Svatko od nas ima prijatelja ili poznanika koji uvijek sumnja u vlastite radnje, pa makar one bile svakodnevne i banalne. Na primjer, jesam li ugasio plin na štednjaku nakon kuhanja, isključio peglu nakon peglanja ili ugasio svjetlo u kupaonici? Neki će se štoviše i vraćati kući kada su već stigli pred vrata posla, a samo zato što nisu sigurni jesu li zaključali vrata od stana.
A što je kada sumnjamo jesmo li zaključali automobil nakon parkiranja? Iz psihološke perspektive, stalno provjeravanje je li automobil zaključan može biti znak tjeskobe ili, u težim slučajevima, opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Psiholozi ističu da ljudi s pojačanim strahom od gubitka kontrole imaju tendenciju razviti ponašanje provjeravanja, kao što je provjera je li automobil dobro zaključan.
Ova potreba za ponavljanjem može biti povezana s opsjednutošću izbjegavanjem pogrešaka ili nepredviđenih situacija. Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) je stanje kada osoba pati od stalnih ponavljajućih opsesija i kompulzija, ili oboje. Dok su opsesije ponavljajuće i nametljive misli, slike ili impulsi koji uzrokuju tjeskobu, kompulzije su ponavljajuća ponašanja za koja osoba osjeća potrebu da ih izvede kako bi smanjila tjeskobu uzrokovanu opsesijama. Opsesivno kompulzivni poremećaj smatra se jednim od najtežih anksioznih poremećaja.
Obilježen je mislima, slikama ili porivima koje stvaraju strah ili brigu, ili ponašajne te mentalne akcije na koje se osoba osjeća prisiljena poduzeti kako bi smanjila svoj strah ili izbjegla neki zastrašujući ishod.
Sve to utječe na kvalitetu života i u ozbiljnijim slučajevima mogu priječiti normalno svakodnevno funkcioniranje pa i vožnju. Postoje različiti tretmani za opsesivno-kompulzivni poremećaj, kao što je kognitivno-bihevioralna terapija, u kojoj se osoba postupno izlaže situacijama koje stvaraju tjeskobu i uči ne izvoditi kompulzivna ponašanja, piše El Pais.
Također tu su i lijekovi, meditacija i u ekstremnim slučajevima čak se izvodi i neurokirurški zahvat. Anksiozna vožnja može imati nekoliko negativnih učinaka i na sigurnost na cesti i na dobrobit vozača. Mogu postojati posljedice poput smanjene pažnje, usporenih reakcija, ubrzanog rada srca i drhtanja.
Postoje i učinci na donošenje odluka: oni mogu biti impulzivni, budući da kronični stres može utjecati na vozačevo donošenje odluka, što rezultira rizičnim ili nepromišljenim manevrima. Savjet je da ako ste primijetili da ponekad ne možete kontrolirati svoje ponašanje tijekom vožnje, svakako se posavjetujete s liječnikom. Zaključavanje vozila po pet puta neće vam ozbiljno naštetiti ili smanjiti kvalitetu života, ali ako vaše reakcije postanu rizične, definitivno bi trebali krenuti u liječenje problema, jasno pod strogom kontrolom vašeg liječnika ili psihijatra.
