Milanović je ‘častio’ migrante vlakovima, a sad je došlo do velikog preokreta

Europska migracijska kriza 2015. označava masovni priljev stanovnika iz afričkih i azijskih zemalja u države Europske unije. Isprva su migranti dolazili iz ratom zahvaćenih područja, prvenstveno Iraka i Sirije, pogođenih usponom Islamske Države. Međutim, ubrzo su im se pridružili i ekonomski migranti iz drugih siromašnih azijskih i afričkih država.

Kriza je započela kao rezultat uspona Islamske Države i pogoršanja odnosa na Bliskom istoku, što je dodatno destabiliziralo gospodarstva tih regija. Većina izbjeglica i ekonomskih migranata dolazila je iz pretežno muslimanskih zemalja Zapadne Azije, Pakistana i subsaharske Afrike, a među njima su bili uglavnom suniti i šijiti, ali i manjine poput kršćana i jazida.

Prema podacima Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, od siječnja 2016. najbrojniji su bili migranti iz Sirije, Afganistana, Nigerije i Iraka. U svega nekoliko mjeseci u Hrvatsku je tako došlo preko 200 tisuća migranata.

Turbulentna vremena

Dolazak migranata za mnoge je predstavljalo niz problema, a jedan od prvih bila je epidemiološka situacija. Tijekom srpanjskih vrućina u Srbiji se javila zabrinutost zbog mogućih zaraza koje bi ilegalni imigranti mogli donijeti, dok takva bojazan u Hrvatskoj nije bila prisutna. Srpski epidemiolozi upozoravali su da migranti, koji u velikom broju prolaze kroz zemlju prema Mađarskoj, mogu prenijeti opasne bolesti poput dječje paralize, malarije, ptičje gripe i virusa Zapadnog Nila.

U Hrvatskoj su stručnjaci tvrdili da takve opasnosti nema, ali su ostali oprezni. U Hrvatskoj, ilegalni prelaznici granice nisu redovito pregledavani, osim ako nisu imali vidljive ozljede ili nisu sami zatražili liječničku pomoć, te su tada vođeni u najbližu zdravstvenu ustanovu, prema hrvatskoj Wikipediji.

Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti nalaže zdravstveni nadzor nad osobama koje dolaze iz zemalja s malarijom, kolerom, virusnim hemoragijskim groznicama i sličnim bolestima, kao i nad tražiteljima azila, azilantima te osobama pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom. Policajci teško mogu prepoznati zarazne bolesti, stoga postoji rizik od zaraze tijekom kontakta s migrantima. Policijski službenici prilikom pregleda koriste zaštitne rukavice, a po potrebi i maske te su pripremljena jednokratna zaštitna odijela. Hrvatski zavod za javno zdravstvo daje detaljne upute za postupanje u slučaju pojave rijetkih zaraznih bolesti.

Zanimljiv potez bračnog para Milanović prije poraza Hrvatske: ‘Stigla je zabrana’

Prijetio rizik od zaraznih bolesti

Češki predsjednik Miloš Zeman i bivši poljski premijer Jaroslaw Kaczynski upozorili su na opasnost od zaraznih bolesti koje migranti donose u Europu. Istaknuli su pojavu bolesti poput kolere na grčkim otocima, dizenterije u Beču, te raznih parazita koji bi mogli biti opasni za europsko stanovništvo. Zeman je naglasio važnost temeljitih zdravstvenih pregleda bez diskriminacije ljudi.

Krizni stožer hrvatskog Ministarstva zdravstva, u obavijesti od 16. rujna 2015., procijenio je rizik od zaraznih bolesti na temelju epidemiološke situacije Svjetske zdravstvene organizacije. Zemlje iz kojih dolazi najveći broj migranata, poput Sirije, Afganistana i Eritreje, nose rizik od bolesti kao što su trbušni tifus, malarija, leishmanijaza, ospice, meningitisi, tuberkuloza i druge. Zbog dugog i teškog puta migranata, moguće su i akutne dijarealne i respiratorne bolesti koje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, pa je Ministarstvo izdalo smjernice za postupanje s migrantima.

Europska komisija se protivila gradnji zidova na granicama članica EU. Međutim, neke zemlje poput Njemačke i Austrije zahtijevaju od tranzitnih država da pojačaju kontrolu svojih granica. To se može postići povećanjem nadzora kroz dodatne policijske i vojne resurse ili postavljanjem prepreka kako bi se smanjila potreba za dodatnim osobljem.

Bili smo ‘koridor’

Hrvatski premijer Zoran Milanović izabrao je treću opciju – korištenje Hrvatske kao tranzitnog koridora, povremeno blokiranje međudržavnog prometa sa Srbijom i slanje migranata u susjedne zemlje, Mađarsku i Sloveniju, s dogovorom ili bez njega. Ovakav pristup izazvao je kritike susjednih zemalja, a Slovenija je u listopadu 2015. izravno osudila hrvatsku politiku, navodeći da je Hrvatska odgovorna za narušavanje dogovorenog sustava prihvaćanja izbjeglica.

