Nakon prave sage oko (ne)izbora Bogića Bogićevića za gradonačelnika Sarajeva, 12. travnja 2021. godine na čelo glavnog grada dolazi, do tada široj javnosti manje poznata, Benjamina Karić (SDP).
Najavljena kao gradonačelnica koja će se boriti za „prava i ravnopravnost svih građana“, na početku mandata dala je veliko obećanje – borba protiv korupcije i potpuna transparentnost u radu.
Uskoro je potpisala Sporazum o suradnji na aktivnostima prevencije i borbe protiv korupcije koji je, kako je tada objavljeno, Grad Sarajevo ranije odbijao potpisati, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.
„Rekla sam NE korupciji u Gradskoj upravi! Zahvaljujem Erduanu Kafedžiću i Eriku Larsonu ispred Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom ŽS na suradnji, učinit ću sve što mogu da osiguram potpunu transparentnost u radu Gradske uprave u skladu s europskim standardima“, izjavila je tada gradonačelnica Karić.
Žurnal će uskoro otkriti kako se navike gradonačelnice Karić, barem kada je riječ o javnim nabavkama, u nekim aspektima ne razlikuju bitno od navika njezinog prethodnika, Abdulaha Skake (SDA). Podsjetimo, zbog sumnje da je počinio određena kaznena djela dok je bio gradonačelnik, o čemu je Žurnal ranije pisao, protiv Skake je podignuta optužnica, a suđenje je u tijeku.
Vratimo se na mandat Benjamine Karić. Slično kao i u Skakinom vremenu, Grad Sarajevo je nastavio s zaključivanjem netransparentnih direktnih sporazuma.
Tako je Grad, u prva četiri mjeseca mandata gradonačelnice Karić, zaključio ukupno 47 ugovora nakon provedenih postupaka javnih nabavki, a preko 91% su činili netransparentni, direktni sporazumi!
Riječ je o postupku javne nabavke gdje se ugovorni organi mogu direktno obratiti željenom dobavljaču i zaključiti ugovor, bez obaveze da omoguće drugim tvrtkama da pošalju svoje ponude, a jedini uvjet je da vrijednost ugovora ne prelazi 6.000 KM bez PDV-a. Brojne analize pokazale su da se upravo vrsta ugovora, iako zakonita, možda i najviše zloupotrebljava.
S ovom praksom nastavljeno je i u narednim godinama. Prema do sada objavljenim podacima, Grad Sarajevo je u mandatu Benjamine Karić zaključio čak 537 direktnih sporazuma, vrijednih oko 1,75 milijuna maraka bez poreza! Procentualno, oko 86% svih zaključenih ugovora čine direktni sporazumi. Da sve bude sumnjivije, pojedinačna vrijednost značajnog broja direktnih sporazuma je točno 6.000 KM ili tek nešto manja.
Sve tajne Tvrtkovog spomenika
Možda i najviše pažnje izazvalo je postavljanje spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, što je pratilo niz kontroverznih odluka koje su se, barem na početku, pokušale sakriti od javnosti.
Sarajevo je 29. kolovoza 2023. godine, na godišnjicu Povelje Kulina bana, dočekalo s novim spomenikom – bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Spomenik prekoputa zgrade Predsjedništva BiH postavljen je tijekom noći, bez prethodne najave, bez svečanog otvaranja. Neki bi rekli više gerilski, nego dostojno i primjereno. Javnost ostaje uskraćena za informacije da li su i kakve dozvole dobivene, a Žurnal problematizira trošenje 5.800 maraka javnog novca koji je potrošen za izradu idejnog i glavnog projekta s vanjskim uređenjem spomenika, ali u naselju Pofalići, a ne ispred zgrade Predsjedništva.
Osim toga, 1.000 KM potrošeno je na nabavku usluge geodetskog snimanja lokacije u ulici Mis Irbina za potrebe natječajne procedure u cilju izrade idejnog rješenja spomenika. Ni to nije riječ o ulici u kojoj je sada postavljen spomenik kralju Tvrtku, nego o ulici koja se nalazi s druge strane zgrade Predsjedništva BiH.
Na sve to, ranije je Grad Sarajevo platio 6.000 KM izradu glavnog projekta spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kontromaniću (vanjsko uređenje).
