U sjedištu blizu Pokrovska na istoku Ukrajine, vojnici Odvojene predsjedničke brigade otvoreno izražavaju nezadovoljstvo zbog nesigurnosti Washingtona oko upotrebe zapadnih projektila za napade unutar Rusije. “Kada bismo se mogli boriti s obje ruke, umjesto s jednom vezanom iza leđa, naše bi hrabre trupe imale šanse protiv jače ruske vojske,” rekao je operater napadačkog drona. Ovaj osjećaj frustracije dijele mnogi, jer sve veći broj ukrajinskih vojnika shvaća težinu situacije na fronti, piše Financial Times.
Zapovjednik bataljuna Mihailo Temper opisao je kako su se njegovi ciljevi promijenili s napredovanjem rata. “Sada je moj prioritet spasiti svoje ljude,” rekao je Temper, dodajući kako je teško zamisliti da će ukrajinske snage moći vratiti teritorij na granice iz 1991. godine, čime je istaknuo kako prvotni optimizam slabi. S druge strane, vojnici poput Jurija, zapovjednika na istočnoj bojišnici, boje se “vječnog rata”. “Sada sam za pregovore,” rekao je, izražavajući strah da bi njegov sin i unuk mogli provesti živote boreći se u sukobu koji se čini beskrajnim.
Ukrajina ulazi u jedan od najmračnijih trenutaka rata. Na istoku zemlje, ruske snage nemilosrdno napreduju, iako uz goleme gubitke. Ukrajinski vojnici bore se ne samo s neprijateljem već i s unutarnjim problemima – iscrpljenim društvom, manjkavim sustavom mobilizacije i nadolazećom zimom koja prijeti velikim nestancima struje. “Društvo je iscrpljeno,” kaže Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.
Ništa bez SAD-a
Istodobno, predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s pritiscima zapadnih saveznika da istraži opcije za sporazumno rješenje, unatoč svom skepticizmu prema spremnosti Rusije na pregovore. “Većina igrača želi deeskalaciju,” kaže jedan visoki ukrajinski dužnosnik, misleći na zapadne partnere koji su sve više zabrinuti zbog dugotrajnosti sukoba.
Bidenova administracija također osjeća teret rata. “Ova strategija više nije održiva jer gubimo rat”, upozorava Jeremy Shapiro, voditelj washingtonskog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose. “Razmišljaju o tome kako preoblikovati rat u mir”, dodaje. Situacija bi se mogla dodatno zakomplicirati pobjedom Donalda Trumpa na predstojećim američkim predsjedničkim izborima. Trump, koji je ponovno izjavio da može brzo okončati rat, mogao bi pokušati nametnuti Ukrajini nepovoljan mirovni sporazum prijeteći obustavom vojne pomoći. “Ako SAD zavrne ventil, gotovi smo”, priznaje jedan časnik iz 72. mehanizirane brigade.
Ukrajina pokušava održati nadu u oslobađanje teritorija. Tijekom ljeta, ukrajinske trupe izvele su iznenadni upad u rusku regiju Kursk, što je Zelenski opisao kao “adut za pregovore.” No, prošlotjedni posjet američkoj prijestolnici, gdje je ukrajinski predsjednik predstavio svoj “plan pobjede”, nije donio očekivane rezultate. “To nije bio trijumf. To nije bila katastrofa,” rekao je visoki ukrajinski dužnosnik. Ipak, ostala su neispunjena ključna pitanja – dopuštenje za korištenje zapadnih projektila za udare na ruski teritorij i napredak u procesu pridruživanja NATO-u.
Ljudi žele mir
Strategija Zelenskog oslanja se na oslabljivanje ruskih sposobnosti napadom na ključne vojne ciljeve unutar Rusije. “Rusiju ne treba precjenjivati”, upozorava Andris Sprūds, latvijski ministar obrane. Premda Washington i dalje oklijeva, ukrajinski dužnosnici vjeruju da bi uništavanje ruskih zapovjednih centara i skladišta moglo značajno otežati Moskvi vođenje rata i natjerati Vladimira Putina za pregovarački stol.
