Otkako je Ukrajina pokrenula munjevit upad duboko u ruski teritorij početkom kolovoza, Jan, lokalni stanovnik u gradu Kursku, volontira na lokalnoj točki za isporuku, pomaže u distribuciji odjeće i posteljina. “Broj ljudi koji svaki tjedan pristižu na punktove humanitarne pomoći raste”, rekao je Jan za ukrajinski portal The Kyiv Independent.
“Sada, s dolaskom hladnog vremena, potreba za toplom odjećom i toplom posteljinom postala je vrlo hitna, dok paketi hrane i higijenski proizvodi ostaju važni”, dodao je. Već dva mjeseca ukrajinske trupe kontroliraju desetke naselja u ruskom pograničnom području, a izbjeglice nastavljaju pritjecati u glavni grad provincije Kursk dok se nastavljaju žestoke borbe na zapadu regije.
Ofenziva Kursk, koja dolazi dok Ukrajina sve više napada vojnu imovinu unutar Rusije, pokazala je sposobnost Kijeva da unese novi faktor u ratu. Ipak, neki analitičari upozoravaju da ova smjela taktika, umjesto da predstavljaju trn u oku Kremlju, samo potpiruje ratnu podršku u pogođenim ruskim regijama. “Logika da će pokušaj ciljanja ruskog društva i učiniti život u zemlji nepodnošljivim okrenuti Ruse protiv Kremlja je pogrešna. Zapravo, što se situacija više čini prijetećom, oni će više stajati uz državu”, rekla je Tatjana Stanovaja, analitičar Carnegie Russia Euroazijskog centra.
Ciljevi upada u Kursk?
Početkom listopada ruske su snage zauzele grad Vuhledar u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti. Gubitak strateškog grada, koji je nosio teret teških borbi više od dvije godine, simbolizira sporo, ali oštro napredovanje ruskih snaga na istoku Ukrajine. Upad u Kursk bio je pokušaj Kijeva da ispravi taj zamah, odvlačeći ruske snage s istoka zemlje i podižući moral diljem Ukrajine. Također je trebalo pokazati zapadnim podupirateljima Ukrajine da ruske “crvene linije” nisu poduprte djelovanjem Moskve, potencijalno pomažući Kijevu da dobije dopuštenje da udari dublje na ruski teritorij projektilima zapadne proizvodnje.
“Ono što je učinio jest da je našim partnerima pokazao za što smo sposobni. Također smo pokazali globalnom jugu da (ruski predsjednik Vladimir) Putin, koji tvrdi da ima sve pod kontrolom, zapravo nema”, rekao je predsjednik Zelenski o upadu u regiju Kurska za The New Yorker.
No, analitičarka Stanovaja tvrdi da ova ukrajinska taktika ima jednu veliku nuspojavu – rusko se stanovništvo navikava na rat i želi da se on nastavi dok se ne postigne neka vrsta pobjede. Što pobjeda točno znači za njih, rijetko je jasno. “Jedan od najznačajnijih ishoda napada na Kursk mogao bi biti jačanje protuukrajinskih i protuzapadnih osjećaja, što bi zauzvrat moglo povećati potporu Putinu i produžiti rat”, napisala je u izvješću za R.Politik. U srpnju, nade u brzi završetak sukoba među Rusima bilo je na rekordnih 58% stanovništva. Nakon ofenzive na Kursk, ta se brojka smanjila na 49%, prema ruskom ispitivaču javnog mnijenja Levada centru, koji se smatra realtivno autonomnim od uplitanja vlade.
Rusi žele da im se vojno vrati pristup domu
“Nakon 10 godina koliko traje ovaj rat, uključujući dvije i pol godine rata punog razmjera, ljudi postaju umorni”, rekao je Oleksandr Merezeko, predsjednik ukrajinskog odbora za vanjske poslove, za Kyiv Independent. “Unatoč tome, nemamo druge mogućnosti nego nastaviti se boriti i ustrajati. Ovo je rat iscrpljivanja, a da bismo preživjeli i pobijedili, moramo nadživjeti neprijatelja. To je jedini način”, dodao je Merezeko.
Stanovnici pograničnih regija koji su razgovarali s Kyiv Independentom pod uvjetima anonimnosti pokazali su izoštreni bijes prema Ukrajini i veću želju među nekima da se vojno okonča rat. U Kursku, gdje su deseci tisuća izbjeglica stigli od početka kolovoza, mnogi vjeruju da bi dugotrajni rat mogao biti jedini način da se njihov život konačno vrati u normalu.
“(Ljudi) krive ukrajinsku vojsku i njenu vladu, vjerujući da su zbog njihovih postupaka oni raseljeni”, rekao je volonter Jan. “Oni se žele vratiti kući. Priznaju da je to moguće samo ako se vojnim putem oslobode teritorije na kojima su živjeli”, dodao je. “Invazija Kurske oblasti i napadi na Belgorodsku oblast politički čine te regije najviše militarističkim, ultradomoljubnim i protuukrajinskim”, rekao je sociolog Aleksej Gusev.
Priča odvjetnika koji nije htio u rat
Prije dvije godine, ubrzo nakon što je Kremlj najavio akciju dodatne mobilizacije, odvjetnik iz Kurska koji je razgovarao s Kyiv Independentom napustio je Rusiju zbog straha da bi mogao biti pozvan u borbu. Vidio je malo razloga zašto bi bio prisiljen boriti se u ratu izvan granica Rusije, pogotovo u ratu kojeg nije podržavao. Otkako se vratio u Rusiju, odvjetnik sada priznaje da je upad Kurska otežao izbjegavanje rata. “Vjerovao sam da moju zemlju ne treba braniti, čak ni kao netko tko je odslužio vojni rok i obećao da će braniti svoju zemlju. Ali sada, iako je to mali dio moje zemlje, to je ipak dio moje zemlje koji je napadnut”, rekao je. “Sada je teško reći što ljudi misle o mirovnim pregovorima. Po mom mišljenju, ljudi samo žele da se ruski teritorij vrati Rusiji. To je minimum”, dodao je.
Kursk je udar na mirovne planove, teško stanje za Ukrajince u Donbasu, Rusija povećava snage u Ukrajini
