Nakon više od četiri desetljeća istrage o navodnim marijanskim ukazanjima u Međugorju u Bosni i Hercegovini, voditelj vatikanskog doktrinarnog ureda održat će u četvrtak konferenciju za novinare o “duhovnom iskustvu” na marijanskom mjestu.
Navodne vizije Blažene Djevice Marije u Međugorju dogodile su se šestero djece počevši od 24. lipnja 1981., prvotno na vrhu brda u blizini grada. Otkako su započeli, Marijini navodni događaji i poruke bili su izvor kontroverzi i podjela, jer se slava o fenomenima širila unatoč izjavama lokalnih biskupa i vatikanskih vlasti da nema potvrde njihove autentičnosti.
Međutim, hodočasnici su nastavili hrliti u to područje, čak i kada su hodočašća koja je organizirala Crkva bila zabranjena. Kasnije su dopušteni nakon što je papin izaslanik pronašao dokaze duhovnih plodova za one koji su ih posjetili. Više od 40 godina nakon što su prvi put tvrdili da ih je Marija posjetila, navodni vidioci kažu da nastavljaju primati poruke od Djevice, koje prenose želju za mirom u svijetu, poziv na obraćenje, molitvu i post tajne oko događaja koji će se dogoditi u budućnosti. U nastavku donosimo vremenski pregled istraga i odluka Katoličke crkve u vezi s Međugorjem:
10. travnja 1991.: Nakon što su mjesni biskupi početkom siječnja 1982. formirali tri različite komisije za proučavanje fenomena u Međugorju, Biskupska konferencija tadašnje Jugoslavije presudila je da se “na temelju dosadašnjih studija ne može tvrditi da događaju se nadnaravna ukazanja i objave” u Međugorju.
23. ožujka 1996.: Potvrđujući upute biskupa Jugoslavije, tajnik Kongregacije za nauk vjere, nadbiskup (kasnije kardinal) Tarcisio Bertone, u odgovoru na pismo francuskog biskupa kaže da službena hodočašća u Međugorje kao mjesto autentičnih marijanskih ukazanja, organiziranih na biskupijskoj ili župnoj razini, nisu dopuštene.
17. ožujka 2010.: Papa Benedikt XVI. na zahtjev bosanskohercegovačkih biskupa osniva povjerenstvo pod predsjedanjem kardinala Camilla Ruinija za istraživanje nadnaravnosti događaja u Međugorju. Povjerenstvo uključuje oko 20 kardinala, biskupa i stručnjaka.
17. siječnja 2014.: Nakon gotovo četiri godine istraživanja doktrinarnih i disciplinarnih aspekata ukazanja u Međugorju, povjerenstvo formirano 2010. završava svoj rad u tadašnjoj Kongregaciji za Doktrinu vjere.
6. lipnja 2015.: Papa Franjo posjetio je Bosnu i Hercegovinu, ali se nije zaustavio u Međugorju. Tijekom konferencije za novinare u papinskom zrakoplovu za Rim Papa je rekao da je vatikanska istraga o ukazanjima gotovo dovršena.
Negdje 2016.: Kongregacija za nauk vjere, pod vodstvom kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, čita i raspravlja o nalazima “Ruinijeva izvješća”. Mišljenja članova kongregacije šalju se papi Franji.
11. veljače 2017.: Papa Franjo imenovao je poljskog nadbiskupa Henryka Hosera papinskim izaslanikom u Međugorju „s ciljem produbljivanja znanja o tamošnjoj pastoralnoj situaciji i, prije svega, o potrebama vjernika hodočasnika“. Glasnogovornik Vatikana pojašnjava da je nadbiskupov mandat pastoralne, a ne doktrinarne naravi.
Dva mjeseca nakon imenovanja za posebnog izaslanika, biskup Hoser je rekao novinarima da Međugorje ima mnogo istinskih izraza vjere i da se tamo nalaze mnoga zvanja. No, pojašnjava da se konačna odluka o autentičnosti ukazanja tek treba vidjeti.
13. svibnja 2017.: Papa Franjo govori o komisiji koju je 2010. formirao Benedikt XVI. i takozvanom “Ruinijevom izvješću” tijekom konferencije za novinare u papinskom zrakoplovu na povratku iz Fatime u Portugalu. Kaže da je on osobno sumnjičav prema ukazanjima, jer se čini da Blaženu Djevicu Mariju pretvaraju u “šefa telegrafskog ureda” koji svakodnevno dostavlja poruke.
17. svibnja 2017.: Izvješće u odjeljku “Vatican Insider” talijanskih novina La Stampa kaže da je “Ruinijevo izvješće” komisije za razdoblje 2010.-2014. pronašlo razliku između prvih sedam navodnih ukazanja od 24. lipnja do 3. srpnja 1981. i onih koje ih prate. Glasovanje o prvih sedam navodnih vizija dalo je uglavnom povoljno mišljenje o nadnaravnosti.
Prema La Stampi, većina članova komisije također je izrazila mišljenje da su duhovni plodovi Međugorja pozitivni ili uglavnom pozitivni. O nadnaravnom karakteru navodnih naknadnih vizija, većina članova komisije rekla je da se ne može izraziti mišljenje, a dva su člana glasala protiv.
7. prosinca 2017.: Biskup Hoser rekao je za katolički medij Aleteia da, iako će Papa donijeti konačnu odluku o autentičnosti navodnih viđenja u Međugorju, “danas biskupije i druge institucije mogu organizirati službena hodočašća. – To više nije problem.
31. svibnja 2018.: Papa Franjo ponovno imenuje biskupa Hosera, nadbiskupa emeritusa Varšave i Praga, apostolskim vizitatorom u Međugorju, sa zadaćom nadgledanja pastoralnih potreba mjesta na neodređeno vrijeme. Ovo imenovanje slijedi prethodnu nadbiskupovu ulogu papinskog izaslanika.
12. svibnja 2019.: Papa Franjo službeno ovlašćuje katolike da organiziraju hodočašća u Međugorje u znak priznanja za “obilne plodove milosti” koji su proizašli iz posjeta svetištu, iako Crkva još nije donijela presudu o autentičnosti navodnih ukazanja.
14. kolovoza 2021.: Biskup Hoser umire u bolnici u Varšavi (Poljska), nakon duge i teške bolesti. Imao je 78 godina.
27. studenoga 2021.: Papa Franjo imenuje nadbiskupa Alda Cavallija, dugogodišnjeg vatikanskog diplomata, posebnim apostolskim vizitatorom župne zajednice Međugorje na neodređeno vrijeme, nakon smrti biskupa Hosera. I on vidi Međugorje kao mjesto velike milosti.
https://www.dnevno.hr/vjera/kao-u-medugorju-ali-ovo-je-crkva-priznala-gospa-u-brda-dolazila-54-godine-i-opominjala-svijet-2472270/
