Je li ovo kraj Schengena? Stručnjak upozorava: ‘Liberalna utopija nije zaživjela, niti neće’

Od 16. rujna 2024. njemačka Savezna policija neće kontrolirati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama nego i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze prema Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj. S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu šengenske zone, dodatne kontrole mogle bi dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe zbog čega se podigao alarm u mnogim birokratskim središtima gdje s nevjericom gledaju na ovakvu odluku. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će Njemačka svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli schengenski sustav. Podsjećamo, u schengenskoj zoni putovanja su moguća bez kontrola i čekanja, a putovnica se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima.

Kontrole na unutarnjim granicama inače su predviđene samo pod određenim uvjetima. Ipak, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni te su obavezne samo obavijestiti Europsku komisiju u Bruxellesu o uvođenju graničnih kontrola. Iako Europska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija pak naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.

Na koncu, Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sustava za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD). Što se kuha iza svega i koliko je Schengen, o kojem je Hrvatska godinama sanjala i na kraju ga teškom mukom dograbila, stabilan i u budućnosti održiv, upitali smo stručnjaka za geopolitičke odnose Branimira Vidmarovića. Valja podsjetiti kako je ta velika slobodna zona prvi put pokazala slabost, ako se tako može nazvati, prilikom pojave pandemije kad su preko noći prestale valjati sve ustaljene prakse i obrasci koje su građani EU-a uzimali zdravo za gotovo.

Voda do grla

Nakon toga, dok je mnogima voda zbog nekontroliranog migrantskog priljeva došla do grla, počelo se obustavljati zakone Schengena bez obzira kako se to odnosi na druge države članice istog… “Schengen nije mrtav bez obzira na ovo što se događa u zadnje vrijeme i vrijeme covida. I ove posljednje odluke ne znače da je taj sustav kao mehanizam prestao funkcionirati. Bez ulaska u detalje, to nije binarna sklopka koju se može uključiti i isključiti. Mehanizmi i dalje djeluju. Sloboda kretanja, roba, dobara i usluga je i dalje prisutna, međutim tu se sada modulira”, pojašnjava stručnjak Vidmarović.

Analitičar pojašnjava kako se pojedini članci mogu obustaviti, no Zona u cijelosti ostaje postojana. “Postoji modulacija, na vrijeme se zbog nekih kriznih stvari, prijetnji nacionalnoj sigurnosti, može suspendirati i privremeno obustaviti jedan dio. To je primjerice sloboda kretanja proizvoda. Odnosno, uvodi se kontrola kamiona ili željezničkog prometa i slično. To ne znači da Schengen ne djeluje kao takav, on i dalje postoji i dalje je moguće prevoziti bez viza, bez dodatne papirologije. Samo je na djelu pravo svake nacionalne države da revidira određene postavke na neko vrijeme zbog nacionalne sigurnosti”, govori nam i nastavlja: “To ne znači da je mrtav, mogli bismo reći da je umrla idealistička verzija EU – potpuna sloboda bez ikakvih granica. Liberalna utopija Europske unije nikad nije ni zaživjela, a sada vidimo da nikada niti neće”, rekao je Vidmarović.

Je li moguće da je Hrvatska uspjela uništiti Schengen? Pazite što se događa u pozadini

Širi se strah

Stručnjak smatra kako je mnogima ipak bolje unutar ove velike Zone. “Da, postoje mehanizmi, postoje prijetnje i postoje nacionalne države koje će odlučivati svaka o svojoj granici samostalno. Ali ovakva globalna pitanja poput ukidanja Schengena ili izlaska iz njega, to je drugi par rukava. O tome zasad nema govora. Jer opet je lakše koordinirati sve stvari unutar Schengena, nego izvan njega, barem za one države koje su već dugo u njemu”, zaključio je.

Valja podsjetiti, zbog velikog migrantskog pritiska i stanja na Bliskom istoku mnoge europske zemlje preispituju sigurnosne mjere za kojima mogu posegnuti kako bi zaštitile svoj teritorij i održale sigurnost unutar svojih granica. Austrija je još 2015. uvela kontrole na granici sa Slovenijom i Mađarskom, a potom i na granicu s Češkom. Kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora provode i Danska, Francuska, Norveška te Švedska.