Mađarska naftna i plinska kompanija MOL suočava se s jednogodišnjim kašnjenjem u provedbi projekta vrijednog 500 milijuna dolara, koji ima za cilj diversificirati izvore sirove nafte i smanjiti oslanjanje na rusku naftu, prenosi Reuters.
Prema revidiranim planovima, MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj moći će prerađivati naftu koja ne dolazi iz Rusije tek krajem 2026. godine, umjesto početkom iste godine, kako je ranije planirano.
Prema riječima Viktora Sverle, potpredsjednika MOL-a, tvrtka ulaže značajna sredstva kako bi se prilagodila novim izvorima nafte. „Naš cilj je omogućiti da do kraja 2026. godine naše rafinerije budu u potpunosti sposobne za obradu nafte koja ne dolazi iz Urala“, rekao je Sverla.
Trenutno, MOL koristi sirovu naftu iz ruskog naftovoda Družba, koji je ključan za opskrbu Mađarske, Slovačke i Češke, zemalja bez izlaza na more. Te su zemlje dobile privremeno izuzeće od embarga Europske unije na rusku sirovu naftu uvedenog 2022. godine. Unatoč naporima za smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti, MOL i dalje namjerava zadržati Rusiju kao jednog od svojih dobavljača. „Naftovod Družba ostaje vitalan za naše poslovanje, i želimo osigurati stabilnu i raznoliku opskrbu koja uključuje i rusku i nerusku naftu“, dodao je Sverla.
Problemi s kapacitetom naftovoda Adria
Iako Mađarska koristi i pomorsku naftu koja dolazi iz hrvatskog naftovoda Adria, nesuglasice oko kapaciteta i cijena koje naplaćuje Janaf, operater naftovoda, prisilile su MOL da nastavi s uvozom nafte iz Rusije. Zbog tih problema, kompanija nije uspjela u potpunosti preusmjeriti opskrbu na alternativne izvore.
Istovremeno, Ukrajina već duže vrijeme poziva europske zemlje da prekinu kupovati rusku naftu, ističući kako taj novac pomaže financiranju rata protiv Ukrajine. U lipnju ove godine, Kijev je uveo sankcije ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil, čime je blokirao tranzit sirove nafte kroz naftovod Družba, koji prolazi kroz ukrajinski teritorij.
Sankcije su posebno pogodile Mađarsku i Slovačku, koje su među najovisnijima o ruskoj nafti. Iako su obje zemlje kasnije uspjele osigurati daljnju opskrbu uz pomoć posrednika, sankcije su naglasile krhkost europske energetske strategije u odnosu na Rusiju. MOL, stoga, balansira između potrebe za diversifikacijom izvora nafte i održavanja opskrbnih lanaca koji uključuju ruske resurse.
Također, pitanje naftnih sankcija dodatno komplicira dugoročne energetske odnose između europskih zemalja i Ukrajine, što stavlja dodatni pritisak na tvrtke poput MOL-a da brzo prilagode svoju strategiju opskrbe.
Mađarska i Hrvatska žele proširiti Jadranski naftovod
