Prije 100 godina u Italiji je pušten u promet prvi segment prve autoceste na svijetu. Do tada neviđenu cestu između Milana i grada Varese otvorio je 21. rujna 1924. godine kralj Vittorio Emanuele III koji se novom cestom provozao u svojoj Lanciji Trikappa. Varese se nalazi sjeverno od Milana, i nalazi se u regiji punoj živopisnih jezera, a autocesta nazvana ‘Autolaghi‘ (Autocesta jezera), uglavnom je bila namijenjena turistima koji su htjeli ići iz Milana do jezera Maggiore, jezera Lugano i jezera Como.
Cesta je ujedno i prva cesta takve vrste s naplatom cestarine. Duž autoceste bile su naplatne kućice na kojima je trebalo platiti za ulazak. To je vozača s normalnim osobnim automobilom koštalo 10 tadašnjih talijanskih lira. Povodom stote obljetnice, u subotu nije naplaćivana cestarina na ovoj dionici.
Pokretačka snaga autoceste bio je milanski inženjer i senator Piero Puricelli. On je sam živio u teško dostupnom području oko jezera i, prema portalu varesenews.it, već je 1921. o svom trošku asfaltirao jednu cestu kako bi brže stigao kući. Bila je to prva asfaltirana cesta u Italiji, državi koja je 1924. godine imala samo 80.000 automobila, autobusa i kamiona. Danas u Italiji postoji gotovo 40 milijuna osobnih automobila.
Iako mnogi misle da su Nijemci izgradili prvu autocestu, to nije istina. Usporediva autocesta s odvojenim trakama, nazvana AVUS, postojala je u Njemačkoj od 1921. godine, ali ta je cesta bila projektirana i izgrađena kao trkaća i testna staza, a smo se djelomično i povremeno koristila za cestovni promet. AVUS (skraćeno od njemačkog Cesta za promet i isprobavanje jugozapadno od Berlina korištena je kao trkaća staza do 1998. godine. Prvi pravi njemački ‘Autobahn‘ otvoren je 1932. godine, godinu dana prije preuzimanja vlasti od strane Adolfa Hitlera koji je kasnije inzistirao na izgradnji mnogih novih autocesta.
Prva hrvatska autocesta izgrađena je gotovo pola stoljeća nakon prve autoceste nasvijetu. Dionica Orehovica – Kikovica, od Autodroma Grobnik do početka riječke obilaznice, otvorena je 1971. godine, a sljedeće godine otvorena je i autocesta Zagreb – Karlovac. Početkom 1980-ih izgradila se i zagrebačka obilaznica i počela izgradnja moderne autoceste od Zagreba prema Beogradu.