Iako je ukrajinski plan pobjede naišao na mješovite reakcije na Zapadu, njegovo stvarno značenje leži u pokušaju promjene ratne putanje i prisiljavanja Rusije na pregovore. “Zelenski vjeruje u to”, kaže visoki ukrajinski dužnosnik. Tijekom nedavne Opće skupštine UN-a u New Yorku, nekoliko europskih diplomata primijetilo je promjenu tona u razgovorima. “Razgovaramo sve otvorenije o tome kako će ovo završiti i čega bi se Ukrajina morala odreći,” kaže jedan diplomat.
Ukrajinsko društvo također pokazuje veći interes za pregovore. Prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, 57 posto ispitanika podržava ideju pregovora s Rusijom, dok je prošle godine taj postotak bio samo 33 posto. No, unatoč želji za mirom, većina Ukrajinaca još uvijek odbija teritorijalne ustupke. “Ljudi žele mir, ali su i protiv ustupaka. Teško ih je pomiriti,” kaže Merežko.
Opasni nacionalisti
Druge ankete pokazuju da su Ukrajinci još uvijek uvjereni u pobjedu i da će ih razočarati bilo što osim potpune pobjede na bojnom polju. Prema izvješćima, najveći izazov za predsjednika Zelenskog dolazi od radikalne nacionalističke manjine koja se protivi svakom obliku kompromisa. Neki od tih nacionalista su sada naoružani i obučeni za borbu, čime predstavljaju potencijalnu prijetnju unutarnjoj stabilnosti zemlje.
Jens Stoltenberg, donedavni glavni tajnik NATO-a, nedavno se sastao s Zelenskim tijekom Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, gdje je Ukrajina nastavila zagovarati sigurnosna jamstva od saveza. Međutim, ukrajinski dužnosnici upozoravaju na opasnost koju bi pregovori mogli donijeti unutar zemlje. “Ako uđete u bilo kakve pregovore, to bi mogao biti okidač za društvenu nestabilnost”, rekao je jedan ukrajinski dužnosnik, dodajući da predsjednik Zelenski to vrlo dobro razumije. Radikalni segment ukrajinskog društva mogao bi pregovore interpretirati kao kapitulaciju, što bi dodatno potaknulo rast krajnje desnice. Merežko kaže da desno krilo u Ukrajini predstavlja ozbiljnu prijetnju demokraciji: “Uvijek će postojati radikalni segment koji će svaki pregovor nazvati kapitulacijom.”
Prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS), podrška bilo kakvom dogovoru s Rusijom, koji bi uključivao prepuštanje okupiranih dijelova zemlje, ovisit će o dobivanju zapadnih sigurnosnih jamstava, uključujući članstvo Ukrajine u NATO-u. Jedan visoki ukrajinski dužnosnik naglašava: “Najvažnije su nam sigurnosne garancije. Ispravne. Inače to neće završiti rat; samo će pokrenuti još jedan.” Na zapadnoj strani, također, prepoznaje se važnost NATO-a kao ključnog faktora u osiguravanju mira. “Zemlja za članstvo u NATO-u jedina je igra u gradu, svi to znaju”, rekao je jedan visoki zapadni dužnosnik. Iako nitko to ne želi izgovoriti glasno, to je, kako kaže, “jedina strategija na stolu.”
Model Zapadne Njemačke
Predstojeći mjeseci bit će ključni za Ukrajinu. Dok se zima približava, a energetska infrastruktura zemlje je pod stalnim napadima, Ukrajina će se suočiti s najvećim izazovima od početka sukoba. Pitanje članstva u NATO-u i dalje je ključno, ali neće biti moguće bez trajnog prekida vatre i jasno definirane crte fronte. Zapadni diplomati spominju “model Zapadne Njemačke” kao mogući kompromis, prema kojem bi Ukrajina mogla postati članica NATO-a, a okupirani teritoriji ostati pod ruskom kontrolom do daljnjeg.
U nečemu što bi moglo biti njegovo posljednje putovanje kao predsjednika, Biden će 12. listopada predsjedati sastankom Ukrajine i njenih saveznika u Njemačkoj. Taj bi susret mogao biti prekretnica za daljnji smjer rata. “Listopad će biti vrijeme odluke,” rekao je Zelenskyy, jasno dajući do znanja da je Ukrajina spremna ponovno zatražiti dopuštenje za napade unutar Rusije u cilju završetka sukoba. “Ovo je prilika za rješenje rata,” zaključio je visoki ukrajinski dužnosnik.
VELIKA ANALIZA: Plan Zelenskog u SAD-u je propao: kakve će to imati posljedice po Ukrajinu
