Novi glavni tajnik NATO saveza, koji je nedavno na toj dužnosti zamijenio Jensa Stoltenberga, Mark Rutte, u ponedjeljak je boravio u svom prvom posjetu ukrajinskoj misiji saveza u vojnoj bazi u Wiesbadenu, u Njemačkoj, koja će preuzeti dužnost koordinacija vojne pomoći iz SAD-a.
Tom je prigodom dao intervju za britanski Reuters i njemački javni radio Hessicher Rundfunk i kazao kako se NATO neće uplašiti ruskih prijetnji, već će nastaviti svoju snažnu potporu Kijevu.
“Poruka (ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu) je da ćemo nastaviti, da ćemo učiniti što je potrebno kako bismo bili sigurni da on neće postići svoje, da će Ukrajina prevladati,” – rekao je bivši nizozemski premijer a sadašnji glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza.
Održao govor u američkoj bazi
Inače, Rutte je održao i govor u američkoj bazi Clay, u kojoj se nalazi sjedište nove misije, nazvane NATO-ova sigurnosna pomoć i obuka za Ukrajinu (NSATU), koja će postupno preuzeti koordinaciju zapadne vojne pomoći Kijevu.
Taj se potez mnogi smatraju pokušajem da se zaštiti mehanizam pomoći od mogućeg povratka kritičara NATO-a Donalda Trumpa u Bijelu kuću nakon američkih izbora koji se održavaju 5. studenog ove godine. Diplomati, međutim, priznaju da bi primopredaja koordinacije vojne pomoći NATO-u mogla imati ograničen učinak s obzirom na to da su SAD dominantna sila NATO-a i da Ukrajini isporučuje većinu oružja.
Rutte se u ponedjeljak obratio savezničkim snagama iz više od desetak zemalja koje već rade na misiji koja će se, u kasnijoj fazi, preseliti u obližnji hangar i biti dopunjena od strane ukrajinskih trupa.
Poljska će postaviti HIMARS-e blizu ruske eksklave Kalinjingrad
Boje se ruskih raketa u Kalinjingradu
Očekuje se da će NSATU imati ukupnu snagu od oko 700 pripadnika, uključujući snage stacionirane u vojnom stožeru NATO-a SHAPE u Belgiji i u logističkim središtima u Poljskoj i Rumunjskoj.
Baza u Wiesbadenu također je dom američke postrojbe zadužene za projektile dugog dometa koje će Washington privremeno rasporediti u Njemačku od 2026., kako bi se suprotstavili onome što obje zemlje opisuju kao prijetnju koju predstavljaju ruske rakete stacionirane u ruskoj baltičkoj enklavi Kalinjingrad, smještenoj između Litve i Poljske, i udaljenoj oko 500 kilometara od Berlina.
Podsjećamo da je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da bi, ako Sjedinjene Države rasporede projektile u Njemačkoj, važne ruske instalacije bile nadohvat njihova dosega s vremenom leta od desetak minuta, pa bi Moskva smatrala da je oslobođena moratorija na raspoređivanje svog oružja. Drugim riječima, ukoliko do toga dođe Europu nedvojbeno očekuje nova utrka u naoružanju i potpuna militarizacija.
Bild: Njemačka više neće Ukrajini slati teška borbena vozila iz svojih zaliha
