Ante Žigman u svojem je izlaganju istaknuo nekoliko ključnih izazova i prilika za financijska tržišta, s posebnim fokusom na Europsku uniju i Hrvatsku. Uvodno je naglasio da smanjenje inflacijskih pritisaka i oporavak europskog gospodarstva u prvoj polovici 2024. pružaju priliku za financijski rast, ali je i upozorio na još uvijek visoku razinu ekonomske neizvjesnosti u Europi.
Globalna tržišta kapitala – EU zaostaje za SAD-om
Žigman je upozorio da unatoč oporavku Europa još uvijek značajno zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama u segmentu tržišta kapitala. „Dok američko tržište dominira globalnom tržišnom kapitalizacijom, europska tržišta i dalje se previše oslanjaju na bankovno kreditiranje“, istaknuo je. U svojoj analizi naveo je da je čak 70 % financiranja poduzeća u EU-u povezano s bankama, dok je u SAD-u taj udio značajno niži jer tržište kapitala igraju ključnu ulogu u financiranju poduzeća. Posebno je naglasio potrebu za većom diversifikacijom izvora financiranja kako bi se europske tvrtke mogle natjecati na globalnoj razini.
Prezentirajući podatke o tržišnoj kapitalizaciji, Žigman je naglasio da SAD, iako čini samo 17 % svjetskog BDP-a, drži gotovo 70 % globalne tržišne kapitalizacije. Ta dominacija SAD-a pokazuje kako je američko tržište kapitala daleko ispred europskog, što utječe na pristup financiranju, konkurentnost poduzeća i brzinu gospodarskog rasta. „Europa mora raditi na integraciji tržišta kapitala i poticanju tržišnog financiranja putem dioničkih izdanja“, rekao je.
Važnost zelene i digitalne tranzicije
Žigman je također istaknuo da, iako Europa predvodi u zelenom financiranju i održivim ulaganjima, još uvijek nije dosegnut cilj Europske komisije od 700 milijardi eura u zelenim investicijama. „Održivi razvoj mora biti u središtu financijskih politika EU-a kako bi se smanjile klimatske promjene i povećala otpornost gospodarstva“, naglasio je.
Uz to, govorio je o potrebi za digitalnom tranzicijom u financijskom sektoru, upozorivši da Europa zaostaje za SAD-om u segmentu financijskih inovacija i digitalizacije. Naglasio je kako je ključan razvoj novih tehnologija, kao i uspostava regulatornog okvira koji će podržavati te inovacije, spomenuvši Uredbu o tržištima kriptoimovine (MiCA) i Akt o digitalnoj otpornosti (DORA).
Hrvatska kao dio europske strategije tržišta kapitala
Govoreći o stanju na domaćem tržištu kapitala, Žigman je istaknuo da Hrvatska mora raditi na jačanju financijskog tržišta kako bi se bolje integrirala u europsko. „Domaće tržište kapitala suočava se s niskom likvidnošću i visokom koncentracijom trgovanja, no vidimo pozitivan potencijal kroz nedavna izdanja državnih obveznica i veći interes za ulaganja“, rekao je. Napomenuo je da je u tijeku izrada nove nacionalne strategije razvoja tržišta kapitala koja bi trebala potaknuti domaća poduzeća da koriste prednosti tržišnog financiranja, privući male ulagatelje i potaknuti likvidnost tržišta.
Također je istaknuo važnost članstva Hrvatske u OECD-u i pridruživanja inicijativama koje će omogućiti bolju integraciju u regionalna tržišta kapitala, što će dodatno potaknuti gospodarski rast i razvoj malih i srednjih poduzeća.
Na kraju izlaganja Žigman je zaključio da je Europa pred izazovom duboke transformacije tržišta kapitala. Integracija, modernizacija i jačanje regulatornog okvira ključni su kako bi europska tržišta kapitala postala konkurentnija. Pozvao je na daljnje reforme koje će omogućiti lakši pristup financiranju, posebno za mala i srednja poduzeća, koja su okosnica gospodarskog rasta.
