Nakon uhićenja suosnivača i izvršnog direktora Telegrama, Pavela Durova, u Francuskoj, platforma je najavila radikalne promjene u vezi s moderiranjem sadržaja i politikom privatnosti. Ove promjene prvenstveno su usmjerene na obeshrabrivanje kriminalnih aktivnosti na platformi, iako Durov tvrdi da se 99,999 posto korisnika bavi isključivo zakonitom komunikacijom. Telegram, prema njegovim riječima, ima problem s manjom skupinom korisnika — oko 0,001 posto — koja koristi platformu za ilegalne radnje, poput trgovine drogom ili dijeljenja zlostavljačkog sadržaja.
Durov je, suočen s mogućnošću dugogodišnjeg boravka u francuskim zatvorima, najavio da će Telegram, uz pravni nalog, početi predavati IP adrese i telefonske brojeve korisnika policiji. Ova odluka dolazi nakon brojnih optužbi da je platforma korištena za organiziranje kriminalnih aktivnosti i da je odbijanje suradnje sa zakonom jedan od razloga njegova uhićenja. Iako su u posljednjim tjednima poduzeti koraci za uklanjanje ilegalnog sadržaja, uključujući nadogradnju opcije pretraživanja kako bi se spriječilo prikazivanje problematičnog materijala, kritičari upozoravaju da prikrivanje sadržaja možda neće biti dovoljno za zadovoljavanje zahtjeva europskih pravosudnih tijela, koja traže potpuno uklanjanje takvog sadržaja.
Međutim, najnovije promjene pravila korištenja izazvale su zabrinutost zbog potencijalnih implikacija na slobodu govora, posebno u represivnim režimima. Mnogi korisnici, poput političkih disidenata iz Rusije, Bjelorusije i država Bliskog istoka, Telegram su do sada smatrali sigurnim kanalom za izražavanje mišljenja bez straha od progona. Istraživač Citizen Laba, John Scott-Railton, ističe da ostaje nejasno kako će Telegram odgovoriti na zahtjeve vlasti u tim zemljama, što otvara pitanje hoće li ova promjena pravila omogućiti represivnim režimima da lakše progone svoje protivnike.
Sve je bila velika ruska farsa: osnivač Telegrama je Putinov agent i obučeni propagandist?
