Stručnjak otkriva može li se Hrvatska obraniti od mega poplave: ‘Oni su ključni’

Europa se suočila s neviđenim poplavama, a i dalje raste broj poginulih i nestalih u velikim poplavama s kojima se bore u dijelovima srednje i istočne Europe nakon što je kontinent poharala ciklona Boris. Prema najnovijim podacima, poginulo je 19 ljudi. S izvanrednim stanjem i evakuacijom stanovništva suočava se Poljska, a najteže je u srijedu u Ostravi – inače trećem po veličini češkom gradu koji je gotovo skroz potopljen.  Izlila se rijeka Odra, a posljednji stanovnici evakuirani su helikopterima… Dok se situacija u Beču pomalo stabilizira, u dijelovima Austrije proglašeno je stanje katastrofe. Još za vikend nam se javio čitatelj i poručio kako dobivaju upozorenja od poplava diljem Austrije gdje žive i rade brojni Hrvati.

Istodobno, golemi vodeni val koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gdje su cijeli dan na terenu i vojska i sve stručne službe. Budimpešta se jutros pripremala za najgore, Dunav je već potopio mjesta uz granicu sa Slovačkom. Premijer Viktor Orban obišao je granicu s Austrijom. Što se tiče Hrvatske, vodostaji su zasad u opadanju i kiša je prestala padati, no službe kažu da se spremaju na najgore.

“Nema opasnosti od poplava na području Koprivničko-križevačke županije jer je vodostaj u opadanju”, rečeno je na Koordinaciji županijskog Stožera civilne zaštite, na kojoj se raspravljalo o aktualnom sigurnosnom stanju s obzirom na kretanje vodostaja rijeke Drave. Zamjenik župana i načelnik Stožera Ratimir Ljubić rekao je da se situacija prati te da nema razloga za zabrinutost jer su protok i vodostaj rijeke Drave u opadanju. Dodao je da sve prolazi mirno i u skladu s očekivanjima.

Kiša se smirila

Kišne oborine u zemljama koje su bile najviše pogođene poplavama polako se smiruju, što je dobra vijest i za sva područja koja su nizvodno. Tim više što se ne očekuju nove značajnije oborine koje bi mogle dovesti do dodatnog porasta Dunava u tim zemljama, a samim time će se smanjiti i pritisak na Muru i Dravu. No, u slučaju da vodni val probije nasipe i rijeke se izliju, jesmo li spremni za to ili nas čeka katastrofa poput one u Gunji 2014.?

Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za naš je portal pohvalio poboljšanje stanja u Civilnoj zaštiti, no istaknuo i probleme. “To je takozvana civilna obrana koja je kod nas definirana kroz Civilnu zaštitu. Kod nas je sve pri MUP-u. Mislim da se napravio veliki napredak samim osnivanjem Ravnateljstva unutar MUP-a. Mogao bih reći da je civilna zaštita tako spašena, sad kako je, to je dobro rješenje što nije zasebna služba jer nismo tako velika i bogata država nego je pod kapom policije. Zakon je u samoj koroni doživio nekoliko promjena jer se sve radilo preko stožera civilne zaštite”, smatra Cvrtila.

Rekao je kako su sastavnice na optimalnoj razini, no upozorio: “Mislim da su sve sastavnice koje djeluju na dosta visokom nivou. Ima i problema – imate zapovjedništvo u MUP-u, glavne operativne snage su vatrogasci i zasebna, a operativne su u vojsci. Zato je teško staviti pod jednu kapu zapovijedanja sve, odnosno češće se mora potpredsjednik Vlade Božinović uključivati u sve. Tu ima prostora za popravak. S druge strane su velika sredstva dobivena upravo za civilnu obranu, odnosno zaštitu. Puno se sredstava povuklo, to je dobra prednost takvog sustava. To je jedan od ključnih razloga zašto to nije pod ministarstvom obrane za što bih ja bio prije, bolje dobiti tehnologiju i tehniku”, rekao je stručnjak.

Ogroman vodeni val ide Dunavom, Orban stigao na granicu: Pripremaju se za najgore

Nasipi su ključna stvar

A u kakvom su stanju nasipi? “U ovom sustavu sudjeluju i Vode, i Šume, i hidrometeorolški zavod, svi su uključeni. Svi su na neki način aktivirani i mislim da se naspram kako je to bilo 2015. s migrantskom krizom pa velikih propusta u Gunji i poplave, nisu bili previše brzi ni za vrijeme petrinjskog potresa, ali čini mi se da se sve dalje i više sustav poboljšava i ubrzava. Radi se na tome”, smatra. O nasipima kaže da su ključni: “Hrvatske vode upravljaju. Ti nasipi moraju prolaziti svojevrsne tehničke preglede koliko je meni poznato. Moraju obilaziti nasipe, vidjeti je li došlo do pukotina, treba li obnavljati. Cijela obrana od poplave se zasniva na tome da nasipi izdrže”, govori nam.

Spomenuo se vojnog roka koji je najavljen da kreće od siječnja 2025. “Ključne stavke su Hrvatske vode, ali uključit će se svi ako je neki problem. Tu bi bila dobra situacija s obaveznim vojnim rokom, imat ćemo tu velik broj priziva savjesti, e svi ti ljudi će ovako biti dignuti i nosit će lopatu. Ovako će biti dobra jaka radna snaga. Ne traje to dugo. To traje 4, 5 dana da se nasip digne i održi i oni su svoj rok odradili jednako kao da su na prvoj crti”, zaključio je Cvrtila.