Rat u Ukrajini bijesni već dvije i pol godine, Rusija je pod sankcijama, rat Izraela protiv Hamasa u Gazi traje već 11 mjeseci, u Libanonu eksplodiraju dojavljivači i padaju projektili, Izrael je pod paljbom raketa Hezbolaha, Hutiji napadaju brodove u Crvenom moru i blokiraju Sueski kanal. Bliski istok i istočna Europa “gore”, a ipak cijene goriva padaju već mjesecima i tom padu se ne nazire kraj. Kako je to moguće?
Rat i nemiri na naftom bogatom Bliskom istoku inače jamče vrtoglave cijene na crpkama, a kada tome dodamo sankcije Rusiji i izostanak velikog dijela njihove nafte na zapadnom tržištu stvari bi trebale biti gore nego ikada. No maloprodajne cijene litre benzina u Europi u prosjeku su danas dvadesetak posto niže nego na proljeće. Ovisno o tržištu to znači od oko 15 do 25 centi manje cijene za litru goriva. Nije nešto presudno, no prosječnog vozača veseli.
Razlog relativno ‘jeftinih‘ goriva može se ugrubo sažeti u jednu riječ: Kina. Kinezi i njihovo brzo rastuće gospodarstvo godinama su bili najveći pokretač rasta cijena nafte. Ali to se sada mijenja. Kina se sve više fokusira na održivu energiju, a u pogledu instaliranja kapaciteta energije sunca i vjetra posljednjih godina je nadmašila sve druge države svijeta, odnosno njihov kombinirani instalirani kapacitet! Samo za usporedbu, samo u 2023. godini je Kina instalirala više solarnog kapaciteta nego SAD u čitavoj svojoj povijesti. Kina tako strelovito prelazi na obnovljivu energiju i smanjuje svoju ovisnost o nafti. Kini će ove godine tako trebati samo 1 posto više nafte nego lani, kada su potrebe za naftom porasle za 10 posto.Iduće godine bi se njihove potrebe za naftom mogle čak i smanjiti, unatoč ukupnom rastu njihovog gospodarstva. Određenu ulogu u tome igraju i električni automobili te kamioni na prirodni plin koji polako ali sigurno preuzimaju ceste u Kini.
Također, strah od nestašice nafte jer je Rusija pod sankcijama pokazao se neutemeljenim. Jeftina ruska nafta pronalazi svoj put do svjetskog tržišta preko Indije i Kine te i to ima utjecaj na globalne cijene. Zemlje proizvođači nafte ujedinjene u OPEC također žele polako napustiti svoja ograničenja proizvodnje kako bi prodale više nafte. Sve to dovodi do nižih cijena nafte.
Ovog su mjeseca i OPEC i Međunarodna agencija za energiju snizili svoje prognoze globalnih potreba za naftom. Cijena barela sirove nafte nakon toga je pala na 68 američkih dolara, najnižu razinu u tri godine. Osim toga, nafta se plaća u američkim dolarima i to je trenutno također povoljno za Europu jer vrijednost dolara je pala. Prije godinu dana dolar vrijedio 94 centa, a sada je na oko 90 centi. Zbog svega toga mnogi istraživači tržišta ne isključuju da bi cijena benzina u bliskoj budućnosti mogla nastaviti još padati.
