Hrvatska obrtnička komora će od 10. do 12. listopada u Zadru okupiti hrvatske ribare, zakonodavce i ostale nacionalne aktere bitne za ovaj sektor.
A o čemu će se ovdje raspravljati?
Rasprave će obuhvaćati teme poput pregleda stanja u hrvatskom i lokalnom ribarstvu i marikulturi, inspekcijskog nadzora u ribarstvu, ali i novitete poput izvješća te pregleda mogućnosti financiranja u sektoru iz EU fondova, koje će okupljenima predstaviti Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Osim toga predavanja će obrađivati utjecaj klimatskih promjena na biologiju mora, dekarbonizaciju i zelenu tranziciju malog priobalnog ribarstva kroz EU fond te brojna druga pitanja.
Koliko se obrta u Hrvatskoj uopće bavi ribarstvom?
Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj u rujnu 2024. godine djelatnošću ribarstva bavilo se 2.392 obrta. Broj obrta koji se bave djelatnostima ribarstva, ribolova i morskog ribolova, akvakulture i morske akvakulture u odnosu na rujan prethodne godine smanjio se za 4 obrta ili 0,17 %, a u odnosu na prethodni mjesec povećao se za 2 obrta ili 0,08 %.
– Nažalost, ribari imaju i puno izazova. Živjeti od mora je samo po sebi surovo i važan segment hrvatskog gospodarstva, ali i naše tradicije i kulture. Ozbiljno shvaćamo svoju obavezu i odgovornost – zastupati interese naših ribara – te ćemo i prilikom ovog Susreta, kao i svake godine, formulirati i uputiti zahtjeve za unapređenje struke nadležnim tijelima i intenzivno raditi na njihovom provođenju – kaže predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan.
J.T.
