Iako nametnike masline ne možemo podijeliti na one koje napadaju isključivo starija (rodna) stabla i one koji su vezani uz mlade masline, određene razlike ipak postoje.
Zaštita mladih nasada je specifična i to zbog nekoliko razloga. Naime, isti nametnik na mladim i starim stablima može uzrokovati oštećenja različitog stupnja. Jedan od važnijih razloga zašto je tomu tako je činjenica da kod starijih biljaka posljedice tog napada mogu biti blaže.
Bez herbicida
Za razliku od starijih maslina kod mladih stabala napad može biti fatalan te završiti potpunim propadanjem biljke. Dakle čak i slabiji napad na mladim maslinama ponekad izaziva puno ozbiljnije štete. Osim toga, postoje i različiti pristupi zaštiti. Budući da su mlađe biljke osjetljivije na korištenje kemijskih pesticida njihova upotreba je jako reducirana, a nekih čak i zabranjena. Dok npr. za suzbijanje korova u rodnim nasadima postoji čitav niz herbicida, u mladim nasadima njihova uporaba nije dozvoljena.
Na mladim maslinama značajni štetnici mogu biti crni maslinin potkornjak, jasminov moljac, granotoč i pipe. Od bolesti se pojavljuju paunovo oko, trulež korijena i začepljenje provodnih snopova.
Crni maslinin potkornjak osim debljih grana starijih maslina često odlaže jaja u debla dvogodišnjih ili trogodišnjih stabala. Unutarnji dio debla je prožet mrežom galerija, odnosno kanala koji nastaju kao posljedica ishrane i života ličinki. Rezultat toga je usporavanje rasta i razvoja, a nerijetko i propadanje nadzemnog dijela stabla. Tako oslabljena stabla može sekundarno naseliti i smeđi potkornjak.
Mladi nasadi stoga stagniraju u rastu, što u konačnici uglavnom dovodi do krčenja i zamjene takvih stabala novima. Zaštita od ovog štetnika se najčešće temelji na mehaničkim mjerama rezidbe. Prilikom rezidbe jako je bitno uništiti (spaliti) oštećene dijelove.
Tamo gdje nije moguće paljenjem uništiti odrezane dijelove, trebalo bi barem usitniti iste na što manje komadiće. Kao preventivna mjera preporuča se održavanje nekultiviranih dijelova površine tzv. ekološke infrastrukture (zakorovljeni rubovi maslinika, cvjetne trake, živice). Takvi elementi agroekosustava privlače korisne organizme (predatore i parazitoide) koji imaju važnu ulogu u suzbijanju ovog štetnika.
Ulomak teksta iz 38. broja časopisa Maslinar.
dr.sc. Kristijan Franin
