Prema najnovijem izvješću Oxfama, objavljenom uoči UN-ove godišnje Opće rasprave na visokoj razini, najbogatijih jedan posto globalne populacije posjeduje više bogatstva nego najsiromašnijih 95 posto zajedno. Izvješće, temeljeno na podacima najveće švicarske banke UBS, otkriva duboku ekonomsku nejednakost koja omogućuje ultrabogatima i velikim korporacijama da dominiraju globalnim gospodarstvima i političkim procesima.
Oxfam upozorava da ove nejednakosti ugrožavaju multilateralne napore u borbi protiv globalnih izazova poput klimatske krize, siromaštva i nejednakosti. Prema izvješću, milijarderi sada kontroliraju ili su glavni dioničari više od trećine najvećih svjetskih korporacija, čija ukupna tržišna vrijednost iznosi nevjerojatnih 13,3 bilijuna dolara.
Izvršni direktor Oxfam Internationala, Amitabh Behar, naglasio je da se globalna pravila oblikuju prema interesima ultrabogatih, što ozbiljno narušava napore u postizanju jednakosti. “Sjena globalne oligarhije nadvija se nad ovogodišnju Opću skupštinu UN-a”, rekao je Behar, ističući kako sve veći utjecaj milijardera prijeti globalnom napretku.
Tri korporacije upravljaju petinom kapitala
Oxfamovo izvješće opisuje kako ultrabogati, uz pomoć monopolističkih korporacija, oblikuju globalne političke odluke koje potiču daljnje bogaćenje malog broja ljudi. Primjerice, najbogatijih jedan posto svjetskog stanovništva posjeduje 43 posto ukupne globalne financijske imovine, dok samo dvije korporacije kontroliraju 40 posto globalnog tržišta sjemena.
Utjecaj velikih američkih tvrtki također je značajan. “Velika tri” upravitelja imovinom sa sjedištem u SAD-u — BlackRock, State Street i Vanguard — upravljaju imovinom u vrijednosti od 20 bilijuna dolara, što predstavlja petinu ukupne imovine u svijetu koja se može uložiti.
Izvješće također donosi primjere kako su moćne korporacije potkopale ključne multilateralne napore usmjerene na smanjenje nejednakosti. Primjerice, inicijatva OECD-a i G20 o poreznoj suradnji nije uspjela donijeti značajne promjene, pošto će zemlje s nižim prihodima dobiti zanemarive dodatne prihode, dok su izuzeci u financijskim sektorima rezultat lobiranja bogatih zemalja. Nadalje, tijekom pandemije, farmaceutske korporacije ostvarile su goleme profite zadržavanjem monopola nad tehnologijama cjepiva protiv Covida. Unatoč pozivima na dijeljenje tehnologija, monopolističke kontrole doprinijele su povećanju broja smrtnih slučajeva u siromašnijim zemljama.
Multinacionalizam jedini spas
Konačno, privatni vjerovnici dodatno otežavaju situaciju zemljama s niskim prihodima. Više od polovice vanjskog duga zemalja s niskim i srednjim dohotkom duguje se privatnim zajmodavcima, poput hedge fondova, što prisiljava te zemlje da troše ogromne dijelove proračuna na servisiranje duga.
Oxfam zaključuje da samo multilateralizam temeljen na solidarnosti može preokrenuti ovaj trend. U izvješću se navode primjeri zemalja globalnog juga koje, kroz UN i G20, predvode borbu za pravedniji porezni sustav, ravnopravniju podjelu zdravstvenih resursa i poštene pregovore o državnim dugovima.
Behar je istaknuo važnost zajedničkih napora za postizanje pravednijeg svijeta, u kojem bi korporacije pošteno plaćale poreze, a globalno javno zdravstvo i ulaganja u ljude bili prioritet.
Evo u kojim zemljama je najveća ekonomska nejednakost među stanovništvom
