Carles Puigdemont je zadao neobičan udarac za katalonsku policiju. Policija, Mossos d’Esquadra, dugo je bila istaknuti simbol regionalnog identiteta i samoupravnih ovlasti. Neki u njezinim redovima podržavaju Puigdemonta, bivšeg regionalnog predsjednika koji je pobjegao u Belgiju nakon neuspjelog referenduma o neovisnosti 2017. Zatim su uslijedili događaji od 8. kolovoza. Puigdemont je jasno dao do znanja da će se vratiti u Barcelonu kada regionalni parlament bude izglasavao novog predsjednika, piše Politico.
On se doista pojavio i održao govor okružen separatistima i medijima. Kako su nad njim još uvijek visjele pravne optužbe zbog referenduma, Puigdemont – javni neprijatelj broj jedan za španjolske unioniste – trebao je biti uhićen. Umjesto toga, nestao je, bježeći iz Španjolske kroz Francusku i natrag u svoj dom u Waterloou, nedaleko Bruxellesa. Umjesto da ga uhite, članovi katalonske policije, Mossosa pomogli su mu da pobjegne.
Eduard Sallent, glavni povjerenik snaga, priznao je da je to bio “vrlo težak dan za Mossos” i rekao da časnici koji su pomogli Puigdemontu da pobjegne – njih trojica su odmah uhićena zbog navodne umiješanosti – “nisu zaslužili nositi našu uniformu”. Odred se suočio s kritikama iz cijelog političkog spektra. Novine lijevog centra El País upozorile su da će se “sramota još dugo držati dosijea ove policije” i da su se pojavile sumnje o mogućem dosluhu s Puigdemontom. Godine 2017., dok je još bio katalonski predsjednik, Puigdemont je hvalio Mossos jer nisu “samo u službi vlade, već i u službi naroda, ljudi koji čine našu zemlju”.
Katalonski stručnjak za komunikacije i politički komentator Carles Fernández rekao je da Puigdemontova eskapada znači da je Mossos “propustio priliku da se ponašaju kao demokratska, moderna i razumna policija”.
Znak regionalne moći
Mossos d’Esquadra (puno i službeno ime je Policia de la Generalitat de Catalunya) stvorena je početkom 1980-ih, kao dio dogovora da se Kataloniji dodijeli veća regionalna autonomija. Ovlasti su se proširile sredinom 1990-ih kako bi preuzeo gotovo sve glavne policijske dužnosti u Kataloniji osim kontrole granica i putovnica. Uz Baskiju, to je jedina regija koja ima svoje snage s takvim ovlastima. “Posjedovanje Mossosa bilo je iznimno važno za Kataloniju, bila je to prilika da imamo vlastitu modernu policiju”, rekao je Francesc-Marc Álvaro, član parlamenta Katalonske republikanske ljevice (ERC), koja se zalaže za neovisnost. Rekao je da su te snage ključni element posebnog identiteta regije, kako za nacionaliste tako i za unioniste.
Taj je status naglašen u kolovozu 2017., kada su teroristi ubili 16 ljudi u Barceloni i gradu Cambrilsu, izbacivši Mossos u središte pozornosti. U danima nakon toga, policajci su ubili šest terorista, a postalo je uobičajeno da ljudi na ulici plješću kad policija prođe. Neki Katalonci stavljaju cvijeće na patrolna vozila u znak zahvalnosti.
Najviši časnik u to vrijeme, Josep Lluís Trapero, postao je narodni heroj za mnoge Katalonce, koji su se divili njegovom samouvjerenom ponašanju i inzistiranju na govoru na katalonskom na konferencijama za tisak. Bio je toliko popularan da mu se lice počelo pojavljivati na majicama. Tjednima nakon terorističkih napada, Trapero i njegove snage suočili su se s sasvim drugačijom vrstom testa kada je katalonska vlada — u to vrijeme na čelu s Puigdemontom — organizirala kontroverzni referendum o neovisnosti. Policajci iz cijele Španjolske raspoređeni su da uguše pobunu, često silom.
Uloga katalonske policije nakon referenduma
Mossosi su, međutim, zauzeli relativno nepristran pristup, što je dovelo do toga da su ih mnogi nacionalisti vidjeli kao potencijalnu silu neovisne države. To je neizbježno izazvalo bijes Madrida, s optužbama da Mossosi pristaju na pokret za neovisnost (uz pojavljivanje starog videa koji prikazuje Trapera kako pjeva na zabavi s Puigdemontom i drugim vodećim nacionalističkim ličnostima). Ipak, iako je Traperu 2020. godine suđeno za pobunu i neposluh, čini se da se distancirao od secesionističkog cilja inzistirajući na tome da bi uhitio Puigdemonta 2017. da mu je to naređeno. Nakon toga je vlast iz Madrida pojačala kontrolu nad katalonskom policijom.
“Mossosi su od policije kojoj španjolska država nije mogla vjerovati postali policija kojoj pokret za neovisnost nije mogao vjerovati”, rekao je Oriol Bartomeus s Instituta za političke i društvene znanosti (ICPS) na Autonomnom sveučilištu u Barceloni za Politico i dodao: “Oni se stalno moraju baviti pitanjem: jeste li vi prava katalonska policija koja predstavlja katalonsku patriotsku stvar ili ćete biti ‘marioneta španjolske države’? Možda je to područje u kojem Mossoi moraju djelovati najpažljivije”.
U međuvremenu, posljednjih godina dolazi so očigledne podjele unutar vodstva ovih snaga od 18 000 ljudi, koje je barem djelomično potaknuo ovaj politički hod po užetu.
Filmski manevar: Vođa katalonskih separatista izazvao pomutnju pa izbjegao u drugu zemlju
