Pet zemalja članica Organizacije turskih država (OTS) dogovorile su zajedničku latiničnu abecedu od 34 slova za svoje jezike. Turska, Azerbajdžan, Kazahstan, Uzbekistan i Kirgistan konačno su se odlučili za abecedu nakon godina prepirki oko slova i dijakritičkih znakova. Zadovoljiti sve zahtjeve bio je težak zadatak jer tursku jezičnu obitelj čini najmanje 35 dokumentiranih jezika.
Turska, Azerbajdžan i Uzbekistan već koriste latinično pismo, kao i Kazahstan, koji se udaljava od ćirilice, ali Kirgistan još nije prešao na latinično pismo. Među Kirgizima, rasprava je još uvijek vrlo živa oko akademske i kulturološke logike iza takvog prijelaza, da ne spominjemo iritaciju koju bi to izazvalo u Kremlju, opreznom zbog gubitka bilo kakvog utjecaja u središnjoj Aziji.
Kirgistan još koristi ćirilično pismo
Jučer je Radio Azattyk citirao je Syrtbaija Musaeva, lingvista koji je predstavljao Kirgistan na sastanku OTS-a o zajedničkom pismu u Bakuu od 9. do 11. rujna, koji je rekao da je nacrt kirgiškog pisma temeljenog na latinici “spreman”, ali čeka “političku odluku “ od strane predsjednika i parlamenta. Predsjednik Kirgistana Sadyr Japarov izjavio je da bi bilo preuranjeno da ta zemlja napusti ćirilicu koju je Moskva nametnula bivšim sovjetskim republikama.
“Prerano je govoriti o prelasku kirgiskog jezika na latinicu”, rekao je Japarov. “To pitanje sada nije na stolu; razvoj državnog jezika treba se nastaviti na ćirilici.” Prije Japarovljevih primjedbi, predsjednik kirgistanskog nacionalnog povjerenstva za državni jezik i jezičnu politiku, Kanybek Osmonaliev, rekao je zakonodavnom tijelu zemlje da će, ako “zastupnici i predsjednik donesu političku odluku [da zamijene ćirilicu], kirgistanska javnost spremna, kao i znanstvenici, da će prijeći na latinično pismo.”
Musaev je kao podobnu iznio verziju kirgiške abecede koja se temelji na latinici s 28 slova. Temelji se na abecedi koju je prilagodio kirgiski lingvist i političar Kasym Tynystanov, a koristila se u Kirgistanu od 1927. do 1940. Musaev je rekao da će po njegovom mišljenju u potpunosti očuvati fonemsku strukturu kirgiskog jezika.
Sfera kulturološkog utjecaja
Nema sumnje da je ovo odraz političke i kulturološke borbe Turske i Rusije i srednjoj Aziji. Mnogi ruski političari često komentiraju u raznim medijskim kanalima, upozoravajući na daljnje smanjenje uloge Rusije u poslovima Srednje Azije. OTS postaje sve aktivniji i važniji u središnjim azijskim pitanjima, ali Kina, a ne Turska je ta koja ostvaruje velike trgovinske i investicijske dobitke u pet “stanova”.
Rasprave među turskim državama o formuliranju zajedničke latinice počele su početkom 1990-ih. Pritisak da se to učini dobio je zamah jer je Turska vidjela priliku za razvoj bližih veza sa etnički i jezično bliskim nacijama Azerbajdžanom, Kazahstanom, Kirgistanom, Turkmenistanom i Uzbekistanom u postsovjetskoj eri. “Svako slovo u predloženoj abecedi predstavlja različite foneme koji se nalaze u turskim jezicima”, stoji u izjavi objavljenoj tijekom sastanka u Bakuu.
Z. Meter: Stvara se Turski svijet! Prvi summit Organizacije turskih država
