Hrvatska će ostati kvalitetna i popularna turistička zemlja, a turizam će ostati temelj razvoja i egzistencije brojnog stanovništva u primorju i na kontinentu, predviđa struka, a prenosi Forbes.
Upitan kako bi hrvatski turizam mogao izgledati daleke 2074. godine ravnatelj Institua za turizam Damir Krešić je rekao:
– Očekujem razvoj novih turističkih proizvoda kao i rast kvalitete, pojavu novih motiva za putovanja, pojavu novih tržišnih segmenata, rast utjecaja tehnologije na turizam i na putovanja općenito, osobito zelenih tehnologija i umjetne inteligencije. Također očekujem demokratizaciju turizma kao društvene pojave, uključenost sve većeg broja ljudi u turizam te posljedični porast broja međunarodnih dolazaka kojih već sada, prema procjenama Svjetske turističke organizacije, ima skoro milijarda godišnje – izjavio je Krešić.
Krajnje negativni scenarij uključivao bi ekstremne posljedice klimatskih promjena, topljenje ledenjaka, porast razine i temperature mora, sve složeniju geopolitičku situaciju, koja u konačnici može dovesti i do potpunog prekida putovanja na globalnoj razini, slično kao tijekom Covid-19 pandemije. Budućnost će vjerojatno biti negdje na sredini između krajnje pozitivnog i krajnje negativnog scenarija.
– S obzirom na demografsko stanje u Europi i ubrzano starenje europskog stanovništva ne isključujem mogućnost da Hrvatska u idućih 50 godina, osim destinacije “mora i sunca“ postane “europska Florida“ – dodao je ravnatelj Instituta za turizam. A svi znaju kako je Florida u SAD-u sinonim za “postarije” ljude koji kraj svog života odluče provesti u ovoj “sunčanoj državi”.
Strukturalne promjene
– Do 2075. trebali bi značajno promijeniti trenutno nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta u korist kvalitetnog hotelskog smještaja, smanjiti sezonalnost hrvatskog turizma i razviti Hrvatsku kao cjelogodišnju turističku destinaciju.
Dodatno, trebali bi voditi bolju brigu o prostoru i prirodi kao našim najvažnijim turističkim resursima. Bilo bi poželjno smanjiti ovisnost turizma o uvoznoj radnoj snazi te se fokusirati na ravnomjerniji regionalni razvoj turizma u Hrvatskoj.
Trenutno se u Hrvatskoj 95 posto noćenja događa na 5 posto uskog obalnog pojasa, što nikako ne može biti dugoročno održivo – završava Krešić koji porez na nekretnine smatra korakom u pravom smjeru jer očekuje da će se njima smanjiti neravnoteže na tržištu nekretnin kao i apartmanizacija i betonizacija obale i da će povećati priuštivost stanovanja za mlade obitelji.
J.T.