“Očigledno je da svaki dan puno ljudi dalje iz Turske prelazi u Grčku. Očigledno je da je Grčka prva članica Unije i Schengena koja ne funkcionira nikako. Očigledno je da ljudi dolaze s grčkih otoka na grčko kopno. Očigledno je da s grčkog kopna prelaze u Makedoniju. Očigledno je da bez ikakvog nadzora putuju kroz Srbiju dolinom Morave i da im se to naplaćuje.

Očigledno je da skreću na zapad i ulaze u Hrvatsku. Očigledno je da smo 5 do 6 tisuća ljudi zadržali na drugoj strani u Srbiji i isto tako očigledno je da to nije rješenje – dakle, mi ćemo ih puštati i slat ćemo ih prema Sloveniji. Očigledno je da je do prije četiri dana Mađarska propuštala i Austrija sve propuštala, a sad navodno to više nije tako. Ali dok se ovaj problem ne riješi u Grčkoj i Turskoj ljudi će i dalje nadirati, prolazit će jer nema načina ni da ih Slovenija ni Austrija, pa ni Hrvatska zadrže bez fizičkih barijera, bez zidova. To je tako jasno. Ponovit ću, Hrvatska može sagradit zid”, govorio je 2015. godine, tada hrvatski premijer Zoran Milanović.

Mijenja se jedan od važnijih zakona u državi: ‘Bit će prilagođen sadašnjem vremenu’

Ismijavao je ideju zida

“Zadnje od zadnjih rješenja je da Hrvatska sagradi zid na tom kratkom potezu zelene granice. To je kad maknete šume i močvare nekoliko desetaka kilometara, to ne želimo raditi, to može svaka budala napraviti. To je ružno, to je krivo, a Hrvatskoj tehnički i provedbeno ništa, čas posla, par tjedana.

Pitao sam na Europskom vijeću želite li da Hrvatska to napravi i oni su rekli ne, a vidjeli ste što je Berlin poručio Mađarskoj. To je najjasnija poruka Budimpešti i njihovim potrčkalima u Hrvatskoj kako razmišlja najveća i najhumanija sila. Naravno, državništvo je teret. Lako je biti sitni seoski bukač, bajati o kršćanstvu I islamu, ali kad je situacija kojom treba upravljati onda je to teže. Imamo apsolutno sve pod kontrolom i činimo sve da naši ljudi budu mirni i sigurni i da im ovo ne utječe na dnevnu rutinu. I zasada je tako i ostat će tako. Slovenija ima 700 kilometara, organizirana je država i vjerujem da su danas shvatili što je u njihovom interesu i što trebaju raditi”, komentirao je tada mogućnost izrade ograde oko Hrvatske.

Reakcije pojedinih zemalja na priljev migranata, poput podizanja ograda i zatvaranja granica, dovele su do kratkotrajnog narušavanja međudržavnih odnosa između Srbije i Mađarske, Hrvatske i Srbije te Hrvatske i Mađarske. To se očitovalo privremenim otežavanjem ili onemogućavanjem prolaska osoba koje zakonito prelaze granicu na graničnim prijelazima Horgoš (između Srbije i Mađarske) i diljem granice između Srbije i Hrvatske. Ove mjere rezultirale su privremenim “carinskim ratom” između Srbije i Hrvatske.

Velika promjena u stajalištu

Zoran Milanović slagao se s najvažnijom osobom u EU kada su u pitanju migracije, a to je bila – Angela Merkel. Merkel je kritizirala odluke Mađarske, pa čak i jednostrane poteze poput zatvaranja granica na balkanskoj ruti i uvođenje gornjih granica za migrante kako je to učinila Austrija, pisao je Jutarnji.

Ipak, godinama kasnije, Milanović je predsjednik Republike Hrvatske, a njegov se stav uvelike promijenio za razliku od 2015. godine.

“Hrvatska je danas suočena i s problemom migracija. Ali, danas to nisu migranti kao 2015. godine kada smo imali human i otvoren, ali i kalkuliran pristup tom problemu, kada sam i sam kao premijer gledao kako da tim ljudima pomognemo, a sebe kao državu ne ugrozimo. Danas je sve drukčije jer sada ovdje dolaze migranti s računicom i želeći uzeti samo socijalnu pomoć.

Da, treba zaštiti one koji bježe od progona, rata ili genocida, međutim, danas migranti ne bježe zbog toga. Ti ljudi su protupravno ovdje i kao takvi trebaju biti tretirani. Budimo i dalje prema njima pošteni i sućutni, ali ne budimo bedaci. Hrvatska granica je sveta, za nju se u ratu ginulo, ljudi su se dizali na otpor, brigade su se formirale – da bi se znalo što je naše. Pomozimo kome je potrebno, ali prije svega štitimo hrvatske ljude!”, objavio je u ožujku ove godine na svojem Facebook profilu.

U svega nekoliko godina mišljenje Zorana Milanovića uvelike se promijenilo. Postavlja se pitanje je li to zbog situacije i posla kojeg sada obavlja ili činjenica, posljedica i informacija koje pristižu iz Europe godinama kasnije.