Kineska vojska započela je novu rundu ratnih vježbi s brodovima i zrakoplovima u blizini Tajvana, samo nekoliko dana nakon što je samoupravni demokratski otok obilježio svoj Nacionalni dan. Svibanjska inauguracija tajvanskog predsjednika Laija bila je povod za pokretanje novih velikih kineskih vojnih vježbi pod nazivom Joint Sword 2024A, koje su Kina opisala kao najveće do sada.
U kombiniranim operacijama zračnih, pomorskih i raketnih snaga, kineska vojska simulirala je blokadu Tajvana, okružujući ga sa svih strana. Podsjetimo, Tajvan je u nedjelju izvijestio da grupa brodova uz kineski nosač zrakoplova plovi prema jugu otoka.
Sada smo svjedoci nastavka tih vježbi, pod nazivom Joint Sword 2024B koje su započele u ponedjeljak, a fokusiraju se na borbene operacije u “svim vremenskim uvjetima”, navodi se u kineskom izvještaju, iako su vremenski uvjeti ovoga tjedna u Tajvanskom tjesnacu zapravo povoljni. Prema informacijama za BBC, tajvansko ministarstvo obrane objavilo je snimke svoje vojske koja se aktivno priprema za obranu, uključujući postavljanje lansirnih sustava protuzračne obrane i vojnih brodova. Ministarstvo je također naglasilo da će pratiti kineske prijetnje, ali će izbjegavati bilo kakvu eskalaciju sukoba.
Od 2022. godine, kineske vojne operacije usmjerene na Tajvan bilježe konstantan porast, osobito kroz učestale prelaske središnje linije u Tajvanskom tjesnacu. Ove akcije služe kao signal, ne samo prema Tajvanu i njegovim saveznicima, već i prema kineskoj javnosti – prenosi CNN.
Vojne vježbe kao sredstvo zastrašivanja
Kineska narodnooslobodilačka vojska (PLA) ovim vojnim vježbama šalje jasnu poruku Tajvanu i međunarodnoj zajednici. Peking je više puta ponovio svoje obećanje da će, ukoliko bude potrebno, “ponovno ujediniti” Tajvan s kopnom, pa čak i upotrebom sile. Ovaj plan Kineska komunistička partija namjerava ostvariti prije stote obljetnice svog osnutka 2049. godine.
Iako je potpuna invazija na Tajvan opcija kojoj bi se Kina mogla pribjeći, takav bi potez bio krajnje rizičan za Kinesku komunističku partiju. Troškovi u ljudskim životima i potencijalne ekonomske posljedice za globalno gospodarstvo čine ovu opciju posljednjim utočištem. Još jedno ključno pitanje ostaje nejasno: koliko bi daleko Sjedinjene Američke Države bile spremne ići u obrani Tajvana?
Predsjednik Tajvana, William Lai, oglasio se ovim povodom, ističući kako tajvanska vojska i obalna straža ostaju na svojim pozicijama, spremni braniti zemlju od kineskih prijetnji. Lai je optužio Peking za pokušaj narušavanja regionalnog mira i stabilnosti te naglasio da će Tajvan braniti svoj demokratski sustav i nacionalnu sigurnost od vanjskih prijetnji. Njegov ured ranije je pozvao Kinu da se “suzdrži od vojnih provokacija”.
Kina tvrdi kako su ove vojne vježbe izravni odgovor na Laiov govor u kojem je obećao da će se suprotstaviti svakom pokušaju uspostave kineske kontrole nad Tajvanom. Analitičari bliski kineskoj vladi ističu kako ove vježbe služe kao “snažna poruka” tajvanskom vodstvu. Kineski profesor Zhang Chi sa Sveučilišta nacionalne obrane Kineske narodnooslobodilačke vojske izjavio je da što više “separatisti” provociraju, to će Kina snažnije reagirati, pojačavajući pritisak na Tajvan.
Unatoč eskalaciji napetosti, tajvanske civilne službe, uključujući zračni i lučki promet, nastavljaju funkcionirati normalno. Tajvanski saveznici, posebno Sjedinjene Američke Države, pažljivo prate razvoj situacije, dok Kina i dalje tvrdi da Tajvan smatra odcijepljenom pokrajinom koja mora biti vraćena pod njezinu kontrolu.
Zaoštrava se oko Tajvana: Kineski nosač i tajvanski odgovor vojnim vježbama
