Ruski predsjednik razmatra oružje kao odgovor na akcije SAD-a nakon propasti INF sporazuma
Rusija bi mogla nastaviti s proizvodnjom i globalnim raspoređivanjem kopnenih projektila srednjeg i kraćeg dometa, rekao je predsjednik Vladimir Putin.
Streljivo ove vrste izvorno je bilo ograničeno Sporazumom o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je propao još 2019., ali Rusija nije odlučila niti proizvoditi niti rasporediti takvo oružje čak ni nakon raspada temeljnog sporazuma sa SAD-om.
Predsjednik je to rekao u petak tijekom sastanka sa stalnim članovima Vijeća sigurnosti zemlje. Neprijateljske akcije SAD-a sada zahtijevaju od Moskve da preispita svoje stajalište o naoružanju koje pokriva INF, rekao je Putin okupljenima.
“Danas ćemo razmotriti korake koje bi Rusija trebala poduzeti u vezi s jednostranim moratorijem na raspoređivanje kopnenih raketa srednjeg i kraćeg dometa”, izjavio je Putin.
Moskva je ispunila svoje obećanje “niti proizvoditi te projektile, niti ih postavljati sve dok Sjedinjene Države ne postave takve sustave bilo gdje diljem svijeta” nakon propasti sporazuma, istaknuo je Putin. Međutim, situacija se promijenila, Washington je razmjestio takve projektile u inozemstvo, rekao je predsjednik.
“Sada znamo da SAD ne samo da proizvodi te raketne sustave, već ih je također donio u Europu, Dansku, za korištenje u vježbama. Nedavno je objavljeno da su na Filipinima. Nejasno je jesu li ove rakete odnijeli s Filipina ili ne,” objasnio je Putin.
Rusija sada treba “odgovorite na ovo i odlučite o našim daljnjim koracima u tom pogledu,” Putin je naglasio, sugerirajući da je obnova raketa srednjeg i kraćeg dometa zapravo jedina opcija za zemlju.
“Čini se da moramo početi proizvoditi ove napadne sustave, a zatim, na temelju stvarne situacije, odlučiti gdje ih rasporediti kako bismo osigurali našu sigurnost, ako je potrebno”, On je rekao.
Značajni Ugovor INF iz 1987. zabranio je i SAD-u i Sovjetskom Savezu (i njegovom nasljedniku Rusiji) proizvodnju i postavljanje zemaljskih balističkih i krstarećih projektila, kao i njihovih lansera, dometa od 500 do 5500 km (310 do 3420 milja). ). Ugovor nije utjecao na sustave bazirane u zraku ili moru s istim dometom.
Dogovor temeljac propao je 2019. pod Trumpovom administracijom, a SAD je optužio Moskvu da ga je grubo prekršila. Međutim, nije pružio čvrste dokaze koji bi potkrijepili te tvrdnje. Rusija već godinama izražava zabrinutost zbog postupaka Washingtona i potencijalnog kršenja sporazuma, ukazujući na elemente takozvane mreže proturaketne obrane raspoređene u Europi, koji su vjerojatno kompatibilni s raketama za kopnene udare, a ne samo s protuzračnim projektilima .
