuje razlika temperatura između tropskih i polarnih krajeva.
“Duga, topla razdoblja, to može biti tzv. omega situacija ili bipolarna situacija ili ovakve nagle ekstremne promjene jer ta struja jako meandrira i onda ona začepi ili jedno stanje ili drugo. U prošloj klimi zapadni vjetar je uglavnom to redovito čistio, a sad je to rjeđe”, nastavio je.
Također ističe kako bi se svijet trebao više i snažnije boriti protiv klimatskih promjena jer se radi o “najvećem izazovu čovječanstva ikad”.
“Mislim da mi to pratimo kao informaciju u stilu sportskih novosti ili prognoze za sutra. Ovo treba puno ozbiljnije shvatiti na svim nivoima, globalno pa sve do lokalnog ponašanja – od otpada, potrošnje hrane, naše odjeće, putovanja. Ovo je nešto sasvim novo”, upozorava Grisogono i za kraj predlaže da se u Hrvatskoj osnuje institut za klimatske promjene.
Europa na udaru nezapamćenih kiša: Oluja stigla u Italiju, broj mrtvih popeo se na 21
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.