Ako Donald Trump pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD-u, učinit će stav EU o sukobu nevažnim, tvrdi mađarski premijer
Europska unija mora djelovati sada kako bi riješila ukrajinski sukob ili će je SAD proglasiti nevažnom, upozorio je mađarski premijer. Viktor Orban je predvidio da će se republikanski kandidat Donald Trump, pobijedi li na američkim predsjedničkim izborima 5. studenoga, početi nositi s krizom i prije nego što preuzme dužnost.
Bivši američki predsjednik više je puta tvrdio da će, ako bude izabran, uvjeriti Kijev i Moskvu da postignu diplomatsko rješenje “unutar 24 sata.” Njegov protukandidat, JD Vance, sugerirao je da bi Trump vjerojatno zamrznuo sukob duž trenutne crte bojišnice i ponudio Rusiji jamstvo da Ukrajina neće ući u NATO.
Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Strasbourgu u utorak, Orban je rekao da ako Trump pobijedi svoju demokratsku suparnicu Kamalu Harris, “neće čekati ceremoniju inauguracije… kako bi uspostavio mir” u Ukrajini.
Adut “djelovat će odmah, tako da mi kao europski čelnici nemamo vremena za gubljenje, jer ne bi prošla dva ili tri mjeseca, koliko obično imamo između izbora i inauguracije novog predsjednika,” rekao je Orban.
Pozvao je europske čelnike da “Reagirajte najprije intelektualno, filozofski, zatim strateški, a zatim na razini akcije što je prije moguće.”
Mađarski premijer također je rekao kako mu je drago što će se čelnici EU-a okupiti na neformalnom summitu u Budimpešti 7. studenoga, opisujući događaj kao dobru priliku za raspravu o mogućim načinima izlaska iz ukrajinskog sukoba.
Orban je također ukazao na vanjskopolitičke razlike između sadašnje demokratske administracije i Trumpovog tima te je priznao da navija za kandidata GOP-a.
Za razliku od mnogih država članica EU-a, Mađarska već dugo poziva na diplomatsko rješenje sukoba i čvrsto se protivi isporuci oružja Ukrajini.
Prošli je mjesec mađarski premijer ustvrdio kako sve veći broj zemalja EU-a naginje napuštanju svojih “za rat” stav i “želio bih se pridružiti kampu mira.”
Prema dužnosniku, to je bila Mađarska “započeo ovu ideju jer smo potaknuli veliku raspravu u Europi.”
“Bez mirovne misije takva rasprava ne bi ni započela i svi bi i dalje pričali samo o ratu”, Orban je naglasio. Nakon što je Budimpešta u lipnju preuzela rotirajuće predsjedanje EU-om, mađarski premijer posjetio je Kijev, Moskvu, Peking i Washington u sklopu svog “mirovne misije”. Inicijativa je u to vrijeme izazvala bijes dužnosnika EU u Bruxellesu.
Prema Orbanu, “Ovaj rat očito nema rješenja na bojnom polju… Mora se tražiti sporazum.”
Ranije u rujnu ustvrdio je da bi se Ukrajina i Rusija prvo trebale dogovoriti o prekidu vatre prije izrade detaljnog mirovnog plana.
Nakon sastanka s ukrajinskim čelnikom Vladimirom Zelenskim krajem prošlog mjeseca, Trump je rekao novinarima da nije “promijenjen sa stajališta da oboje želimo vidjeti ovaj kraj i oboje želimo vidjeti sklapanje poštenog dogovora.” Udvostručio je svoje obećanje da će “dobiti (sukob u Ukrajini) riješeno vrlo brzo.”
Posljednji mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine propali su u proljeće 2022., unatoč tome što su strane unaprijed odobrile predloženi mirovni sporazum. Prema riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i ukrajinskih i američkih dužnosnika, Zapad “naručeno” Kijev će se povući iz pregovora. Također je tvrdio da je Kijev prvobitno pristao transformirati Ukrajinu u neutralnu zemlju i ograničiti veličinu svoje vojske.
Moskva je od tada u brojnim prilikama izrazila spremnost da diplomatski riješi sukob, inzistirajući, međutim, da Kijev prihvati “teritorijalna stvarnost” Rusije koja kontrolira Narodne Republike Donjeck i Lugansk, kao i regije Herson i Zaporožje te Krim.