Dok se gradonačelnica hvalila postavljenim spomenikom, uopće ne spominjući na koji način se postavio, Žurnal otkriva vrlo važne detalje.
Prvo, nikada nije dobivena suglasnost Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Drugo, zakonska mogućnost da se ova institucija zaobiđe je ipak pronađena, a tu je glavnu ulogu odigrao načelnik općine Centar Srđan Mandić. Tako dolazimo do treće ključne stvari – formalno je riječ o izložbi „Srednjovjekovna bosanska država – Kralj Tvrtko I Kotromanić“ za koju Općina Centar izdaje privremenu dozvolu za korištenje javne površine. Nakon što istekne, privremena dozvola se svaki put produži.
I tu nije kraj svim spornim detaljima u vezi s postavljenim spomenikom, jer je ugovor za izradu postamenta, odnosno podnožja kipa zaključen tek tri i pol mjeseca nakon postavljanja Tvrtkovog spomenika!
To pokazuju službeni podaci s Portala javnih nabavki, iako su iz Gradske uprave dolazile oprečne informacije. Sve ovo pratilo je poništenje ranijeg natječaja, ali i još nekoliko direktnih sporazuma koji su u vezi s projektom izrade postamenta.
I transparentni natječaji su sumnjivi
I kad je Gradska uprava provodila transparentne postupke, kao primjerice za nabavku Office 365 licenci, uvjeti u natječajnoj dokumentaciji su se postavljali tako da ih može ispuniti vjerojatno samo jedna tvrtka na tržištu, pisao je Žurnal.
Prošlogodišnjim natječajem je Grad Sarajevo, između ostalog, od ponuđača tražio i da imaju stručnjaka s Microsoftovom MVP nagradom za „Cloud tehnologije“.
Međutim, problem je što ovu nagradu, u različitim kategorijama, posjeduje tek nekoliko osoba iz BiH. Najvažnije, riječ je o nagradi, ne certifikaciji, a IT stručnjaci upozoravali su da ovakav uvjet, osim što je nesvrhishodan, ograničava konkurenciju, što se ispostavilo točnim jer je na adresu Gradske uprave stigla samo jedna ponuda, skoro identična procijenjenoj vrijednosti nabavke – tvrtke Kamer Commerce, vrijedna 93.950 KM bez PDV-a.
Diplomatska putovnica, stan, populizam…
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nedavno se opet našla u centru pažnje kada je Žurnal objavio kako posjeduje diplomatsku putovnicu, iako sama funkcija (grado)načelnika ne nosi pravo na to. Diplomatsku putovnicu je dobila sredinom 2022. godine, u vrijeme bivše ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je procijenila da je gradonačelnica Sarajeva lice od posebnog interesa za BiH.
Na samom početku mandata, pisao je portal tačno.net, na inicijativu vijećnika NIP-a, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić potpisala je ugovor s Televizijom Županije Sarajevo u vrijednosti od oko 25.000 KM za prijenos osam sjednica Gradskog vijeća. Indikativno, ugovor je potpisan Odlukom o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama čime je onemogućeno uzimanje u obzir ponuda drugih medijskih kuća za emitovanje direktnog prenosa sjednica Gradskog vijeća.
Ono što je svakako obilježilo mandat Benjamine Karić je projekt obnove fasada. Upravo u jednoj od zgrada na kojima je fasada obnovljena, Benjamina Karić kupila je – stan! Preciznije, u zgradi u Titovoj 19, u strogom centru Sarajeva. Stan je, prema medijskim natpisima, kupljen ispod tržišne cijene, te stvarna kvadratura stana iznosi 136 kvadrata, a ne 70 kako se navodi u ZK izvatku. Ova informacija važna je i zbog toga što je riječ o nacionalnom spomeniku, a dozvole za proširenje stana nisu pribavljene.
Iako je stan kupljen na teritoriju općine Centar, te unatoč tome što je gradonačelnica dala naznake da će tu i živjeti, Benjamina Karić ove godine kandidirala se za načelnicu druge općine – Novo Sarajevo.
Ipak, treba reći kako je aktualna gradonačelnica prethodnih godina stekla veliku popularnost. Značajnu ulogu u tome imale su populističke izjave, potezi, dodijeljene nagrade, a ponekad i znakovita šutnja…
