Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy ocijenio je prošle subote političko ozračje u BiH vjerojatno najlošijim od rata i optužio čelnika Republike Srpske Milorada Dodika da najavama odcjepljenja toga entiteta prijeti interesima SAD-a u BiH.
“Trenutačno se BiH suočava s možda najgorom političkom klimom od devedesetih godina prošlog stoljeća. Milorad Dodik posebno je odgovoran za ove probleme”, rekao je Murphy u Sarajevu. Pri tome je dodao kako se u BiH svakoga dana može čuti “‘zlobna, etnonacionalistička retorika” koja, kako je ustvrdio, dolazi iz svih naroda i političkih stranaka.
Za Dodika je pak ocijenio da mu je retorika “sve podlija, ksenofobična i zadrta”, dok je secesionističko djelovanje izravna prijetnja Daytonskom mirovnom sporazumu. “Plan gospodina Dodika za ‘mirno razdruživanje’ Republike Srpske od BiH opasna je fantazija, nezakonita je i predstavlja prijetnju temeljnim interesima SAD u BiH”, istaknuo je američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini.
Dodik tvrdi da entiteti imaju pravo na odcjepljenje
Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nastavio je izražavati otpor prema Zapadu tvrdeći da entiteti imaju pravo na odcjepljenje od države, usprkos protivljenju visokog predstavnika i Vijeća za provedbu mira koje se u utorak sastalo u Sarajevu.
Rusi i Srbi bi gradili nadomak hrvatske granice, nešto smjeraju: ‘Jačamo bratske spone’
Vijeće za provedbu mira (PIC), koje daje smjernice visokom međunarodnom predstavniku Christianu Schmidtu, a čine ga predstavnici vodećih zapadnih zemalja i Turske koja predstavlja Organizaciju za islamsku suradnju (OIC), je najavilo kako neće tolerirati bilo kakve poteze koji bi mogli dovesti do odcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Schmidt je izjavio na konferenciji za novinare nakon sastanka da je PIC podržao njegove smjene dužnosnika u BiH te jasno istaknuo kako neće tolerirati pokušaje odcjepljenja.
On ne priznaje legitimitet važnog tijela
Dodik je odbacio ove tvrdnje: “To je samo njihov neobavezujući stav s ciljem da nas zaplaše. Entiteti imaju pravo razdvojiti se i živjeti kao neovisne države”, izjavio je Dodik za medije u Banjoj Luci. Dodao je kako ne priznaje legitimitet Vijeća za provedbu mira, tvrdeći da to tijelo nije osnovano prema Daytonskom mirovnom sporazumu.
Dodik je kritizirao članove PIC-a nazivajući ih “društvancem bez smisla i osnove, s iskrivljenim ciljevima i samouništavajućim djelovanjem”. Također je osporio kredibilitet visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da nije imenovan na tu poziciju kao njegovi prethodnici u Vijeću sigurnosti UN-a.
U okviru Daytonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. godine, Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) određen je kao ključna organizacija za nadzor i implementaciju civilnih aspekata mira u zemlji. Visoki predstavnik djeluje u ime međunarodne zajednice s ciljem osiguranja provedbe dogovora o miru, a također koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje su prisutne i aktivne u Bosni i Hercegovini.
Je li odcjepljenje zakonski moguće?
Ustav Bosne i Hercegovine, dio Daytonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat u prosincu 1995. godine, ne sadrži odredbu koja eksplicitno dopušta ili zabranjuje provođenje referenduma.
Referendum se ne može raspisati na razini Federacije Bosne i Hercegovine niti u jednom od njenih deset kantona. Republika Srpska je referendum ugradila u svoj entitetski ustav i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi. Osim u općinama i gradovima o lokalnim pitanjima, referendum se može organizirati na razini entiteta “o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS”.
Republika Srpska ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju ni prema entitetskom ni prema državnom ustavu. Pitanje na referendumu mora biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Primjerice, krajem 2016. Republika Srpska je raspisala referendum o 9. siječnju kao Danu Republike Srpske, no Ustavni sud Bosne i Hercegovine je poništio rezultate tog referenduma kao neustavne.
Nemoguće je
Pokušaj odcjepljenja RS-a bilo bi izravno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH kojima je definiran i status dva entiteta.
Za “mirno razdruživanje” koje je Dodik u više navrata spominjao, morao bi se promijeniti Ustav BiH i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju, za što su potrebni glasovi dvije trećine zastupnika u državnom Zastupničkom domu.
Osim što bi na to trebali pristati predstavnici Bošnjaka i Hrvata, suglasna bi morala biti i međunarodna zajednica, prije svih članice Vijeća sigurnosti – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – bez čije podrške nema prijema u Ujedinjene nacije. Dakle drugim riječima taj referendum nije zakonski moguć.
Svesrpski sabor
U Beogradu je u subotu navečer vatrometom iz Parka Republike Srpske završena manifestacija nazvana “Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska”, koja je obilježila Prvi svesrpski sabor Srbije i Republike Srpske. Cilj sabora bio je jačanje odnosa, suradnje i poboljšanje položaja srpskog naroda u Republici Srpskoj i regiji.
Događaj je započeo molitvom u Hramu Svetog Save, koju je predvodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve, Porfirije. On je istaknuo važnost okupljanja za dobrobit srpskog naroda i svih koji žive s njima.
Dodik je ondje najavio referendum o neovisnosti Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Tijekom središnjeg skupa, koji su pratile folklorne izvedbe i govori Vučića i Dodika, Beograd su nadlijetali zrakoplovi Vojske Srbije, dodatno naglašavajući važnost i svečanost događaja, ali su tako prenijeli mračnu poruku o mogućoj upotrebi srbijanske vojske za postizanje osamostaljenja.
Dodikovi saveznici
Dodiku “svijeću drže” srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kao i mađarski premijer Viktor Orban. Osim toga Dodik se nalazio i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom. Međutim još je nejsano je li riječ isključivo o verbalno deklariranoj potpori ili su te države spremne i vojno pomoći Republici Srpskoj u slučaju pokušaja nasilnog odcjepljenja.
Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu: Republika Srpska može postojati samo unutar BiH
Prema službenom stavu Republike Hrvatske država se protivi bilo kakvom komadanju Bosne i Hercegovine, odnosno neovisnosti pojedinih entiteta. “Situacija u toj zemlji još nije stabilna. Ne postoji konsenzus sva tri konstitutivna naroda o budućnosti te zemlje. Daytonski ugovor je zaustavio rat, ali je očito da je riječ o dokumentu koji ne može osigurati daljnji razvoj i funkcioniranje BiH. Očito je da će se trebati ići u reforme ključnih dokumenata koji definiraju strukture i način funkcioniranja BiH”, pišu na stranici Vlade.
“Hrvatski stav je tu jasan i nedvosmislen: podržavamo suverenitet i integritet BiH, podržavamo konstitutivnost i jednakopravnost sva tri naroda, podržavamo ona rješenja koja će osigurati da institucije BiH efikasno funkcioniraju, kao i rješenja koja će osigurati europsku budućnost BiH. Nestabilna BiH može biti uzrok destabilizacije cijele jugoistočne Europe. To nije naš interes. Upravo suprotno, želimo stabilnu BiH, stabilnu regiju, jer je ta stabilnost važna i za Hrvatsku”, napisali su iz Hrvatske vlade.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.