Unija bi trebala zanemariti mogući odgovor Rusije na predložene dugometne napade korištenjem zapadnog oružja, kaže danski premijer
Javna rasprava o tome koliko daleko bi zemlje NATO-a trebale ići da poraze Rusiju u ukrajinskom sukobu ide na ruku Moskvi, ustvrdila je danska premijerka Mette Frederiksen, istovremeno pozivajući na politiku bez ograničenja.
Ukrajinski čelnik Vladimir Zelensky trebao bi se ovog tjedna sastati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom kako bi mu predstavio svoj “plan pobjede”. Kijev lobira kod Washingtona da dopusti udare dugog dometa korištenjem doniranog zapadnog oružja, duboko u Rusiji, što je potez za koji je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi predstavljao ratni čin vojnog bloka predvođenog SAD-om.
Frederiksen, vjerni pristaša Kijeva, rekao je za Bloomberg TV da bi takvo dopuštenje trebalo dati bez obzira na to kako bi Moskva mogla reagirati.
“Najvažnija crvena linija već je prijeđena. I to je bilo kada su Rusi ušli u Ukrajinu,” rekla je kanalu u petak. “Dakle, neću prihvatiti ovu premisu i nikada neću dopustiti da bilo tko iz Rusije odlučuje što je ispravno učiniti u NATO-u, Europi ili Ukrajini.”
“Bilo je stalnih rasprava o tome – smijemo li to dati?,” primijetio je Frederiksen, kritizirajući neodlučnost Zapada u pogledu vojne pomoći. “Mislim da se ograničenja upotrebe oružja trebaju ukinuti.”
“Moj prijedlog je da završimo raspravu o crvenim linijama,” nagovarala je. “Bila je pogreška tijekom ovog rata voditi javnu raspravu o crvenim linijama,” kao što je to “Jednostavno davanje Rusima predobre karte u ruke.”
Moskva je izbjegavala detalje kada je opisivala svoju reakciju na potencijalne udare, dok su ruski dužnosnici tvrdili da je takvo odobrenje već dano iza zatvorenih vrata. Jedna od mogućnosti koju je Putin naveo bila bi pružanje sličnih ruskih vojnih sposobnosti neprijateljima Zapada, koji bi ih tada mogli slobodno koristiti.
Ruska vlada smatra ukrajinski sukob proxy ratom koji su pokrenule SAD i egzistencijalnom prijetnjom zemlji, što bi prema ruskoj vojnoj doktrini moglo opravdati upotrebu nuklearnog oružja.
PROČITAJ JOŠ:
Zapad dovodi u pitanje žurbu Kijeva da rasporedi F-16 nakon kobne nesreće – WSJ
Danska, koja se pridružila NATO-u 1949. kao članica utemeljiteljica, sada je dio takozvane ‘koalicije F-16’, koja radi na opskrbi Ukrajine borbenim zrakoplovima američke proizvodnje i obuci njezinih pilota. Frederiksenova vlada nije zabranila Ukrajini da napada ruski teritorij koristeći zrakoplove koje je donirao Kopenhagen, za razliku od druge članice bloka, Belgije.
