Pakistanske vlasti su u petak upotrijebile suzavac kako bi rastjerale prosvjednike koji su se okupili u Islamabadu tražeći oslobađanje bivšeg premijera Imrana Khana te iskazujući podršku nacionalnom pravosuđu. Khan, 71-godišnji bivši kriket igrač i političar, zatvoren je u zatvoru Adiala u Rawalpindiju više od godinu dana, a prosvjed je organiziran na njegov poziv. Naime, Khan je putem svog računa na platformi X pozvao građane da nastave s mirnim prosvjedima te najavio veće okupljanje u Lahoreu, u Minar-i-Pakistanu, poručujući da je borba za “istinsku slobodu” u odlučujućoj fazi. “Allahovom milošću pobjeđujemo u ovoj bitci”, istaknuo je u svojoj poruci.
Kako bi spriječile prosvjede, vlasti su obustavile mobilne i internetske usluge u velikom dijelu Islamabada i susjednog Rawalpindija. “Postupci su u tijeku gdje god postoji pokušaj ozljeđivanja policije ili oštećenja imovine”, izjavio je glavni inspektor policije Islamabada, Syed Ali Nasir Rizvi, potvrđujući da je već uhićeno oko 30 prosvjednika.
Kada su članovi Khanove stranke Tehreek-e-Insafa (PTI), predvođeni guvernerom pokrajine Khyber Pakhtunkhwa Ali Aminom Gandapurom, krenuli prema trgu D-Chowk, ministar unutarnjih poslova Mohsin Naqvi rekao je da nikome neće biti dopušteno kršiti zakon i oštetiti imovinu u ime prosvjeda. Također je upozorio Gandapura da razmotri posljedice svojih postupaka, sugerirajući da bi trebao staviti interese Pakistana ispred političkih ciljeva.
🇵🇰 Pakistan locks down capital as jailed ex-PM Khan calls for protests
Khan’s supporters were trying to march on Islamabad, defying a ban on rallies imposed this week by the national government of Prime Minister Shehbaz Sharif.
Pakistan is tense
— Lord Bebo (@MyLordBebo) October 4, 2024
Nestanak sestara
Gandapur, odlučan u svom naumu, predvodio je karavanu vozila koja je krenula iz Peshawara prema Islamabadu, unatoč blokadama na cestama. Video snimci na društvenim mrežama prikazuju karavanu opremljenu alatima za uklanjanje prepreka. PTI-ovi zastupnici su upozorili na moguće odmazde ukoliko ih se spriječi u dolasku na prosvjed.
S dolaskom večeri, napetost je rasla, a sukobi između policije i prosvjednika su eskalirali. Policija je upotrijebila suzavac kako bi rastjerala okupljene koji su bacali kamenje na policijske službenike.
Tijekom prosvjeda, dvije Khanove sestre, Aleema Khan i Uzma Khan, uspjele su stići do D-Chowka prije nego što ih je policija uhitila i odvela na nepoznatu lokaciju. Prema izvješćima Geo TV-a, njihove sudbine ostaju nejasne.
🇵🇰 Arrest of Aleema Khan, sister of jailed former Prime Minister Imran Khan, from site of a protest by his PTI party against proposed constitutional amendments
They’re claiming down, to prevent Khan’s influence and return to power.
pic.twitter.com/1xmUD3NV1b https://t.co/hJNwP1mjls
— Lord Bebo (@MyLordBebo) October 4, 2024
Uhićenje za uhićenjem
No, kako bismo bolje shvatili trenutnu situaciju u Pakistanu, potrebno je zagledati malo u prošlost. Naime, Khan je u kolovozu prošle godine. uhićen u svojoj rezidenciji u Lahoreu, nakon što je osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu u slučaju korupcije. Osuda, koja je izrečena u odsutnosti, također je zabranila Khanu obnašanje političke dužnosti sljedećih pet godina. Inače, ova bivša međunarodna zvijezda kriketa, sedmi je bivši pakistanski premijer koji je uhićen tijekom posljednjih desetljeća. Također, nijedan premijer u povijesti ove zemlje nije uspio završiti svoj petogodišnji mandat, kako je propisano ustavom zemlje.
Ovo je bilo Khanovo drugo uhićenje 2023. godine nakon što ga je pakistanska antikorupcijska agencija privela u vezi s drugim slučajem. Tada je Khan negirao krivnju i pušten je uz jamčevinu u roku od nekoliko dana. Ali to nije zaustavilo masovne prosvjede koji su izbili nakon njegova tadašnjeg uhićenja, nakon čega su vlasti pritvorile tisuće članova PTI-ja i njihove vođe. Mnogi od njih su bili poslani na suđenje na vojnom sudu pod optužbom za napad na vojne objekte i spomenike, što je odluka koja je izazvala bijes skupina za ljudska prava.
