Geoglifi su golemi ‘crteži‘ stvoreni na tlu sušnih krajolika, uklanjanjem ili izmjenom kamenja i zemlje. U čuvenoj pustinji Atacama u Čileu, ove figure, koje predstavljaju životinje, ljudska bića i predmete, isklesali su autohtoni narodi prije više od 3000 godina. Ova impresivna umjetnička djela sačuvana su tisućljećima, čineći Atacamu neprocjenjivim područjem za arheologiju kulturne baštine Južne Amerike.
Povjesničari i arheolozi ih nazivaju Naskanskim linijama, a protežu se u dužinu više od 80 km između gradova Nazca i Palpa, oko 400 km južno od glavnog grada Lime.
Sama pustinja, pokrajina, linije kao i kultura kojoj se linije pripisuju dobili su ime po narodu Nazca koji je živio na ovim prostorima između 500. pr. Kr. i 650. godine. Ove linije i geoglifi u Nazci i Pampas de Jumaniju su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine na području Amerika 1994. godine, kao jedna od najvećih misterija arheologije zbog svoje brojnosti, odlika, veličine i kontinuiteta, a za koje se vjeruje kako su imale obrednu astronomsku ulogu.
Njihovo očuvanje bilo je iznenađujuće unatoč ekstremnim klimatskim uvjetima mjesta, a mogu se vidjeti samo iz zraka ili s obližnjih uzvisina.
Dakle, prvoklasna povijesna baština. Međutim, ta činjenica je potpuno nevažna tzv. Motorsport turistima koji posljednjih godina pohode pustinju Atacama i njihovim rekreacijskim aktivnostima na motociklima, quadovima, pick-upovima, terencima što je ugrozilo očuvanje ovih drevnih zaštićenih geoglifa. Ne znajući povijesnu i kulturnu vrijednost figura, mnogi turisti na vozilima jure pustinjom Atacama, ostavljajući duboke tragove na tlu. Ovi tragovi guma prolaze kroz geoglife, nepovratno uništavajući dio nasljeđa predaka koji je trajao tisućljećima.
Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Čileu pokazuje da je od 2009. godine reli Dakar pretvorio sjever Čilea u svoju pozornicu. S teškim vozilima i motociklima koji velikom brzinom prelaze pustinju Atacama, oni utječu na štetu nanesenu arheološkoj baštini regije. Ostaci drevnih civilizacija izmijenjeni su ili uništeni natjecanjem, a da ti utjecaji nisu u potpunosti uzeti u obzir u planiranju događaja, javlja El Pais koji otkriva ia izvješća Nacionalnog vijeća za spomenike otkrivaju da su između 2009. i 2011. uništena 283 arheološka nalazišta, 58,2 posto registriranih.
Geoglifi, ceste Inka i druga povijesna mjesta ozbiljno su ugroženi dok se manifestacija održavala na tom području. Unatoč naporima da se iscrtaju rute, natjecatelji često pomiču granice u svojoj potrazi za pobjedom, uzrokujući nepopravljivu štetu.
Geoglifi naime nisu vidljivi s razine tla. Da biste vidjeli ta arheološka čuda, poput, na primjer, linija Nazca, moraju se promatrati iz zraka. Iz tog razloga, dronovi su bili temeljni za poznavanje stvarnog uništenja. Slike snimljene ovim uređajima otkrivaju razoran utjecaj motociklističkih aktivnosti. Ožiljci koje su ostavila vozila jasno su vidljivi, a u nekim slučajevima uništili su cijele dijelove figura.
Unatoč pritužbama i pozivima na pažnju, vlasti još nisu uspjele provesti učinkovite mjere za zaustavljanje nereguliranog prometa vozila na geoglifima, što ugrožava njihovo buduće očuvanje. Luis Pérez Reyes, ravnatelj Regionalnog muzeja u Iquiqueu, izrazio je duboku zabrinutost zbog uništavanja ovih mjesta baštine. Vjeruje da je nedostatak regulacije i svijesti omogućio da ova kulturna katastrofa nastavi napredovati.
Pérez, koji je od djetinjstva razvio duboku ljubav prema geoglifima, kaže da je njihovo trenutno stanje “tragedija” i upozorava na hitnu potrebu za poduzimanjem snažnijih mjera.
Svake godine stotine terenskih trkača iz raznih dijelova svijeta okupljaju se u pustinji Atacama kako bi se natjecali u utrkama motocikala, terenaca, quadova i buggyja. Tragovi guma označeni su u pijesku, a dio tih krhkih tisućljetnih tragova nestaje bez mogućnosti restauracije.
Unatoč pritužbama Regionalnog muzeja Iquiquea i raznih konzervatorskih organizacija, šteta na geoglifima se nastavlja. Luis Pérez žali zbog nedjelovanja vlasti unatoč iznesenim dokazima, uključujući fotografije i videozapise vozila. Srećom, ovaj problem postaje prepoznat i neki od najprestižnijih medija na svijetu, poput čileanskog izdanja El Paísa ili New York Timesa, osuđuju situaciju. Sad su vlasti na potezu…
