Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca (29. rujna), danas se od 10 do 12 sati održala javnozdravstvena-edukativna akcija pod nazivom “Ritam srca za ritam grada”, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Ovaj događaj su suorganizirale Hrvatska udruga za aritmije “Ritam srca”, i Grad Zagreb, uz podršku Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET).
Na glavnom zagrebačkom trgu bio je postavljen ZET-ov autobus, u kojem su stručnjaci vršili mjerenja krvnog tlaka, EKG snimanja te određivanje razine kisika u krvi svim zainteresiranim građanima.
Akcija je bila usmjerena na podizanje svijesti o važnosti zdravlja srca i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Poseban naglasak je bio stavljen na rano otkrivanja aritmija te opasnostima koje one nose ako se ne liječe pravovremeno.
‘Kako bi je ljudi prepoznali, moraju znati da aritmija postoji’
Riječ je o poremećenom srčanom ritmu, ali o aritmijama srca se generalno manje zna i piše. O tome smo nedavno pričali s predsjednicom udruge Ritam srca i kardiologinjom s KBC Rebra, Borkom Pezo.
“Najčešća aritmija je fibrilacija atrija. Ona se javlja kog svake treće osobe iznad 75. godine, a iznad 65. godine isto raste. Mi ju nazivamo i apsolutnom aritmijom. To je stanje kad srčane pretklijetke jako brzo rade, toliko brzo da se stišću srce. To je poput okretanja Zemljine kugle koje je toliko brzo da ne padamo. Frekvencija je toliko brza da ne uzrokuje srčano stiskanje”, opisala je doktorica Pezo.
“Postoji jedan dio unutar pretklijetke u kojem može nastati ugrušak kojeg se najviše bojimo. Ako smo dehidrirani, laički rečeno krv je gusta, i to pogoduje nastajanju ugruška koji nikad nije dobar. Kako bi ljudi prepoznali aritmiju moraju znati da uopće postoji. Velik broj ljudi zna za srčani, moždani, dijabetes, ali je važno znati i za ovo stanje srca”, naglašava važnost informiranja.
Josipu je sa samo godinu i pol uspostavljena teška dijagnoza: ‘Operacija mi je ostavila trajni ožiljak’
Čimbenici rizika
Nadalje objašnjava tko je u većem riziku od razvoja ovog stanja. “Budući da je cijela dijagnoza latinska ljudi to teže pamte. Ako imaju povećanu masu, dijabetes, povišen tlak ili na primjer prestanak disanja u snu, to znači da imaju povećan rizik od aritmije. Trebaju se javiti liječniku obiteljske medicine koji će snimiti EKG i vidjeti kakav je ritam srca. Ovakva aritmija se može javljati povremeno, onda treba ići na detaljniji monitoring a to je 24-satno snimanje koje može biti i dvodnevno ili trodnevno”, opisuje liječnica.
Svoje svjedočanstvo o suočavanju s ovim stanjem je u jednom kratkom filmu, opisao električar Ante koji je primijetio da nešto nije u redu s njegovim srčanim ritmom. Naime, na pametnom satu, koji između ostalog, snima i EKG, je primijetio da ima velik broj otkucaja srca.
“U razgovoru s kardiolozima shvatio sam da se i srce može poremetiti. Shvatio sam to i kroz svoju struku. Nikad prije nisam imao probleme sa srcem. Živio sam punim životom, imao sam snage kao bik. Na satu sam vidio da imam jako puno otkucaja. Nazvao sam doktoricu i odmah mi je rekla da je vjerojatno aritmija”, opisuje Ante kako mu je dijagnosticirano ovo stanje. Isprva se nadao da će se malo ‘prošvercati’, ali je vido da to nije moguće. Naime, Ante je veliki zaljubljenik u planinarenje, a kako kaže, čovjek ne može planinariti ako je ‘oštećen’.
‘Veliki je okidač – stres’
Potom je došao u Zagreb na zahvat ablacije. Kaže da je bio strpljiv, a višemjesečni je oporavak išao u dobrom smjeru. “Bolje da idem na ablacije nego da pijem tablete. Vidio sam da se samo uz tablete aritmija vraća i ponavlja. Trebalo mi je vrijeme da donesem odluku i da odem na drugu ablaciju, što mi je na kraju omogućilo da se vratim starom načinu života”, kaže ovaj strastveni planinar, a nakon obavljenog zahvata i čeveromjesečnog oporavka se vratio na mjesto koje najviše voli – planinu.
Nadalje, kardiolog dr. Dragan Simić je za Mondo objasnio da normalan broj otkucaja srca iznosi između 60 i 80 otkucaja u minuti. Međutim, kod sportaša srčani ritam može biti niži, dok neki ljudi imaju ubrzane otkucaje srca, što može ukazivati na zdravstvene probleme. Kada postoji visoka frekvencija srca, potrebno je obaviti dodatne pretrage.
Doktor Simić ističe i da je stres jedan od glavnih uzroka aritmija, osobito kod mladih ljudi koji se suočavaju s velikim životnim pritiscima. “Stres je jako veliki okidač. Imate zdravu, mladu osobu, ali zbog stresa, napetosti i velikih životnih problema dolazi u stanje u kojem se luči puno kateholamina. Srce počinje mijenjati ritam, a te aritmije nisu toliko opasne, ali su kod pacijenata vrlo simptomatični”, kaže ovaj kardiolog koji dodaje kako i visoke temperature dodatno opterećuju srce.
Najčešća zloćudna bolest današnjice: Velika je prijetnja Hrvatima, a o njoj se nedovoljno govori
KVB su vodeći uzrok smrtinosti u Hrvatskoj
Podsjetimo, u posljednjih nekoliko desetljeća su kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći uzrok smrtnosti – u 2023. godini umrlo je 19 937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih. Na globalnoj razini, ove su vrste bolesti odgovorne za oko 20.5 milijuna smrti godišnje.
Doktori naglašavaju kako svojim životnim navikama možemo itekako doprinijeti zdravlju svog srca, a preporuke uključuju sljedeće – zdravu i uravnoteženu prehranu, biti fizički aktivan i redovito vježbati, održavati primjerenu tjelesnu težinu, prestanak pušenja te testiranje važnih brojeva, uključujući vrijednost krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i indeksa tjelesne mase, izvještava HZJZ.
Komentari