Što se tiče drugog uhićenja, izborno povjerenstvo je optužilo Khana da je zlorabio svoju premijersku dužnost od 2018. do 2022. za nezakonitu kupnju i prodaju darova u državnom vlasništvu koji su primljeni tijekom posjeta inozemstvu u vrijednosti većoj od 500.000 dolara. Darovi su navodno uključivali sedam skupocjenih satova, od čega šest Rolexa. Najskuplji je bio “Master Graff Limited Edition” procijenjen na 300.000 dolara. Kasnije su neki vladini dužnosnici ustvrdili da su ih Khanovi pomoćnici prodali u Dubaiju. Khan je tvrdio da je legalno kupio predmete i negirao je krivnju.
Pobjednik iz zatvora
U unaprijed snimljenoj poruci objavljenoj nakon njegova drugog uhićenja, bivši premijer pozvao je svoje sljedbenike da ostanu mirni i provedu mirne prosvjede. “Moje uhićenje je bilo očekivano i snimio sam ovu poruku prije uhićenja … Želim da moji stranački radnici ostanu mirni, postojani i jaki”, rekao je u video izjavi objavljenoj na društvenim mrežama.
Otkako je smijenjen s vlasti izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu u travnju 2022., Khan je dobio više od 150 pravnih slučajeva, uključujući nekoliko pod optužbama za korupciju, terorizam i poticanje ljudi na nasilje zbog smrtonosnih prosvjeda u svibnju u kojima su njegovi sljedbenici napadali državnu i vojnu imovinu diljem zemlje. Dugo je upozoravao da će biti uhićen kako bi ga spriječili da sudjeluje na izborima koji su se trebali održati prije kraja godine. Ministrica informiranja Maryam Aurangzeb zanijekala je da Khanovo uhićenje ima bilo kakve veze s nadolazećim izborima i rekla da mu je pružena svaka prilika da se brani od optužbi za prikrivanje imovine.
Zanimljivo, PTI je na tim izborima bio relativni pobjednik, osvojivši 97 od 265 parlamentarnih mjesta. Vojni establišment je momentalno prokazan za namještanje u korist Khanovih suparnika iz PML-N-a, kako bi vođa PTI-ja ostao izvan izborne utrke. Skupine promatrača i članovi međunarodne zajednice, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europsku uniju, izrazili su svoju zabrinutost oko pravednosti izbora, dok su mainstream mediji osudili izbore kao “lažne”. Na kraju je, u veljači, PML-N zajedno s manjinskim partnerima uspio oformiti vladu.
Dear World,
Watch/listen to it for yourself as Ex Prime Minister and leader of Pakistan’s largest political party Chairman #ImranKhan exposes of an alleged plan orchestrated to kill him. He prays to the Chief Justice of #Pakistan to ensure his security…!!! pic.twitter.com/4iv2MhL4Dv
— Pak Lawyers Forum (@PLF_Officials) March 22, 2023
Kontroverzna nota
Nije trebalo proći dugo da zatočeni Khan optuži Washington za tajnu operacije instaliranja aktualnog pakistanskog režima, kako bi spriječili njegov povratak. A razlog zašto američki establišment nije sklon karizmatičnom Pakistancu bi mogle biti njegove “antizapadne” izjave, poput sljedeće: “Podržali smo NATO u njihovom ratu protiv terorizma … 80000 Pakistanaca je umrlo … Je li nam EU zahvalila što smo im pomogli? … Krivili su nas za poraz u Afganistanu. Što mislite o nama, da smo vaši robovi? Da ćemo učiniti sve što kažete? … Pakistan će ostati neutralan i surađivati s onima koji žele kraj rata u Ukrajini. EU izaslanici su napisali pismo u kojem nas traže da osudimo Rusiju. Želim ih pitati jesu li poslali takvo pismo i Indiji?”
Upravo je ovdje iskazana Khanova želja za pakistanskom suverenošću i neutralnošću ono što je ponajviše isprovociralo Bijelu kuću. Stoga, kako bi takvo što osujetili, 7. ožujka 2022. se Donald Lu, pomoćnik američkog državnog tajnika za južnu Aziju i središnju Aziju, sastao s Asadom Majeedom Khanom, pakistanskim veleposlanikom u SAD-u. Veleposlanik je odmah nakon toga odaslao pismo svojoj prijestolnici, prenijevši Luovo upozorenje da je premijer Imran Khan prijetio američko-pakistanskim odnosima zbog Khanove “agresivno neutralne pozicije” u odnosu na Rusiju i Ukrajinu.
