Ovog ponedjeljka je poljska agencija za nabavu oružja najavila da je stiglo dvanaest samohodnih haubica K9A1 iz Južne Koreje, čime je ukupan broj ovih jedinica u službi Poljskih oružanih snaga porastao na 108. Ova nova isporuka označava važan korak za Poljska u jačanju svojih topničkih sposobnosti i učvršćivanju suradnje s južnokorejskom tvrtkom Hanwha Aerospace.
Ova je isporuka dio ugovora vrijednog 2,5 milijarde dolara potpisanog u kolovozu 2022. između Poljske i Hanwha Aerospace za ukupno čak 212 topničkih sustava K9, uključujući streljivo, rezervne dijelove, obuku i logističku podršku. Potpuna isporuka očekuje se do 2026. Poljska je također potpisala drugi ugovor 2023. godine vrijedan 2,6 milijardi dolara za dodatnih 152 haubica, uključujući 146 haubica K9PL posebno prilagođenih poljskim zahtjevima. Dakle. Poljska će do 2027. imati oko 360 samohodnih haubica iz obitelji K9. Hoće je Južna Koreja stići ispoštovati ovaj rok, ostaje za vidjeti.
Najprodavanija samohodna haubica na svijetu
Dok osnovni K9A1 već ima napredak u inercijalnoj navigaciji i kontroli vatre, K9PL stvoren za poljsku vojsku ima integrirane poljske podsustve, kao što su FONET komunikacijski sustav i TOPAZ sustav kontrole vatre iz WB Grupe, osiguravajući potpunu interoperabilnost s poljskim snagama. Ova prilagođena verzija također ima koristi od ojačanog oklopa i lokalno proizvedenih komponenti, u skladu s poljskom politikom što većeg tehnološkog suvereniteta.
K9A1 je nadograđena verzija K9 Thunder 155 mm samohodne haubice. Južnokorejske novine JoongAng Ilbo pišu da je od 2000 do 2022, njihova samohodna haubica K9 držala čak 52% svjetske prodaje samohodnih haubica.
K9A1 je opremljen topom od 155 mm sposobnim pružiti preciznu vatrenu potporu na udaljenostima do 55 kilometara kada se koriste projektili potpomognuti vlastitim pogonom, uz brzinu paljbe od šest metaka u minuti. K9PL također može podržati niz kompatibilnih bojevih glava, što mu omogućuje prilagodbu različitim profilima misija ovisno o taktičkim potrebama. Izgrađen na šasiji na gusjenicama, K9PL nudi izvrsnu pokretljivost na svim terenima, a pokreće ga motor od 1000 konjskih snaga koji mu omogućuje postizanje brzine od 67 km/h i rad unutar dometa od približno 360 kilometara s jednim spremnikom.
Dodatno, K9PL je opremljen ojačanim oklopom za povećanu zaštitu od balističkih prijetnji i šrapnela, kao i aktivnim obrambenim sustavima za suzbijanje protutenkovskih projektila. Također uključuje ažuriranu inercijalnu navigaciju i sustav kontrole paljbe, koji poboljšava preciznost zajedno s poluautomatskim sustavom punjenja koji povećava brzinu paljbe.
Robusno topništvo
Odluka Poljske da nabavi značajan broj samohodnih haubica K9 ukorijenjena je u njezinoj strateškoj potrebi da ojača svoje topničke sposobnosti usred pojačanih regionalnih napetosti. Kao zemlja na prvoj liniji istočnog krila NATO-a s velikom istočnom granicom, Poljska smatra snažnu topničku sposobnost ključnom za odvraćanje i brzi odgovor. Odluka da se oboruža samohodnim haubicama govori o tome da Poljska želi mobilan, fleksibilan i brz odgovor.
Jačanjem svog topništva, Poljska usvaja sličan pristup obrani poput Južne Koreje, koja ulaže u robusnu kopnenu artiljeriju. U usporedbi s drugim europskim zemljama, Poljska se danas ističe svojom predanošću izgradnji jedne od najvećih i najmodernijih topničkih snaga na kontinentu. Nabavkom samohodnih haubica K9 već je nadmašila moderne topničke kapacitete nekoliko većih europskih država. Francuska, na primjer, ima oko 77 samohodnih topova CAESAR, dok Njemačka ima približno stotinjak Panzerhaubitze 2000, iako obje zemlje također ulažu u projekte modernizacije.
