Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg otvoreno je priznao kako su Zapad i NATO trebali brže i odlučnije djelovati kada je riječ o vojnim potporama Ukrajini, i to mnogo prije ruske invazije. “Ako postoji nešto zbog čega na neki način žalim i što sad vidim mnogo jasnije, jest da smo Ukrajini trebali pružiti mnogo veću vojnu potporu puno ranije”, rekao je, naglašavajući da se oružje i napredniji sustavi obrane trebali dostaviti prije početka rata. Stoltenberg priznaje svoju ulogu u tim odlukama: “Preuzimam svoj dio odgovornosti,” dodao je, naglašavajući kako bi rano slanje naprednog oružja možda moglo čak i spriječiti rusku invaziju.
Opisujući situaciju prije invazije, Stoltenberg se prisjetio kako je slanje oružja Ukrajini bilo velika politička rasprava. “Većina saveznika je bila protiv toga, bojali su se posljedica”, rekao je, no naglasio je kako je NATO sada ponosan na svoju potporu, premda bi “bila velika prednost da je počela ranije”. U ovoj refleksiji, Stoltenberg jasno ocrtava značajnu promjenu u stavovima saveza, prelazeći crvene linije koje je postavila Rusija, bez kojih, smatra, NATO ne bi mogao osigurati obranu Ukrajine.
Stoltenberg povlači paralelu između ruskih prijetnji i šire opasnosti koju Moskva predstavlja za Europu. Dok Rusija i dalje prijeti NATO-u i Ukrajini, Stoltenberg ne skriva svoje uvjerenje da su mnoge od tih prijetnji blef. “Ako Putin želi eskalirati s upotrebom oružja za masovno uništenje, može stvoriti sve izgovore koji su mu potrebni”, rekao je.
Njegovo promišljanje nije samo retrospektivno – Stoltenberg i dalje naglašava značaj NATO-ove uloge u oblikovanju budućnosti Europe. Na pitanje o tome kako vidi završetak sukoba, Stoltenberg priznaje da će nakon američkih izbora vjerojatno doći do “novog zamaha” u potrazi za rješenjem, iako ne očekuje da će to značiti predaju. Prema njemu, NATO i saveznici moraju stvoriti uvjete koji će Ukrajini omogućiti prihvatljivo rješenje sukoba, ali bez odustajanja od svojih načela. U tom kontekstu Stoltenberg koristi povijesne paralele, poput usporedbe s Finskom koja je nakon sukoba sa Sovjetskim Savezom 1939. zadržala svoju neovisnost, iako je morala prepustiti dio teritorija.
Nadalje, Stoltenberg naglašava kako je potrebno promišljeno upravljati načinima na koje NATO može pomoći Ukrajini, uz izbjegavanje direktnog sukoba s Rusijom. Na pitanje o eventualnoj zoni zabrane leta koju je Kijev zahtijevao, Stoltenberg je jasan: “Stvarnost je takva da sam od početka formulirao pristup NATO-a: podržavati Ukrajinu, ali ne biti dio sukoba”. Iako priznaje kako su Ukrajinci podnijeli nevjerojatne gubitke, NATO ne može direktno intervenirati na način koji bi doveo do širenja rata.
Unatoč izazovima, Stoltenberg ostaje čvrst u svojoj predanosti obrani NATO-vih načela i saveznika. Ipak, svjestan je da NATO mora učiniti više. Premda su saveznici povećali svoje obrambene proračune, on napominje kako to “nije dovoljno”. Podaci pokazuju da Europa još uvijek zaostaje za Rusijom u pogledu vojnih sposobnosti, posebno kada je riječ o brojnosti vojnika i dostupnosti oružja. Stoltenberg upozorava da bi, ako saveznici žele ispuniti svoja obećanja, obrambeni proračuni trebali nadmašiti trenutnih dva posto BDP-a, što sugerira mogućnost novih investicija u obranu NATO zemalja.
Teške memorije
Dok Stoltenberg naglašava svoju ulogu u jačanju europske obrane, ne zaobilazi ni neke od najtežih trenutaka svog mandata. Povlačenje NATO-a iz Afganistana 2021. godine ostavilo je trajne posljedice, kako na međunarodnu reputaciju saveza, tako i na Stoltenberga osobno. Priznaje da je to bio trenutak u kojem je osjećao osobnu odgovornost, posebno nakon što je mnogo puta obećavao afganistanskim ženama i novinarima da NATO neće napustiti zemlju sve dok ne bude uvjeren da je Afganistan sposoban obraniti se od talibana. Sjetno priznaje kako su ta obećanja prekršena.
No, možda je najznačajniji izazov s kojim se Stoltenberg suočio bio rad s tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, kojeg mnogi vide kao prijetnju NATO-u zbog njegovih kritika saveza i prijetnji da će povući SAD iz NATO-a ako saveznici ne povećaju svoje obrambene proračune. Stoltenberg se prisjeća kako je u trenutku Trumpova dolaska na vlast odlučio da je najbolji način suočavanja s njim bio “angažirati se” i pokušati pronaći zajednički jezik, unatoč razlikama. Stoltenberg je uspio uvjeriti Trumpa da NATO-ov opstanak ovisi o jedinstvu saveznika, što se pokazalo presudnim za budućnost saveza.
Trumpova prijetnja dosegnula je vrhunac na NATO summitu 2018. godine, kada su mnogi saveznici mislili da bi NATO mogao doživjeti kolaps. Ipak, Stoltenbergova vještina diplomacije omogućila je da se kriza izbjegne, a saveznici su se obvezali povećati svoje obrambene proračune. Do 2023. godine 23 saveznika su ispunila NATO-ovu smjernicu o trošenju 2% BDP-a na obranu, što Stoltenberg vidi kao pozitivan iskorak, iako naglašava da “to nije dovoljno” za održavanje dugoročne sigurnosti Europe.
Biden mu htio zvati suprugu
S obzirom na sve izazove s kojima se suočavao tijekom svog mandata, Stoltenberg se pripremao za završetak svoje karijere, planirajući povratak u Norvešku kao guverner središnje banke. No, produženje mandata zatražio je američki predsjednik Joe Biden, što je Stoltenberga dovelo do toga da ponovno odgodi svoje osobne planove zbog sukoba u Ukrajini. Prema njemu, teško je odbiti takav zahtjev kada sjediš u Ovalnom uredu s predsjednikom SAD-a, što ga je navelo da prihvati još jedno produženje svog mandata, unatoč njegovim prijašnjim planovima.
Odluka o produljenju mandata nije bila lagana ni za Stoltenberga ni za njegovu obitelj. Prisjeća se kako mu je Biden ponudio da nazove njegovu suprugu Ingrid kako bi izgladio situaciju. “Ponudio se da je nazove”, kaže Stoltenberg kroz smijeh. “Ali nije”. Ipak, ostaje činjenica da će nakon ovog produženja mandata Stoltenberg konačno napustiti poziciju glavnog tajnika NATO-a, dok ga na toj funkciji zamjenjuje bivši nizozemski premijer Mark Rutte.
Dok Stoltenberg razmišlja o svom nasljedniku i budućnosti NATO-a, ostaje jasan u svom uvjerenju da je ključna zadaća saveza osigurati mir i sigurnost svojih članica, piše Financial Times.
Stoltenberg smatra da bi i ‘krnja’ Ukrajina mogla ući u NATO
