Veliki cirkus je nastao zbog spora Srba i Hrvata: To se mora riješiti hitno, da se ne bi netko ‘odcijepio’

Liberland, službeno poznat kao Slobodna Republika Liberland, je mikronacija smještena na nenaseljenoj parceli spornog teritorija na desnoj obali Dunava između Hrvatske i Srbije. Osnovao ju je češki desničarski libertarijanski političar i aktivist Vít Jedlička 13. travnja 2015. godine. Vít Jedlička je proglasio Liberland usred tekućeg graničnog spora između Hrvatske i Srbije, tvrdeći da je teritorij koji je zauzeo, poznat kao Gornja Siga, nenaseljen i nije pod zahtjevom nijedne od ove dvije zemlje.

Na ovaj način, Jedlička je pokušao stvoriti novi oblik države zasnovan na libertarijanskim načelima, s minimalnom državnom intervencijom i visokim stupnjem osobne slobode. Područje koje Liberland pokriva iznosi oko sedam kilometara kvadratnih i uglavnom je prekriveno šumama.

Novinar češkog lista Parlamentní listy, koji je posjetio ovo područje u travnju 2015. godine, pronašao je napuštenu kuću i lošu pristupnu cestu, što ukazuje na dugogodišnju nenaseljenost. Dunav, kao međunarodni plovni put, prolazi duž ovog teritorija, omogućavajući slobodan pristup Crnom moru za nekoliko kopnenih država.

Svugdje se pisalo o Liberlandu

Na dan proglašenja, Jedlička i njegovi suradnici podigli su zastavu Liberlanda. Zastava ima žutu pozadinu s crnom horizontalnom prugom i grbom u sredini. Žuta boja simbolizira libertarijanizam, dok crna predstavlja anarhiju i pobunu. Jedlička, član češke Stranke slobodnih građana, temeljio je vrijednosti ove mikronacije na klasičnoj liberalnoj ideologiji.

Liberland nije dobio diplomatsko priznanje nijedne članice Ujedinjenih naroda. Pravna mišljenja iz Srbije i Hrvatske sugeriraju da Jedlička nema pravni temelj za zahtjev na teritorij, budući da je područje predmet spora između ove dvije države. Novinari i stručnjaci su skeptični prema ozbiljnosti Jedličkine inicijative, često je nazivajući akrobacijom za privlačenje pažnje javnosti.

Jedlička je tvrdio da ni Srbija ni Hrvatska, pa ni bilo koja druga zemlja, ne tvrde da je teritorij na kojem je proglasio zemlju njihov (terra nullius). Tvrdi da je granica definirana u skladu s hrvatskim i srbijanskim graničnim zahtjevima i da se ne miješa sa suverenitetom ijedne države. U travnju 2015. godine, Jedlička je najavio službene diplomatske zahtjeve za priznanjem Hrvatske, Srbije i drugih država, prema hrvatskoj Wikipediji.

Uočen novi trend kod hrvatskih umirovljenika: Čini se da je ovo budućnost koja sve čeka

Određena i Vlada

Jedlička je 18. prosinca 2015. godine održao skup na kojem je predstavio prvu privremenu vladu Liberlanda, uključujući ministre financija, vanjskih poslova, unutarnjih poslova i pravosuđa, te dva potpredsjednika. Ova privremena vlada imala je za cilj uspostaviti osnovne administrativne strukture potrebne za funkcioniranje države.

Jedlička je također održao predavanje na Praškoj školi ekonomije, nazvano “Liberland – kako se stvara država”, gdje je razgovarao o različitim aspektima projekta i interesu koji je privukao diljem svijeta. Objasnio je da Liberland želi zadovoljiti načela Montevideo konvencije koja se obično koriste za definiranje države. Također je govorio o konceptu dobrovoljnog oporezivanja i planovima za organizaciju događaja bez poreza.

Reakcije na Liberland bile su mješovite. Nekolicina političkih stranaka u Češkoj, uključujući Stranku slobodnih građana, Građansku demokratsku stranku i Piratsku stranku, pružile su određenu podršku projektu. Međutim, pravni stručnjaci u Srbiji i Hrvatskoj izjavili su da prema međunarodnom pravu Jedlička nema pravo zahtijevati područje koje je trenutno predmet spora između ovih dviju država. U Hrvatskoj su ga političari smatrali šalom, slično kao i Republiku Pešćenicu legendarnog Željka Malnara.

Neki su se smijali, neki nisu

Goran Vojković, profesor prava i kolumnist, opisao je Liberland kao “cirkus koji prijeti teritoriju Hrvatske” i izrazio zabrinutost da bi hrvatska tvrdnja o kontroli zemljišta s druge strane Dunava mogla biti oslabljena pažnjom koju je liberlandski projekt privukao.

Odmah nakon proglašenja, hrvatska policija je uspostavila kontrolu kako bi spriječila pristaše Liberlanda da pristupe teritoriju. Češki novinari su u početku mogli ući u ovaj prostor s Jedličkom, ali kasnije su naišli na prepreke. Srpski novinari iz Radio-televizije Vojvodine također su izvijestili da im je hrvatska granična policija uskratila pristup bez jasnog objašnjenja. Bosanskohercegovačka skupina novinara iz Dnevnog avaza suočila se sa sličnim preprekama.

Jedlička i njegov prevoditelj Sven Sambunjak bili su nakratko pritvoreni od strane hrvatske policije nakon što su pokušali prijeći granicu. Jedlička je proveo jednu noć u pritvoru i osuđen je na plaćanje kazne za ilegalni prelazak granice, na što se žalio. Unatoč pritvoru, Jedlička je izjavio da je incident vidio kao priliku za raspravu o politici prema Liberlandu.

Hrvati su na ovome već uprihodili 120 milijuna eura, a sad su dobili novu priliku za zaradu

Što u budućnosti?

Od 2015. godine Liberland se slabo spominjao, a onda su prošle godine objavili kako su granice ove “zemlje” otvorene te kako može doći tko god želi. Pri ulasku moraju se poštivati određene procedure poput ranije najave, pripreme valjane dokumentacije, dok Jedlička tvrdi kako je s hrvatskom policijom – sve riješeno. Zanimljivo, The Guardian je svojevremeno pisao kako se pri samim počecima Liberlanda čak 200 tisuća ljudi prijavilo kako bi dobilo državljanstvo.

Liberland je zanimljiv slučaj jer, unatoč velikom interesu, ostaje nepriznat i suočen s mnogim pravnim i političkim izazovima. Projekt je privukao pažnju svjetskih medija i izazvao rasprave o konceptu novih država i međunarodnom pravu, ali njegov utjecaj na međunarodnoj razini ostaje ograničen.

U budućnosti, Liberland se suočava s izazovima u vezi s priznanjem, administrativnim kapacitetima i praktičnom provedbom svojih ideja. Iako su privukli veliki broj prijava za državljanstvo i podršku libertarijanskih krugova, ostaje za vidjeti hoće li uspjeti ostvariti svoje ciljeve i postati priznati entitet na međunarodnoj sceni.