Jedna velika slabost
No, najveća slabost poljskog topništva ostaje slaba domaća proizvodnja granata. Stotine modernih haubica ne znače ništa kada ponestane streljiva. Poljska se kontinuirano oslanja na sastavljanje topničkog streljiva od komponenti iz inozemstva. To ograničava poljske tvrtke na proizvodnju 30.000-40.000 topničkih granata godišnje, dok ruska vojska tu količinu potroši u samo nekoliko dana.
U svjetlu mogućeg dugotrajnog vojnog sukoba, ovo je ključan problem, pogotovo jer je Poljska već prebacila većinu svojih rezervi streljiva u Ukrajinu. Poljski PGZ je u prosincu 2023. potpisao ugovor o proizvodnji i isporuci 300 000 komada topničkog streljiva 155 mm. Implementacija je predviđena za 2024. – 2029., s procijenjenom vrijednošću od 2,6 milijardi eura. Ovaj ugovor dio je plana koji uključuje trošenje 470 milijuna eura za izgradnju proizvodnih kapaciteta i dodatnih 2,8 milijardi eura za proizvodnju oko 800 000 granata. Prema Pawełu Poncyljuszu, izvršnom direktoru Polska Amunicja, do 2028. poljski kapacitet za proizvodnju streljiva od 155 mm premašit će 100 000 jedinica godišnje. Ovo će također označiti točku u kojoj će se streljivo u potpunosti proizvoditi u Poljskoj bez ikakvih ograničenja oko licenciranja. Za postizanje tog cilja planira se izgraditi tvornica u Donjoj Šleziji. Veliko razočarenje bila je odluka Europske komisije da dodijeli 500 milijuna eura europskim obrambenim tvrtkama za povećanje proizvodnje topničkog streljiva, pri čemu je samo jedna poljska tvrtka Dezamet, dio koncerna Polska Grupa Zbrojeniowa dobila oko EUR 2,1 milijun iz ovog fonda, piše European Security & Defence.
Poljska se naglo naoružava
Dok Poljska ima velikih problema sa streljivom, ona prednjači u smislu integracije svojih podsustava, s opremom kao što su FONET komunikacija i sustavi za upravljanje paljbom TOPAZ, čime jača svoju tehnološku autonomiju i interoperabilnost. Za usporedbu, većina drugih europskih zemalja uvelike se oslanja na uvezene podsustave, posebno za zapovjedne i komunikacijske sustave. Konačno, s ugovorima koji su u tijeku za nabavu 360 sustava K9 do 2027., Poljska bi trebala imati najveću snagu samohodnih topničkih snaga u Europi, uz vojne sile poput Rusije (koja ipak daleko prednjači po broju samohodnih haubica, pretežito iz sovjetske ere) i Turske, pozicionirajući zemlju kao ključnog igrača za kopnenu obranu unutar NATO-a i Europske unije.
U srpnju 2024. poljski zamjenik ministra nacionalne obrane Paweł Bejda izjavio je da je njegov “san” da se obrambeni proračun Poljske poveća na 5% BDP-a zemlje. Prema službenim statistikama, Poljska već sada troši 4% svog BDP-a na obranu čime je među državama koje najviše troše na vojsku u odnosu na BDP. Ovakav skok je naglo dogodio nakon ruskog napada na Ukrajinu. Naime, poljsko ministarstvo obrane je još krajem 2022. procijenilo da postoji značajan rizik od rata s Rusijom u idućih 3-10 godina. Upravo rat u Ukrajini i neumorno iscrpljivanje neprijatelja pokazuje koliku važnost imaju samohodne haubice koje se neumorno koriste, rezervni dijelovi i dovoljna količina streljiva.
Poljska se nastavlja naoružavati do zuba: Nabavlja skoro 2000 američkih projektila
