Dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina predala Bruxellesu ne ispunjava kriterije da bi bio prihvaćen od strane Europske komisije (EK), saznaje Radio Slobodna Europa (RSE) iz dobro obaviještenih izvora u Bruxellesu.
Prema ovim izvorima, Bosna i Hercegovina je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Europske komisije.
Bosna i Hercegovina je propustila rok za pravovremeno slanje reformske agende, koja je neophodna za dobivanje financijskih sredstava iz Plana rasta za regiju.
U utorak, 17. rujna, BiH je uputila Europskoj komisiji dokument koji ne predstavlja reformsku agendu.
Ovaj dokument, prema riječima predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto, dokazuje usklađenost reformi potrebnih za dobivanje pomoći iz europskog Plana rasta.
Kako bi dobila financijska sredstva iz Plana rasta, svaka država sa Zapadnog Balkana bila je obvezna predati reformsku agendu.
Radi se o reformama koje se odnose, između ostalog, na vladavinu prava, demokraciju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i poduzimanje potrebnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.
Upravo nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine bio je razlog zbog kojeg je odgođen sastanak Odbora za pretpristupne instrumente, na kojem je trebalo analizirati i ocijeniti reformske agende svih država Zapadnog Balkana.
Prvi sastanak bio je planiran za 17. rujna, ali je zbog zakašnjele reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima RSE-a, sastanak odgođen za listopad.
Bez usvajanja reformske agende, ne mogu započeti prve isplate za niti jednu zemlju regije.
Naime, potrebno je da države članice EU, kao i Odbor za pretpristupnu pomoć (IPA), daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama kako bi Europska komisija mogla usvojiti te agende i zaključiti ugovore o olakšicama i kreditima sa svakom državom korisnicom. Tek nakon tih koraka mogu uslijediti prve isplate.
Glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero izjavila je 18. rujna da ne može dati konkretan datum kada bi mogle započeti prve isplate, iako bi institucija željela da se to dogodi što prije.
Plan rasta za Zapadni Balkan najambiciozniji je financijski paket Europske unije vrijedan šest milijardi eura, a cilj mu je u idućih deset godina udvostručiti ekonomski rast u tim državama.
Plan pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine. Od ukupnog iznosa, dvije milijarde eura bit će osigurane kroz bespovratnu pomoć, dok će preostalih četiri milijarde eura biti osigurano u obliku zajmova s povoljnim kamatnim stopama.