Veleposlanikova bilješka (zapravo diplomatska nota) citirala je pomoćnika državnog tajnika Lua kako slijedi: “Mislim da će, ako izglasavanje nepovjerenja premijeru uspije, u Washingtonu sve biti oprošteno (Pakistanu) jer se na posjet Rusiji gleda kao na odluku od strane premijera. U suprotnom, mislim da će biti teško ići dalje.” Već sljedećeg dana članovi parlamenta poduzeli su proceduralne korake za svrgavanje premijera Khana.
Kriketašev izbačaj
Dana 27. ožujka, premijer Khan je mahao dotičnom notom, poručivši svojim sljedbenicima i javnosti da ga SAD želi srušiti. Dva tjedna nakon, 10. travnja, Khan je zbačen s dužnosti jer se parlament pristao povinuti prijetnji Washingtona. Danas, što je apsolutno apsurdno i tragično, Khan čami u zatvoru dijelom zbog optužbi za špijunažu, povezanih s njegovim otkrivanjem ove diplomatske note.
Khanovu administraciju je potom naslijedila nedemokratski izabrana vlada, koja je onda u kolovozu potpisala “sigurnosni pakt” s američkom vojskom. Naime, Khan je prethodno odbio dopustiti američke vojne baze u Pakistanu, jer je rekao da bi one služile za napade na Afganistan, na što on “nikada ne bi pristao”.
“Tajne operacije promjene režima, poput ove američke u Pakistanu, očigledno su nezakonite prema međunarodnom pravu (osobito Doktrini neintervencije, kako je izraženo na primjer u Rezoluciji 2625 Opće skupštine UN-a, 1970.) i predstavljaju možda najveću prijetnju svijetu mir, budući da duboko destabiliziraju nacije i često dovode do ratova i drugih građanskih nereda. UN bi ih, stoga, trebao istražiti i razotkriti, kako u interesu njihovog poništavanja, tako i u interesu njihovog sprječavanja u budućnosti”, sugerira američki ekonomist, politički analitičar, direktor Centra za održivi razvoj na Sveučilištu Columbia i predsjednik UN-ove mreže rješenja za održivi razvoj Jeffrey Sachs.
Nezaustavljive promjene režima
Profesor dalje objašnjava kako je “Vijeće sigurnosti UN-a posebno zaduženo, prema članku 24. Povelje UN-a, s primarnom odgovornošću za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti”. “U slučajevima Pakistana i Bangladeša, Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi tražiti izravno svjedočenje premijera Khana … kako bi procijenilo dokaze je li SAD imao ulogu u (njegovom) rušenju … (Khana bi) UN trebao zaštititi zbog svjedočenja, kako bi (ga) zaštitio od bilo kakve odmazde koja bi mogla uslijediti nakon (njegovog) poštenog iznošenja činjenica. (Njegovo) svjedočenje može se uzeti putem videokonferencije, ako je potrebno, s obzirom na tragično trajno zatvaranje premijera Khana”, navodi Sachs.
Dodaje kako bi SAD mogao upotrijebiti svoj veto u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi spriječio takvu istragu. “U tom slučaju, Opća skupština UN-a može uzeti u obzir to pitanje, prema Rezoluciji UN-a A/RES/76/, koja dopušta Općoj skupštini UN-a da razmotri pitanje blokirano vetom u Vijeću sigurnosti UN-a. Pitanja koja su u pitanju tada bi mogla procijeniti sve članice UN-a. Istinitost umiješanosti SAD-a u nedavne promjene režima u Pakistanu i Bangladešu tada bi se mogla objektivno analizirati i prosuđivati na temelju dokaza, a ne na temelju pukih tvrdnji i poricanja”, ukazuje čovjek kojega je Time dva puta uvrstio među 100 najutjecajnijih svjetskih vođa.
Za kraj, Sachs napominje da je SAD sudjelovao u najmanje 64 tajne operacije promjene režima u razdoblju 1947.-1989., prema dokumentiranom istraživanju Lindseya O’Rourkea, profesora političkih znanosti na Bostonskom koledžu. Profesor navodi kako njegova zemlja i dalje sudjeluje u operacijama promjene režima “sa šokantnom učestalošću” do danas, rušeći vlade u svim dijelovima svijeta. “Pusta je želja da će se SAD sam pridržavati međunarodnog prava, ali nije pusta želja da svjetska zajednica, koja dugo pati od američkih operacija promjene režima, zahtijeva njihov kraj u Ujedinjenim narodima”, poručuje Sachs.
Sud u Pakistanu suspendirao zatvorsku kaznu bivšem premijeru Imranu Khanu
